Najnovije
Infrastrukturni uspjesi su promijenili Ameriku, može li Bidenov plan učiniti isto?
Čini se da je Kongres spreman usvojiti dvostranački plan od 1 bilion dolara koji bi bio najveća federalna investicija u infrastrukturu u više od jedne decenije.
Istorija pokazuje da ulaganje u infrastrukturu može promijeniti Sjedinjene Države, promijeniti način na koji se Amerikanci kreću, jačajući ekonomski prosperitet i značajno poboljšavajući zdravlje i kvalitetu života za mnoge.
"Kad je 1869. dovršena transkontinentalna željeznica, zauvijek smo promijenili način na koji smo se kretali, otvorivši cijelu državu i način na koji su se ljudi hiljadama godina ranije kretali životinjama do mašina", rekao je Greg DiLoreto, bivši predsjednik Američkog društva građevinskih inženjera (ASCE), rekao je VOA putem e -pošte. "[I] Mislim da bismo se svi složili da je izgradnja sistema međudržavnih autoputeva promijenila Ameriku na način koji je uvelike doprinio našem ekonomskom prosperitetu."
Godine 1956. predsjednik Dwight D. Eisenhower potpisao je Zakon o autocestama, koji je odobrio izgradnju 65.000 kilometara međudržavnih autoputeva-najveći američki program javnih radova u istoriji u to vrijeme. Druga ranija transformacija dogodila se 1936. godine, kada je Kongres usvojio Zakon o elektrifikaciji sela, po prvi put proširivši električnu energiju u ruralna područja.
Talas projekata koji su stvorili moderne kanalizacijske i vodovodne sisteme u urbanim sredinama krajem 19. i početkom 20. stoljeća ostavio je trajan trag, pružajući pouzdanu, čistu vodu u gradovima i uklanjajući zagađenje iz kanalizacije.
"Američki gradovi krajem 19., početkom 20. stoljeća bili su nevjerovatno nezdrava mjesta", kaže Richard White, profesor emeritus američke historije na Univerzitetu Stanford u Kaliforniji. “Visoke stope smrtnosti djece, ponovljene epidemije, a veliki dio toga bile su bolesti koje se prenose vodom i iz neefikasne kanalizacije i iz nečiste vode. A infrastrukturni projekti su se to dramatično promijenili. Vjerojatno je to bio najefikasniji javnozdravstveni napor ikada u povijesti Sjedinjenih Država. ”
Mračne posljedice
DiLoreto takođe spominje izgradnju brana širom zapadnih Sjedinjenih Država, što je povećalo sposobnost Amerike da uzgaja i hrani svijet, kao uspjehe infrastrukture. No, ističe da su projekti stvarali probleme migracijskoj ribi. Zapravo, mnogi od takozvanih uspješnih infrastrukturnih projekata, poput međudržavnih autoputeva, imali su mračne posljedice.
„Povećali su rasno raslojavanje u gradovima. Izgrađene su na takav način da su prolazile kroz siromašnija naselja, vrlo često manjinska naselja, ograđujući ih od grada u cjelini ”, kaže White. „Odvojili su ih i pokrenuli niz društvenih promjena od kojih i dalje patimo. Dakle, povrijedili su siromašnija područja, područja manjina, čak i ako su pomogli srednjoj klasi. ”
White, koji je napisao knjigu "Railroaded", o izgradnji transkontinentalnih pruga, tvrdi da je savezna vlada financirala previše željeznica u područja bez prometa da bi ih održala.
"Željeznice su uzele državni novac, a zatim bankrotirale", kaže White. “Vrlo često su bili potpuno korumpirani. Novac je odveden u privatne džepove iza nekih od velikih bogatstava u američkoj istoriji, a oni nikada nisu zaista ostvarili ekonomske i socijalne beneficije koje su obećali. ”
Američki domoroci su na kraju platili cijenu, dodaje White.
"Mnoge od ovih željeznica na kraju su indijanske narode koštale ogromne količine zemlje bez posebne koristi", kaže on. “Nije da je bijelo naselje bilo posebno uspješno u zemlji koju su Indijanci izgubili. Dakle, iako je bilo namjera da se podigne životni standard za sve na Zapadu, to nije bilo nužno, a veliki trošak su vrlo često plaćali Indijanci. ”
Dovoljno hrabro?
Skraćena dvostranačka verzija američkog plana zapošljavanja predsjednika Joea Bidena (AJP) ulaže novac u prijevoz, komunalne usluge-uključujući brzi internet za ruralne zajednice-i čišćenje zagađenja. Čini se da zakon ne sadrži jedan jedini transformativni projekt.
"Prema mojim podacima, sredstva će se koristiti za pomoć pri popravljanju, zamjeni i jačanju naše infrastrukture da izdrži klimatske promjene i seizmičke rizike", kaže DiLoreto. "Moglo bi se smatrati da je to transformativno u smislu da naš kvalitet života i ekonomski prosperitet zavise od funkcionalne infrastrukture."
White kaže da prijedlog zakona gleda unatrag, a ne naprijed, u vrijeme kada se Sjedinjene Države moraju transformirati kako bi se prilagodile svijetu koji se mijenja, radeći stvari drugačije u budućnosti nego u prošlosti.
"Imamo naš prvi veliki zakon o infrastrukturi, koji je uglavnom namijenjen zaštiti stvari koje smo izgradili u prošlosti, što će se, mislim, dugoročno posmatrati kao promašaj", kaže White. “I opet, ne kažem da biste trebali dozvoliti da mostovi padaju u rijeke ili da puteve nije potrebno popravljati. Ali to nije transformativno. ”
Postoji jedan potencijalno opsežan projekt koji bi mogao pomoći u revoluciji života u Sjedinjenim Državama.
"Širokopojasni pristup internetu imao je ogroman utjecaj na naše živote", kaže DiLoreto. "Bez širokopojasnog sistema naša sposobnost ekonomskog preživljavanja COVID -a bila bi teška."
Trenutni dvostranački plan predviđa 65 milijardi dolara za širokopojasnu infrastrukturu.
"Ako širokopojasni internet u ovom prijedlogu zakona funkcionira onako kako su ga zamislili ... i dovedu ga u siromašna područja kojima sada nedostaje širokopojasni pristup, to bi bilo dobro, to bi se moglo promijeniti", kaže White. “To bi moglo imati iste posljedice koje je elektrifikacija na selu imala u smislu obrazovanja i umanjivanja opterećenja ljudi te im omogućava da rade poslove koje inače ne bi mogli obavljati. ... Ali ako ga jednostavno učine učinkovitijim za one koji ga već imaju, to se neće promijeniti. ”
See all News Updates of the Day
Biden brani svoju ekonomsku agendu dok se priprema za kandidaturu za reizbor 2024.
Predsjednik Joe Biden u srijedu je reklamirao svoju ekonomsku agendu u Coloradu, dok se priprema za reizbor 2024. godine. Izvještava šefica Biroa Bijele kuće Patsy Widakuswara.
Ponovo zasijala novogodišnja jelka u Rockfeller centru u New Yorku
Više od 50.000 novogodišnjih lampica zasijalo je u sredu uveče na legendarnoj božićnoj jelci u njujorškom Rockfeller centru, a mnogobrojna publika koja godinama prati tu tradiciju je i ovaj put reagovala sa oduševljenjem.
Oko osam kilometara kabla sa LED sijalicama bilo je potrebno kako bi masivna Norveška smreka, visoka 24 metra bila u potpunosti osvetljena, a na njenom vrhu nalazi se zvedza prekivena sa blještavim Svarovski kristalima.
Paljenju lampica prisustvovao je gradonačelnik New Yorka Eric Adams, nakon čega je hor oduševio masu izvođenjem tradicionalne božićne pjesme „Radost svijetu” (Joy to the world).
Lampice na jelci ostaće upaljene od 5 ujutru do ponoći svakog dana do 13. januara, a na Božić će svijetliti 24 sata.
Tradicija duga više od 90 godina
Tradicija postavljanja božićne jelke u Rockfeller centru datira iz 1931. godine kada su radnici na izgradnji centra postavili malu, ukrašenu jelku na tom mjestu tokom Velike depresije. Jelka je tada bila skromna, a ukrasili su je ručno izrađenim venčićima i ukrasima.
Formalna tradicija godišnjeg paljenja jelke počela je 1933. godine, kada je održana prva zvanična ceremonija paljenja lampica na jelki, koja se od tada razvila u veliki događaj koji se prenosi na televiziji.
Postavljanje jelke okuplja veliki broj ljudi, a ceremonija paljenja svjetala, koja se tradicionalno održava u decembru, privlači hiljade posjetilaca.
Ova tradicija simbolizuje zajedništvo i radost prazničnog perioda, a slika osvjetljene jelke ispred Rockfeller centra postala je ikona božićnih proslava širom svijeta, često viđena na razglednicama, televiziji i drugim medijima.
Ruski Vrhovni sud zabranio "LGBT pokret" i označio ga "ekstremnim"
Ruski Vrhovni sud presudio je u četvrtak je da bi LGBT aktivisti trebalo da budu označeni kao "ekstremisti". Organizacije koje zastupaju prava gej i transrodnih osoba strahuju da će presuda dovesti do hapšenja i krivičnog gonjenja.
Predsjedavajući suda objavio je da je podržao zahtjev ministarstva pravde da se zabrani, kako je naveo, "međunarodni LGBT društveni pokret".
U Rusiji se uvode sve strožija ograničenja na ispoljavanje seksualne orijentacije i rodnog identiteta. Usvojeni su i zakoni kojima se zabranjuje promovisanje "netradicionalnih" seksualnih odnosa i pravne ili medicinske promjene pola.
Visoki komesar Ujedinjenih nacija za ljudska prava Volker Turk zatražio je od ruskih vlasti da "odmah ukinu zakone kojima se uvode neregularna ograničenja na rad aktivista za ljudska prava ili se diskriminiše protiv pripadnika LGBT zajednice".
Predsjednik Vladimir Putin, za kojeg se očekuje da će najaviti kandidaturu za novi šestogodišnji mandat na izborima u martu, već duže vrijeme pokušava da promoviše Rusiju kao zaštitnika tradicionalnih moralnih vrijednosti u suprotnosti sa dekadentnim Zapadom.
U prošlogodišnjem govoru rekao je da Zapad može da usvaja "prilično čudne trendove poput desetina rodova i gej parade" ali da nema pravo da to nameće drugim zemljama.
Putinov portparol Dmitrij Peskov rekao je novinarima prije odluke suda da Kremlj "ne prati" taj slučaj i da ne može da komentariše.
Sudu je trebalo oko pet sati, od početka sjednice, da donese presudu. Pretres je bio zatvoren za medije, ali je novinarima dozvoljeno da čuju odluku.
LGBT aktivisti smatrali su da je odluka očekivana nakon zahtjeva ministarstva pravde u kojem je - bez davanja primjera - navedeno da je "niz manifestacija ekstremne orijentacije, uključujući podsticanje društvenog i vjerskog nesklada" identifikovano u aktivnostima LGBT pokreta u Rusiji.
Ispred suda, aktivistkinja za LGBT prava Ada Blejkvel rekla je da je presuda suprotna porukama da Rusija ne diskriminiše pripadnike LGBT zajednice i da im daje jednaka prava.
Kaže da je godinu, protiv volje, bila podvrgnuta terapiji koja je trebalo da je ubijedi da nije transrodna žena.
"U praksi, posle usvajanja ove tužbe, neću moći da govorim o toj terapiji", rekla je Ada.
Stanovnici Moskve, s kojima je Rojters razgovarao, imali su podijeljena mišljenja.
"Voljela bih da je ovaj svijet slobodan i da ljudi mogu da vole koga hoće, mada je moj stav po ovom pitanju neutralan, jer nisam u njihovoj poziciji. Međutim, da je meni zabranjeno da nekog volim, to bi bilo veoma bolno", kaže djevojka koja je sebe identifikovala kao Lera.
Danil, 20-godišnjak, kaže da istopolni odnosi "nisu normalni",
"Vjerujem da većina, barem moji prijatelji i poznanici, imaju negativan stav o homoseksualnosti. Zato je to prava odluka za našu zemlju".
Više od 100 grupa je već zabranjeno u Rusiji pod oznakom da su ekstremističke. Prethodne odluke o tome, koje su se odnosile na Jehovine svjedoke ili organizacije povezane sa opozicionim političarem Aleksejom Navalnim, bile su uvod u hapšenja.
Ravina Šamdasani, portparolka Kancelarije UN za ljudska prava, rekla je da se situacija u Rusiji, kada je riječ o LGBT zajednici" dodatno pogoršala i da je zakon podložan zloupotrebi zbog nejasne sudske definicije "LGBT pokreta".
"Ovo znači dalju represiju osnovnih prava LGBT zajednice".
Lavrov i zapadni ministri razmijenili oštre kritike na sastanku OSCE-a
Zapadne zemlje kritikovale su u četvrtak ruskog ministra inostranih poslova Sergeja Lavrova na ministarskom sastanku OSCE-a u Sjevernoj Makedoniji, na kojem je ruski šef diplomatije okrivio "bezobzirno širenje NATO-a na istok" za rat na evropskom kontinentu.
Diplomate nekoliko članica OSCE-a, među kojima je i Ukrajina, bojkotovale su skup u Skoplju zbog učešća Lavrova.
Lavrov je govorio 15 minuta prije nego što je napustio sastanke. U obraćanju je za rat u Ukrajini, koji je počeo ruskom invazijom u februaru 2022. godine, okrivio "zapadno tolerisanje neonacističkog režima u Kijevu".
"Negira se samo postojanje Rusa i njihov snažan doprinos istoriji Ukrajine. Ima mnogo činjenica. OSCE i njegove relevantne institucije šute", rekao je Lavrov.
Ruski predsjednik Vladimir Putin više puta je tvrdio da ukrajinsku vladu čine "neonacisti" uprkos tome što je zemlja izabrala jevrejskog predsjednika koji je izgubio članove porodice u Holokaustu.
Putin i drugi ruski zvaničnici pozvali su se na Holokaust, Drugi svjetski rat i nacizam da bi opravdali invaziju na Ukrajinu. Istoričari tu retoriku smatraju dezinformacijama.
Ministri zapadnih zemalja, koji su prisustvovali sastanku OSCE-a, oštro su kritikovali Lavrova nakon njegovog govora.
"Ruski pokušaji da krivi druge za svoje odluke su providni. Nećemo praviti kompromise kada je riječ o suštinskim principima evropskog bezbjednosnog poretka ili dozvoliti Rusiji da Ukrajini negira pravo da donosi nezavisne odluke o spoljnoj politici i bezbjednosti", rekao je danski šef diplomatije Lars Lokke Rasmussen, koji je govorio nakon što je Lavrov napustio sastanak.
OSCE je međuvladina organizacija, sa sjedištem u Beču, koja je usredsređena na promovisanje bezbjednosti, stabilnosti i saradnje među članicama.
Sjeverna Makedonija, članica NATO-a, ukinula je zabranu za ulazak ruskih aviona da bi omogućila Lavrovu da prisustvuje sastanku. Ruska državna novinska agencija Tas prenijela je da je ministar letio dužom rutom iznad Turske i Grčke da bi došao da Skoplja, nakon što je Bugarska zatvorila vazdušni prostor za njegov avion.
Ministri inostranih poslova Ukrajine, Estonije, Letonije i Litvanije bojkotovali su razgovore zbog učešća Lavrova.
Ruski ministar je stigao u Skoplje nekoliko sati nakon što je američki državni sekretar Antony Blinken u srijedu na kratko posjetio glavni grad Sjeverne Makedonije.
Pomoćnik državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja James O'Brien je na sastanku u četvrtak optužio Rusiju da pokušava da podrije rad OEBS-a.
"Pridružujem se kolegama koje traže od Rusije da prestane da krši osnovne principe organizacije, ali nisam siguran da je spremna da sluša".
Ministar inostranih poslova Sjeverne Makedonije Bujar Osmani rekao je da je OEBS istrajao kao organizacija uprkos ruskim potezima u Ukrajini.
"Rat podriva povjerenje, dijalog i naše kapacitete da ostvarujemo rezultate. Iznad svega, uništava živote građana", rekao je Osmani.
Koji će izbori u 2024. utjecati na globalni poredak?
Da li će se Donald Trump vratiti na položaj predsjednika? Da li će Vladimir Putin u Rusiji imati protivkandidata? Naredne godine, polovina svijeta ide na birališta, dok se u oko 30 zemalja biraju predsjednici. Izbori u pet zemalja su ključni.
Nova izborna trka između Trumpa i Bidena?
Desetine miliona Amerikanaca će 5. novembra 2024. godine birati 60. predsjednika Sjedinjenih Država, na izborima na kojima bi aktuelni predsjednik Joe Biden mogao da ostane na vlasti do svoje 86. godine.
Ankete pokazuju da većina birača smatra da je Biden, koji je sklon gafovima, previše star da bi bio glavnokomandujući iako njegov vjerovatno rival, bivši predsjednik Donald Trump, ima 77 godina i pravi slične ispade.
Očekuje se da kampanju, između ostalog, obilježe dezinformacije preostale sa prošlih izbora koji se se okončali nasilnim upadom Trumpovih pristalica u kompleks američkog Kongresa da bi zaustavili potvrdu Bidenove pobjede.
Trump je trenutno favorit za osvajanje predsjedničke nominacije Republikanske stranke uprkos tome što je protiv njega podignuto više krivičnih optužnica.
Putin se kandiduje za još jedan šestogodišnji mandat
Vladimir Putin je lider Rusije već 23 godine. Zahvaljujući ustavnom amandmanu, usvojenom 2020. godine, Putin bi u teoriji na vlasti mogao da ostane do 2036. godine, što znači da bi potencijalno mogao da vlada duže od Jozefa Staljina.
S obzirom na to da je rat u Ukrajini iskorišten da se zatvore ili ušutkaju Putinovi protivnici, male su šanse da će mu neko biti prepreka da osvoji još jedan šestogodišnji mandat na izborima u martu ako odluči da se kandiduje, što se očekuje.
Putinov dugogodišnji protivnik Aleksej Navalni služi 19-godišnju kaznu u jednoj zatvorskoj koloniji.
Još jedan potencijalni protivkandidat, veteran iz ukrajinskog rata i nacionalistički bloger Igor Gurkin objavio je da namjerava da se kandiduje, ali je i on u zatvoru na neograničeno vrijeme.
Modi favorit na izborima u Indiji
Gotovo milijardu Indijaca glasaće u aprilu i maju, kada se u najmogoljudnijoj državi u svijetu budu održavali izbori na kojima će premijer Narendra Modi i njegova nacionalistička stranka BJP pokušati da osvoje treći mandat.
Modijeva politička karijera i uspjeh zasnovani su na podršci više od milijardu indijskih Hindusa čime se, kako kažu kritičari, podstiče netrpeljivost prema najvećoj muslimanskoj manjini u zemlji.
Uprkos obračunu sa građanskim slobodama za vrijeme njegovog mandata, Modi je jasni favorit na izborima, a pristalice mu pripisuju zasluga za jačanje pozicije Indije na svjetskoj sceni.
Indija je u augustu postala tek četvrta zemlja u svijetu koja je poslala letjelicu bez posade na Mjesec, poslije Rusije, SAD i Kine. Također planira da pošalje ljudsku posadu na Mjesec do 2040.
Evropski test za populiste
Na najvećim transnacionalnim izborima u svijetu, koji će biti održani u junu, više od 400 miliona birača iz 27 članica Evropske uniije biraće 720 poslanika Evropskog parlamenta koji odlučuju o nizu pitanja, od cijene roaminga za mobilne telefone do privatnosti online podataka.
Glasanje će biti test podrške desničarskih populista, koji su dobili na zamahu posle pobjede anti-islamske i anti-EU Stranke za slobodu Geerta Wildersa na nedavnim izborima u Holandiji i prošlogodišnje pobjede desničarske partije Braća Italije, premijerke Giorgije Meloni.
Predsjednik francuske ekstremno desničarske stranke Nacionalni front Jordan Bardella napisao je na Facebooku: "Jedva čekamo juni 2024."
Prva predsjednica Meksika?
Ljevičarka i bivša gradonačelnica glavnog grada Meksika i jedna preduzetnica sa starosjedelačkim korijenima pokušaće da na izborima u junu uđu u istoriju kao prve žene na čelu te zemlje.
Bivša gradonačelnica Meksiko Cityja Claudia Sheinbaum kandiduje se u ime stranke Morena odlazećeg predsjednika Andresa Manuela Lopeza Obradora.
Njena protivkandidatkinja Xochitl Galvez predstavljaće opozicionu koaliciju, Široki front za Meksiko. Mladi guverner iz države Nuevo Leon, Samuel Garcia, također se nedavno kandidovao na izborima. Prema ranim anketama, Sheinbaum je u prednosti.
