Najnovije
Infrastrukturni uspjesi su promijenili Ameriku, može li Bidenov plan učiniti isto?
Čini se da je Kongres spreman usvojiti dvostranački plan od 1 bilion dolara koji bi bio najveća federalna investicija u infrastrukturu u više od jedne decenije.
Istorija pokazuje da ulaganje u infrastrukturu može promijeniti Sjedinjene Države, promijeniti način na koji se Amerikanci kreću, jačajući ekonomski prosperitet i značajno poboljšavajući zdravlje i kvalitetu života za mnoge.
"Kad je 1869. dovršena transkontinentalna željeznica, zauvijek smo promijenili način na koji smo se kretali, otvorivši cijelu državu i način na koji su se ljudi hiljadama godina ranije kretali životinjama do mašina", rekao je Greg DiLoreto, bivši predsjednik Američkog društva građevinskih inženjera (ASCE), rekao je VOA putem e -pošte. "[I] Mislim da bismo se svi složili da je izgradnja sistema međudržavnih autoputeva promijenila Ameriku na način koji je uvelike doprinio našem ekonomskom prosperitetu."
Godine 1956. predsjednik Dwight D. Eisenhower potpisao je Zakon o autocestama, koji je odobrio izgradnju 65.000 kilometara međudržavnih autoputeva-najveći američki program javnih radova u istoriji u to vrijeme. Druga ranija transformacija dogodila se 1936. godine, kada je Kongres usvojio Zakon o elektrifikaciji sela, po prvi put proširivši električnu energiju u ruralna područja.
Talas projekata koji su stvorili moderne kanalizacijske i vodovodne sisteme u urbanim sredinama krajem 19. i početkom 20. stoljeća ostavio je trajan trag, pružajući pouzdanu, čistu vodu u gradovima i uklanjajući zagađenje iz kanalizacije.
"Američki gradovi krajem 19., početkom 20. stoljeća bili su nevjerovatno nezdrava mjesta", kaže Richard White, profesor emeritus američke historije na Univerzitetu Stanford u Kaliforniji. “Visoke stope smrtnosti djece, ponovljene epidemije, a veliki dio toga bile su bolesti koje se prenose vodom i iz neefikasne kanalizacije i iz nečiste vode. A infrastrukturni projekti su se to dramatično promijenili. Vjerojatno je to bio najefikasniji javnozdravstveni napor ikada u povijesti Sjedinjenih Država. ”
Mračne posljedice
DiLoreto takođe spominje izgradnju brana širom zapadnih Sjedinjenih Država, što je povećalo sposobnost Amerike da uzgaja i hrani svijet, kao uspjehe infrastrukture. No, ističe da su projekti stvarali probleme migracijskoj ribi. Zapravo, mnogi od takozvanih uspješnih infrastrukturnih projekata, poput međudržavnih autoputeva, imali su mračne posljedice.
„Povećali su rasno raslojavanje u gradovima. Izgrađene su na takav način da su prolazile kroz siromašnija naselja, vrlo često manjinska naselja, ograđujući ih od grada u cjelini ”, kaže White. „Odvojili su ih i pokrenuli niz društvenih promjena od kojih i dalje patimo. Dakle, povrijedili su siromašnija područja, područja manjina, čak i ako su pomogli srednjoj klasi. ”
White, koji je napisao knjigu "Railroaded", o izgradnji transkontinentalnih pruga, tvrdi da je savezna vlada financirala previše željeznica u područja bez prometa da bi ih održala.
"Željeznice su uzele državni novac, a zatim bankrotirale", kaže White. “Vrlo često su bili potpuno korumpirani. Novac je odveden u privatne džepove iza nekih od velikih bogatstava u američkoj istoriji, a oni nikada nisu zaista ostvarili ekonomske i socijalne beneficije koje su obećali. ”
Američki domoroci su na kraju platili cijenu, dodaje White.
"Mnoge od ovih željeznica na kraju su indijanske narode koštale ogromne količine zemlje bez posebne koristi", kaže on. “Nije da je bijelo naselje bilo posebno uspješno u zemlji koju su Indijanci izgubili. Dakle, iako je bilo namjera da se podigne životni standard za sve na Zapadu, to nije bilo nužno, a veliki trošak su vrlo često plaćali Indijanci. ”
Dovoljno hrabro?
Skraćena dvostranačka verzija američkog plana zapošljavanja predsjednika Joea Bidena (AJP) ulaže novac u prijevoz, komunalne usluge-uključujući brzi internet za ruralne zajednice-i čišćenje zagađenja. Čini se da zakon ne sadrži jedan jedini transformativni projekt.
"Prema mojim podacima, sredstva će se koristiti za pomoć pri popravljanju, zamjeni i jačanju naše infrastrukture da izdrži klimatske promjene i seizmičke rizike", kaže DiLoreto. "Moglo bi se smatrati da je to transformativno u smislu da naš kvalitet života i ekonomski prosperitet zavise od funkcionalne infrastrukture."
White kaže da prijedlog zakona gleda unatrag, a ne naprijed, u vrijeme kada se Sjedinjene Države moraju transformirati kako bi se prilagodile svijetu koji se mijenja, radeći stvari drugačije u budućnosti nego u prošlosti.
"Imamo naš prvi veliki zakon o infrastrukturi, koji je uglavnom namijenjen zaštiti stvari koje smo izgradili u prošlosti, što će se, mislim, dugoročno posmatrati kao promašaj", kaže White. “I opet, ne kažem da biste trebali dozvoliti da mostovi padaju u rijeke ili da puteve nije potrebno popravljati. Ali to nije transformativno. ”
Postoji jedan potencijalno opsežan projekt koji bi mogao pomoći u revoluciji života u Sjedinjenim Državama.
"Širokopojasni pristup internetu imao je ogroman utjecaj na naše živote", kaže DiLoreto. "Bez širokopojasnog sistema naša sposobnost ekonomskog preživljavanja COVID -a bila bi teška."
Trenutni dvostranački plan predviđa 65 milijardi dolara za širokopojasnu infrastrukturu.
"Ako širokopojasni internet u ovom prijedlogu zakona funkcionira onako kako su ga zamislili ... i dovedu ga u siromašna područja kojima sada nedostaje širokopojasni pristup, to bi bilo dobro, to bi se moglo promijeniti", kaže White. “To bi moglo imati iste posljedice koje je elektrifikacija na selu imala u smislu obrazovanja i umanjivanja opterećenja ljudi te im omogućava da rade poslove koje inače ne bi mogli obavljati. ... Ali ako ga jednostavno učine učinkovitijim za one koji ga već imaju, to se neće promijeniti. ”
See all News Updates of the Day
EU i Kanada obećavaju da će čvrsto stajati protiv Trumpovih carina na metale
27-člana Evropska unija i Kanada brzo su obećale u utorak da će čvrsto stajati protiv poteza američkog predsjednika Donalda Trumpa da uvede carine od 25% na njihov izvoz čelika i aluminija, verbalna prepirku koja bi mogla dovesti do potpunog trgovinskog rata između tradicionalno savezničkih nacija.
"EU će djelovati kako bi zaštitila svoje ekonomske interese", rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen u saopćenju. „Tarife su porezi – loše za poslovanje, gore za potrošače.
"Neopravdane tarife EU neće ostati bez odgovora - one će pokrenuti čvrste i proporcionalne kontramjere", rekla je ona.
Trump je rekao da će tarife na čelik i aluminij stupiti na snagu 12. marta. Kao odgovor, zvaničnici EU su rekli da bi mogli ciljati na američke proizvode kao što su burbon, farmerke, puter od kikirikija i motocikli, koji se većinom proizvode u republikanskim državama koje su podržale Trumpa u njegovoj izbornoj pobjedi.
EU je zakazala prvi hitan video za srijedu kako bi oblikovala odgovor bloka.
Poljski premijer Donald Tusk, koji predsjedava EU, rekao je da je „važno da se svi drže zajedno. Teška vremena zahtijevaju takvu punu solidarnost.”
Kanadski premijer Justin Trudeau rekao je tokom konferencije o umjetnoj inteligenciji u Parizu da bi Trumpov porez na čelik i aluminij bio "potpuno neopravdan" i da će se "Kanađani snažno i čvrsto oduprijeti ako bude potrebno".
Trump je uveo carinu na čelik i aluminij kako bi povećao bogatstvo američkih proizvođača.
"To je velika stvar", rekao je Trump, a debeli crni marker u njegovoj desnoj ruci lebdio je iznad izvršne naredbe.
„Ovo je početak ponovnog obogaćivanja Amerike“, rekao je, povlačeći svoj prepoznatljivi nazubljeni potpis preko papira.
Milijarder finansijer Howard Lutnick, Trumpov kandidat za vođenje Ministarstva trgovine, gledao je preko Trumpovog lijevog ramena u Ovalnom uredu.
Trumpov trgovinski savjetnik rekao je da će ovaj potez pomoći domaćim proizvođačima i podržati ekonomsku i nacionalnu sigurnost SAD-a. Lutnick je govorio o 120.000 radnih mjesta koje bi ovo moglo vratiti.
"Vi ste predsjednik koji se zalaže za američke čeličane, a ja sam izuzetno impresioniran i oduševljen što stojim pored vas", rekao je Lutnik.
Matice i vijci
Trumpove izjave podigle su stopu na uvoz aluminijuma na 25% sa prethodnih 10% koje je nametnuo 2018. godine kako bi pomogao sektoru koji se bori. I vratio je carinu od 25% na milione tona uvoza čelika i aluminijuma.
Trumpove akcije će također nametnuti novi sjevernoamerički standard koji zahtijeva da se uvoz čelika i aluminija "topi i lijeva" u regiji kako bi se ograničio uvoz minimalno obrađenog kineskog čelika.
Naredba također cilja na čelične proizvode koji koriste uvezeni čelik za tarife.
Trumpov trgovinski savjetnik Peter Navarro rekao je da će te mjere pomoći američkim proizvođačima čelika i aluminija i ojačati američku ekonomsku i nacionalnu sigurnost.
"Tarife na čelik i aluminijum 2.0 će staviti tačku na strani damping, potaknuti domaću proizvodnju i osigurati našu industriju čelika i aluminijuma kao okosnicu i industriju stuba američke ekonomske i nacionalne sigurnosti", rekao je novinarima.
"Ne radi se samo o trgovini. Radi se o tome da se Amerika nikada ne mora oslanjati na strane nacije za ključne industrije poput čelika i aluminija", rekao je Navarro.
Šta sad?
Trump je u nedjelju prvi pokrenuo akciju čelika i aluminija - i taj potez je odmah izazvao otpor u onome što se odvija kao razmjena potez na potez.
Ranije u ponedjeljak, Peking je donio dodatne carine na američku robu kao protumjeru na Trumpovo ranije povećanje od 10 posto na kinesku robu.
"Nema pobjednika u trgovinskim i tarifnim ratovima", rekao je Guo Jiakun, glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova. “Oni štete interesima naroda obje zemlje. Ono što je sada potrebno nije jednostrano povećanje tarifa, već ravnopravan dijalog i konsultacije zasnovane na međusobnom poštovanju. Pozivamo SAD da isprave svoje pogrešne prakse i prestanu da politiziraju i instrumentaliziraju ekonomska i trgovinska pitanja.”
Većina ekonomista vjeruje da tarife podižu potrošačke cijene. Stručnjaci lanaca nabavke i logistike kažu da Trumpov potez također postavlja velika pitanja globalne politike.
„Nije jasno da li je ovo pregovaračka strategija, da li će to biti trajno“, rekao je profesor Sunderesh Heragu sa Univerziteta Oklahoma State. “Da li je ovo ograničeno samo na Kanadu, Meksiko i Kinu kakvo je sada, ili će se proširiti na Evropsku uniju, na primjer, ili čak na zemlje BRICS-a, čiji su, znate, Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južna Afrika i 12 ili 14 drugih zemalja?”
On je rekao da bi ove zabrinutosti mogle potaknuti zemlje da ponovo usklade svoje trgovinske odnose, što će vjerovatno alarmirati proizvođače.
"To očigledno izaziva veliku konfuziju, a znate, preduzeća, opet, mrze neizvjesnost", rekao je Heragu. “Dakle, sve će staviti na pauzu. To znači, znate, da bi moglo doći do smanjenja proizvodne aktivnosti, dok bi u isto vrijeme carine mogle imati inflatorne efekte.”
Neki u automobilskoj industriji u Detroitu, američkom "Motor City", ponovili su tu zabrinutost.
„Iznenadne tarife za sistem — iz toga ne proizlazi mnogo dobrog“, rekao je Glenn Stevens Jr., izvršni direktor MichAuto-a i potpredsjednik inicijativa za automobilsku industriju i mobilnost u Regionalnoj komori Detroita.
Studije koje pokušavaju da shvate uticaj ovih poteza daju različite slike. Porezna fondacija sa sjedištem u Washingtonu, D.C. procjenjuje da će tarife generirati oko 100 milijardi dolara svake godine u prihodima od federalnog poreza.
Druga analiza pokazuje da bi oni mogli „nametnuti značajne troškove široj ekonomiji: narušavanje lanaca snabdijevanja, povećanje troškova za preduzeća, eliminisanje stotina hiljada radnih mjesta i na kraju povećanje potrošačkih cijena“.
Neke informacije za ovaj članak stigle su iz Reutersa.
Američka vojska ne 'napušta' saveznike, kaže ministar odbrane
Svjetski lideri griješe ako zaključe da pokušaj američkog predsjednika Donalda Trumpa da preispita globalno vojno držanje Amerike znači da se Washington povlači, smatra ministar odbrane Pete Hegseth.
Hegseth je u utorak razgovarao s novinarima u Stuttgartu u Njemačkoj, gdje se nalazi sjedište američke evropske komande i američke komande u Africi, što je prva stanica na njegovom prvom međunarodnom putovanju nakon što je položio zakletvu prošlog mjeseca.
„Bili bismo nehajni kada ne bismo svuda pregledali položaj sile, ali bila bi pogrešna pretpostavka planiranja reći da Amerika nešto napušta ili da Amerika odlazi“, rekao je Hegset.
„Ne, Amerika je pametna da posmatra, planira, odredi prioritete i projektuje moć tamo gdje treba da spriječimo sukobe“, dodao je on.
Komentari dolaze uoči ključnih sastanaka ministara odbrane NATO-a i Ukrajinske kontakt grupe za odbranu u srijedu i četvrtak u Briselu, grupe od skoro 50 zemalja koje su se obavezale da će podržati Ukrajinu u njenim naporima da odvrate Rusiju.
Američki zvaničnici odbrane rekli su da se očekuje da će Hegseth vršiti pritisak na saveznike u NATO-u da preuzmu veću vodeću ulogu u suočavanju s izazovima u Evropi, kao i da povećaju troškove odbrane - nešto što je šef odbrane SAD naglasio u Njemačkoj.
"Evropski kontinent zaslužuje da bude oslobođen bilo kakve agresije. Ali oni u susjedstvu bi trebali najviše ulagati u tu individualnu i kolektivnu odbranu", rekao je Hegseth. „To je zdrav razum.
"Vi branite svoje susjedstvo, a Amerikanci će vam pomoći u toj odbrani", rekao je.
Ali da li to znači da će SAD održati snažno vojno prisustvo širom Evrope, nije jasno.
Hegseth je rekao da bi Trumpovo nastojanje da se postigne "brzi mirovni sporazum u Ukrajini" moglo omogućiti SAD-u da prebaci resurse kako bi se suprotstavio rastućoj prijetnji iz Kine u Indo-Pacifiku.
Kineska prijetnja
"Nema sumnje da su komunističke kineske ambiciozne ambicije snažne," rekao je Hegseth novinarima. "Njihov pogled na svijet je sasvim drugačiji od našeg, i ko god nosi taj plašt će postaviti ton 21. vijeku."
Također je prozvao Peking zbog, kako je rekao, pogubnih namjera u Latinskoj Americi i širom Afrike.
"Položaj Amerike tamo, zajedno sa saveznicima i partnerima, bit će važan za osporavanje tog prostora", rekao je.
Terorizam u Africi
Hegseth je također ostavio otvorenu mogućnost da bi SAD mogle održati vojno prisustvo u Africi, uključujući Somaliju, uprkos Trumpovoj odluci da povuče američke snage iz zemlje tokom svog prvog mandata.
"Afrika je u velikoj mjeri prva linija borbe islamista", rekao je Hegseth. "Nećemo im dozvoliti da održe uporište, posebno da pokušaju da udare na Ameriku."
SAD trenutno ima oko 500 snaga za specijalne operacije u Somaliji, pomažući vladinim snagama da se suprotstave somalijskom ogranku terorističke grupe Islamske države i Al-Šababu povezanom s Al Kaidom.
„Želim da saslušam komandante na terenu, prije svega“, rekao je Hegseth, dodajući da, iako će SAD zadržati snage tamo gde su potrebne, postoji prednost „efikasne borbe protiv terorizma preko horizonta“.
Ranije ovog mjeseca, američki zračni napadi su gađali višeg planera Islamske države u somalijskim planinama Golis.
Potrošnja na odbranu
Hegseth je u utorak također obećao da će pronaći načine da učini američku potrošnju na odbranu efikasnijom, rekavši da će pozdraviti pomoć Elona Muska, multimilijardera koji vodi Trumpovo nevladino odjeljenje za vladinu efikasnost, ili DOGE.
„Nadam se da ću vrlo brzo poželjeti dobrodošlicu Elonu u Pentagon," rekao je on. „Postoji rasipanje, viškovi i broj zaposlenih u štabu koje treba riješiti."
Kao primjer, Hegseth je ukazao na programe Pentagona usmjerene na rješavanje klimatskih promjena.
“Ministarstvo odbrane se ne bavi klimatskim promjenama, rješavanjem globalnog termostata”, rekao je. "Mi se bavimo odvraćanjem i pobjeđivanjem u ratovima."
Dodao je, međutim, da napori da se smanji traćenje neće biti "na štetu američkih operativnih ili taktičkih sposobnosti".
Čak i uz smanjenje traćenja, rekao je Hegseht, SAD trebjua da troše više na odbranu – pozivajući na trošenje najmanje 3% bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Trumpova administracija poziva saveznike iz NATO-a, od kojih mnogi zaostaju za SAD u finansiranju vojske, da potroše najmanje 5% BDP-a na odbranu.
Netanyahu upozorava da će se prekid vatre u Gazi završiti ako se taoci ne oslobode
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu upozorio je u utorak da će se prekid vatre s Hamasom okončati i da će se nastaviti intenzivne borbe u Gazi ako do subote ne bude oslobođeno još talaca koje drži ta militantna grupa.
"Vojska će se vratiti intenzivnim borbama dok Hamas konačno ne bude poražen", rekao je Netanyahu u video izjavi od utorka.
Američki predsjednik Donald Trump ranije je predložio otkazivanje sporazuma o prekidu vatre između Izraela i Hamasa ako svi taoci ne budu oslobođeni do subote.
Trump je to izjavio u ponedjeljak nakon što je Hamas optužio Izrael za kršenje primirja i zaprijetio da će odgoditi oslobađanje trojice talaca koji bi trebali biti oslobođeni u subotu.
Zvaničnik Hamasa rekao je u utorak da je jedini način da zarobljenici budu oslobođeni poštovanje uslova primirja.
Hamas je u ponedjeljak rekao da taoci više neće biti puštani do daljnjeg. Grupa — koju su Sjedinjene Države i nekoliko drugih zemalja označile kao terorističku organizaciju — optužila je Izrael da odgađa povratak raseljenih Palestinaca u sjevernu Gazu, iako su se stotine hiljada vratile.
Hamas je također rekao da su Palestinci bili meta "zračnih napada i pucnjave u različitim područjima" i rekao da Izrael nije uspio "omogućiti ulazak humanitarne pomoći prema dogovoru".
Zvaničnik Ujedinjenih naroda rekao je da je 12.600 kamiona humanitarne pomoći ušlo u Gazu od početka primirja i da je neposredna prijetnja od gladi nestala.
Od kada je primirje stupilo na snagu prošlog mjeseca, Hamas je oslobodio 21 taoca, a Izrael je oslobodio više od 730 zatvorenika. Sljedeća razmjena, u subotu, poziva na oslobađanje još trojice Izraelaca u zamjenu za stotine palestinskih zatvorenika koje je Izrael zatvorio.
U Parizu je generalni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Guterres pozvao Hamas da se pridržava planiranog oslobađanja talaca.
"Moramo po svaku cijenu izbjeći nastavak neprijateljstava u Gazi koja bi dovela do ogromne tragedije", rekao je on. “Apelujem na Hamas da sljedeće subote nastavi s planiranim oslobađanjem talaca.
"Obje strane moraju u potpunosti ispoštovati svoje obaveze u sporazumu o prekidu vatre i nastaviti ozbiljne pregovore u Dohi za drugu fazu", rekao je Guterres.
Plan za Gazu
Trump je predložio premještanje Palestinaca koji žive u Gazi na neodređene lokacije izvan teritorije. Prema njegovom planu, Sjedinjene Države bi preuzele Gazu, a Palestinci ne bi imali pravo na povratak.
U intervjuu za Fox News objavljenom u ponedjeljak, on je svoj plan za usku teritoriju duž obala Sredozemnog mora nazvao "razvoj nekretninama za budućnost".
“Ja bih je posjedovao”, rekao je, dodajući da će 2,3 miliona Palestinaca koji sada žive u ratom razorenoj Gazi biti premješteno na čak šest različitih lokacija izvan Gaze prema planu koji su arapski svijet, kao i američki saveznici i protivnici, odbacili.
Trump se u utorak sastao u Bijeloj kući s jordanskim kraljem Abdulahom.
"Mislim da će prihvatiti" izbjeglice, rekao je Trump u ponedjeljak o monarhu.
Upitan da li bi uskratio pomoć Jordanu i Egiptu ako oni to odbiju, Trump je rekao: "Da, možda, naravno, zašto ne... Ako se ne slože, vjerojatno bih uskratio pomoć."
Jordanski kralj je poslije susreta sa Trumpom ponovio protivljenje iseljavanju Palestinaca iz Gaze i sa Zapadne obale.
"To je jedinstveni arapski stav. Obnova Gaze bez raseljavanja Palestinaca i rješavanje teške humanitarne situacije trebalo bi da budu prioritet za sve...Pravedan mir zasnovan na rješenju koje predviđa postojanje dvije države je put da se osigura regionalna stabilnost. To zahtijeva američko liderstvo. Predsjednik Trump je čovjek mira. Bio je ključan za obezbjeđivanje primirja u Gazi. Očekujemo od SAD i svih strana da osiguraju da se održi", napisao je Abdulah na X-u.
U međuvremenu, egipatski ministar vanjskih poslova Badr Abdelatty rekao je američkom državnom sekretaru Marcu Rubiu u ponedjeljak da arapske države odbijaju plan za raseljavanje Palestinaca i da SAD preuzmu kontrolu nad enklavom.
Egipatsko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da je Abdelatty naglasio važnost obnove Gaze dok Palestinci ostaju tamo.
Nakon sastanka, američki State Department izdao je priopćenje u kojem nije eksplicitno pominjao Trumpov plan, ali je dodao da je Rubio "ponovio važnost bliske saradnje za unapređenje postkonfliktnog planiranja upravljanja i sigurnosti Gaze i naglasio da Hamas nikada više ne može upravljati Gazom ili prijetiti Izraelu".
Uslovi prekida vatre
Tokom prve šestosedmične faze primirja, Hamas postepeno oslobađa 33 izraelska taoca zarobljena tokom napada na Izrael 7. oktobra 2023. u zamjenu za pauzu u borbi, slobodu za stotine palestinskih zatvorenika i poplavu humanitarne pomoći u Gazu. Dogovor je također predviđao da će se izraelske trupe povući iz naseljenih područja Gaze, kao i koridora Netzarim koji dijeli sjeverni i južni dio Gaze.
U nedjelju su se izraelske trupe povukle iz koridora. To je omogućilo većem broju Palestinaca da se vrate u sjeverni sektor gdje su nekada živjeli, ali veliki dio zemlje je sravnjen s zemljom zbog borbi.
U drugoj fazi, svi preostali živi taoci bi bili pušteni u zamjenu za potpuno izraelsko povlačenje iz Gaze i "održivo smirenje". Ali detalji su nejasni i tek treba da se pregovaraju.
Rat u Gazi potaknut je šokantnim terorističkim napadom Hamasa na Izrael u oktobru 2023. u kojem je ubijeno 1.200 ljudi i dovelo do hvatanja 250 talaca. Izraelska kontraofanziva ubila je više od 47.000 Palestinaca, više od polovine žena i djece, prema lokalnim zdravstvenim vlastima. Izrael navodi da broj poginulih uključuje 17.000 militanata.
Neke informacije za ovaj izvještaj stigle su od AP-a, agencije Frans pres i Reutersa.
Američki sudija ostavio blokiranim Trumpov plan smanjenja broja federalnih službenika
Američki sudija je u ponedjeljak blokirao tzv. plan otkupa predsjednika Donalda Trumpa za federalne službenika, dok razmatra da li da blokadu nametne na duži vremenski period.
Odluka američkog okružnog sudije Georgea O'Toolea u Bostonu sprječava Trumpovu administraciju da za sada provede plan, dajući privremenu pobjedu sindikatima koji su tužili da ga u potpunosti zaustave.
Više od 2 miliona federalnih civilnih službenika suočilo se s rokom do ponoći u ponedjeljak da prihvate prijedlog. Nejasno je kada će O'Toole odlučiti o zahtjevu sindikata.
Pokušaj otkupa dio je dalekosežnog plana Trumpa i njegovih saveznika da smanje veličinu i obuzdaju akcije federalne birokracije. Trump, koji se vratio na mjesto predsjednika 20. januara, optužio je saveznu radnu snagu da je potkopavala njegovu agendu tokom njegovog prvog mandata, od 2017. do 2021. godine.
Sindikati su pozvali svoje članove da ne prihvate ponudu za otkup — rekavši da se Trumpovoj administraciji ne može vjerovati da će je ispoštovati — ali se oko 65.000 federalnih službenika prijavilo za otkup od petka, prema zvaničniku Bijele kuće.
Reuters nije mogao nezavisno provjeriti taj broj, koji ne uključuje analizu radnika iz svake agencije.
Ponuda obećava da će zaposlenima isplaćivati njihove redovne plate i beneficije do oktobra bez potrebe da rade. Važeći zakoni o potrošnji ističu 14. marta i nema garancije da će plate biti finansirane i nakon toga.
Na sudskom ročištu, odvjetnik američkog ministarstva pravde Eric Hamilton nazvao je plan otkupa "humanim odstupanjem" za one koji su frustrirani Trumpovom odlukom da smanji broj radne snage i ukine mogućnost mnogih od njih da rade od kuće.
Ali advokat sindikata rekla je da je plan izveden na način "šamara", bez obzira na to kako bi mogao poremetiti rad agencija kao što je Ministarstvo za boračka pitanja.
"Nisu uzeli u obzir nastavak funkcionisanja vlade", rekla je advokat Elena Goldstein.
Administracija je prvobitno predložila rok od prošlog četvrtka prije nego što ga je O'Toole,kojeg je imenovao bivši predsjednik demokrata Bill Clinton, produžio kako bi mogao razmotriti slučaj.
Trump je zadužio izvršnog direktora Tesle i osnivača SpaceX-a Elona Muska, najbogatiju osobu na svijetu, da nadgleda čistku federalnih službenika preko svog Odjeljenja za vladinu efikasnost, koje nije stvarna vladina agencija.
Muskove akcije posijale su paniku među saveznim radnicima i izazvale proteste javnosti. Njegovi postupci doveli su i do poplave poziva američkim zakonodavcima od strane glasača zabrinutih zbog pristupa koji je Muskovom timu dat osjetljivim informacijama u državnim kompjuterskim sistemima koji sadrže podatke o federalnim isplatama Amerikancima i lične podatke federalnih radnika.
Nekoliko tužbi
Sindikati i demokratski državni tužioci pokrenuli su tužbe osporavajući Trumpovu brzu prepravku vlade i izvojevali neke početne pobjede.
Sindikat koji predstavlja radnike Biroa za finansijsku zaštitu potrošača podnio je tužbu kojom želi blokirati potez vršioca dužnosti šefa Russell Voughta da obustavi aktivnosti CFPB-a, što je jedan od nekoliko pravnih izazova s kojima se Trumpova administracija sada suočava.
Demokratski državni odvjetnici iz 22 američke savezne države podnijeli su u ponedjeljak u Bostonu tužbu osporavajući oštre rezove u federalnim grantovima za univerzitete, medicinske centre i druge istraživačke institucije od strane Trumpove administracije.
Napor da se srežei američka agencija za međunarodni razvoj djelimično je obustavljen nakon sudijske presude.
Trumpov napor da zamrzne trilione dolara federalnih zajmova, grantova i druge finansijske pomoći također je pauziran u odvojenom slučaju. Federalni sudija na Rhode Islandu u ponedjeljak je presudio da administracija mora vratiti sva domaća sredstva dok on razmatra slučaj.
Sudac je u subotu privremeno blokirao Muskovov pristup vladinim sistemima koji se koriste za obradu triliona dolara plaćanja u Ministarstvu finansija.
Najgori rezultat do sada: BiH među tri najkorumpiranije zemlje Evrope
Bosna i Hercegovina doživjela je značajan pad po ovogodišnjem Indeksu percepcije korupcije (Corruption Perception Index – CPI) i sa dosad najgorom ocjenom 33, zauzima uz Bjelorusiju drugo najlošije mjesto u Evropi.
To je dva poena manje nego prošle godine i čak 9 manje u odnosu na 2012. godinu kada je BiH bila među bolje ocijenjenim zemljama regiona. Sada se nalazi na samom dnu Zapadnog Balkana, koji u prosjeku bilježi blagi napredak, piše Transparency International BiH u saopštenju povodom rezultata za 2024.
"Na posljednji pad BiH značajno je uticalo urušavanje integriteta izbornog procesa gdje ozbiljne optužbe za izborne prevare prate već nekoliko izbornih ciklusa. BiH je po CPI u rangu sa diktaturama u kojima se vlast nikad nije mijenjala na izborima."
Izmjene izbornog zakona koje je nametnuo Visoki predsjednik nisu riješile ovaj problem, jer je Centralna izborna komisija kroz primjenu obesmislila većinu odredbi koje su trebale spriječiti zloupotrebu javnih resursa i trgovinu biračkim odborima, ocjenjuje TIBiH.
"U zemlji gdje vlada privid demokratije, vlast koja prolazi krizu legitimiteta, sve više pojačava pritisak na kritičare. To se posebno manifestovalo u Republici Srpskoj nizom napada na civilno društvo i donošenjem represivnih zakona kojima je cilj suzbiti rad nezavisnih medija i onemogućiti funkcionisanja udruženja koja nisu pod kontrolom vlasti."
Ovogodišnji izvještaj TI naglašava da su razvoj demokratije i jake institucije ključni za efikasnu borbu protiv korupcije. Države koje nose status pune demokratije imaju prosječan CPI 73, neuspjele demokratije 47, a nedemokratski režimi bilježe prosjek 33 što je i ovogodišnji rezultat BiH, ukazuje Transparency International BiH.
Fokus globalnog istraživanja CPI za tekuću godinu je uticaj korupcije na životnu sredinu. Dokazano je da moćnici, koji profitiraju od uništavanja okoliša, koriste novac i moć da kupe podršku vlasti i uguše kritiku.
Ovo je važno i u kontekstu BiH gdje se nakon tragedije u Jablanici i brojnih ekoloških problema (na lokalitetima Bistrica, Lopare, Ozren, Vareš, Livno, Gudronska jama u Modriči i sl), pokazalo da je profit pojedinaca vlastima daleko važniji od života, sigurnosti i zdravlja ljudi koji tu žive.
Podaci TI BiH u oblasti koncesija pokazuju da država ostvaruje skromne prihode u odnosu na značajne resurse. Korist ubiru pojedinci koji zbog loših zakona i netransparentnog rada vlasti izbjegavaju plaćanje obaveza i dolaze u posjed državnih resursa na štetu javnog interesa.
Katastrofalno stanje u pravosuđu i dalje je najslabija karika BiH, a u regionalnom izvještaju TI navodi se da reformski zakoni u pripremi još uvijek imaju brojne nedostatke. Tu se propušta prilika da se unaprijedi proces imenovanja i omogući efikasna provjera imovine sudija i tužilaca, a prošlogodišnje izmjene zakona o VSTV-u koje su ovo trebale riješiti još se ne primjenjuju.
Zarobljeno pravosuđe već godinama ima porazne rezultate kod procesuiranja visoke korupcije, a uprkos nekoliko sudskih presuda visokim zvaničnicima u FBiH protekle godine, najkrupnije afere i dalje nisu rasvjetljene.
Zbog svega je pred institucijama obaveza da preduzmu hitne reforme. U opsežnoj Studiji nacionalnog integriteta Transparency International je definisao korake za suzbijanje korupcije po oblastima.
Regulisanje sukoba interesa, sistemska zaštita zviždača, jačanje nadzora nad radom izvršne vlasti, izborna reforma, jačanje nezavisnosti pravosuđa i drugih agencija za provođenje zakona osnovni su zadaci pred institucijama, a korespondiraju i sa evropskim putem BiH.
