Zaustavljanje ili ograničavanje iranskog napada, po nekim mišljenjima, moglo bi ojačati višemjesečne napore da se postigne prekid vatre u ratu koji je razorio pojas Gaze i ubio gotovo 40.000 Palestinaca, prema teritorijskom ministarstvu zdravlja.
To bi također moglo osloboditi izraelske taoce zarobljene od Hamasovog napada 7. oktobra na južni Izrael u kojem je ubijeno 1.200 ljudi i koji je započeo sukob.
Ako to ne učini, Iran bi mogao pokrenuti složeni napad bespilotnim letjelicama i projektilima u tandemu s libanonskom milicijom Hezbolah, koja je sada odvojeno ožalošćena zbog izraelskog ubojstva jednog od njegovih najviših komandanata, čime se opterećuje sposobnost izraelske raketne odbrane i njegovih saveznika da se brani od napada.
Široko rasprostranjeni gubici mogli bi gurnuti tvrdolinijašnu vladu izraelskog premijera Benjamina Netanyahua u vlastiti direktan napad na Iran - i uvući širi Bliski istok u regionalni rat.
Taj strah je izazvao nalet diplomatije u regionu. Francuska, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo pozvale su u ponedjeljak Iran i njegove saveznike da se "suzdrže od napada koji bi dodatno eskalirali regionalne tenzije i ugrozili priliku da se dogovore (na) prekid vatre i oslobađanje talaca".
U pozivu, britanski premijer Keir Starmer upozorio je novog iranskog reformističkog predsjednika Masouda Pezeshkiana da postoji "ozbiljan rizik od pogrešne procjene i da je sada vrijeme za mirno i pažljivo razmatranje".
Pezeshkian je odbio tu poruku.
Kazneni odgovor na agresiju je pravo nacija i rješenje za zaustavljanje zločina i agresije, rekao je Pezeshkian.
Novog iranskog predsjednika pozvali su i kardinal Pietro Parolin, državni sekretar Vatikana, i njemački kancelar Olaf Scholz zbog prijetnje odmazdom.
Pezeškijan je priznao da će slijediti naredbe iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija, koji je već rekao da je Izrael "ovom akcijom utro put za oštru kaznu".
Iran je više puta bio na meti izraelskih atentata i sabotažnih kampanja, povećavajući pritisak na njegovu teokratiju da djeluje kako bi zadržao svoju vodeću poziciju u svojoj samoproglašenoj „Osovini otpora“ s milicijama koje naoružava u regiji.
Ali, takođe se suočio sa godinama rasprostranjenih protesta, ekonomskih nevolja i drugih domaćih izazova koji otežavaju podršku javnosti vladi. Njegov prvi složeni napad na Izrael u aprilu izazvao je malu štetu, povećavajući rizik da će ovaj put odgovor morati da bude veći.
Sjedinjene Države, glavni pobornik Izraela, više puta su pozivale Iran da ne uzvraća. Također su podržale napore uz posredovanje Egipta i Katara da se postigne prekid vatre u širem ratu. Međutim, SAD su i vojno pripremljene na Bliskom istoku u slučaju da stvari eskaliraju.
Američka vojska je uputila udarnu grupu nosača aviona USS Abraham Lincoln da brzo otplovi u to područje. Amerika je također poslala podmornicu USS Georgia s navođenim projektilima na Bliski istok, dok je udarna grupa nosača aviona USS Theodore Roosevelt bila u Omanskom zaljevu. Dodatni borbeni avioni F-22 doletjeli su u regiju, dok je USS Wasp, veliki amfibijski jurišni brod koji nosi borbene avione F-35, u Sredozemnom moru.
Nisu samo zapadne sile bile umiješane posljednjih sedmica. Ruski zvaničnici pod predsjednikom Vladimirom Putinom su se uključili u razgovore s Iranom. Sekretar ruskog vijeća za nacionalnu sigurnost Sergej Šojgu posjetio je Teheran i opisao ubistvo Hanijeha kao "tragično" i nešto što je "nemoguće zaobići" u razgovorima s iranskom vladom.
Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Mihail Bogdanov odvojeno je rekao da Moskva "poziva sve da se uzdrže od eskalacije situacije kako se ne bi pretvorila u katastrofu za sve regionalne igrače", navodi državna novinska agencija Tass.
„Moraju se pronaći politički načini za izlazak iz postojećih problema“, rekao je Bogdanov.
Za Iran, Rusija ostaje jedan od rijetkih međunarodnih dobavljača naprednog naoružanja koji je spreman poslovati s njim, iako njegov nuklearni program obogaćuje uranijum na nivoima koji su gotovo na nivou oružja. Iran je godinama tražio borbene avione Suhoj Su-35. Teheran je također tražio ruski raketni odbrambeni sistem zemlja-vazduh S-400, moguće sredstvo odvraćanja za borbene avione američke proizvodnje F-35 kojima lete SAD i Izrael.
Međutim, nije samo Iranu potrebno oružje. Putin se sve više oslanja na bespilotne letjelice iranske proizvodnje u svom ratu protiv Ukrajine, koji je eskalirao posljednjih dana kada je Kijev umarširao u rusku oblast Kursk kao sredstvo pritiska na Moskvu dok ona ostvaruje dobitke u istočnoj ukrajinskoj regiji Donbas.
Putin je u utorak u Moskvi ugostio i predsjednika Palestinske uprave Mahmouda Abbasa.
Zatim je tu Kina, koja je tiho pokušala ostvariti veći utjecaj na Bliskom istoku, a da tome ne posveti istu količinu vojne moći kao Sjedinjene Države. Kina je prošle godine posredovala u sporazumu između Irana i Saudijske Arabije kojim su te zemlje postigle detent, iako Rijad i dalje oprezno gleda na Teheran.
U julu je Kina također bila domaćin potpisivanja sporazuma između Hamasa i Fataha, glavne snage Palestinske vlasti koju podržavaju SAD i koja upravlja dijelovima okupirane Zapadne obale. Dok sporazum poziva frakcije da formiraju zajedničku vladu, prethodni dogovori su se raspali između rivala, dovodeći u pitanje da li bi ovaj dogovor bio drugačiji.
Kina je takođe počela direktnije kritizirati Izrael usred rata, umjesto da slijedi svoj tipični obrazac pozivanja na suzdržanost sa svih strana.
Odgovarajući na pitanja AP-a, kinesko ministarstvo vanjskih poslova je u srijedu reklo da je Peking „u mnogim prilikama apelirao na međunarodnu zajednicu za rani završetak sukoba u Gazi i sprječavanje kontinuiranog širenja efekta prelivanja, te je igrao pozitivno ulogu u ublažavanju napete situacije u regionu.”
“Kina podržava sve napore koji vode ka postizanju trajnog svestranog primirja u Gazi i voljna je, zajedno s međunarodnom zajednicom, promovirati zahlađenje regionalne situacije, kako bi se izbjegla dalja eskalacija sukoba, “, saopštilo je ministarstvo.
