Internacionalna agencija za istraživanje raka – IARC, koja se nalazi u sklopu Svjetske zdravstvene organizacije, objavila je najnoviju procjenu globalnog tereta raka.
Podaci otkrivaju poraznih 20 miliona novih slučajeva i 9,7 miliona smrtnih ishoda povezanih s rakom u 2022. Ove brojke ističu hitnu potrebu za pojačanim naporima u prevenciji, istraživanju i liječenju raka širom svijeta.
Tri najčešća oblika karcinoma su rak pluća (12,4% novih slučajeva u 2022), rak dojke (11,6%) i rak debelog crijeva (9,6%).
Rak je bolest koja nastaje usljed brzog i nenormalnog dijeljenja ćelija, što može biti uzrokovano nasljednim faktorima, ali i djelovanjem sredine, poput UV zračenje, toksičnih tvari, duhanskog dima i usljed virusnih infekcija.
Glavni krivci za povećanje broja slučajeva raka su duhan, alkohol i pretilost, dok onečišćenje zraka ostaje ključni ekološki faktor rizika.
Tri četvrtine svih novih slučajeva raka u 2022. godini zabilježeno je među starijim od 55 godina. Rak više ubija muškarce nego žene, pri čemu je kod muškaraca zabilježeno 56 % smrtnih slučajeva od raka, u poređenju sa 44 % kod žena.
Rak pluća dominira s 2,5 miliona novih slučajeva, ali i po broju smrtnih slučajeva, naročito kod muškaraca, dok rak dojke dominira dijagnozama kod žena. U Federaciji BiH u 2022. godini, karcinom pluća je odnio 1.037 života. Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH, umrlo je 284 žena i 753 muškarca.
Prema posljednjim podacima kojima raspolaže Institut za javno zdravstvo Republike Srpske o karcinomima, tokom 2018. otkriveno je 5.969 oboljelih od raka, i to 3.132 muškarca i 2.837 žena.
Rak prostate i kolorektalni karcinom (rak debelog crijeva) zauzimaju drugo i treće mjesto kao najčešći tipovi kancera kod muškaraca, dok su rak jetre i kolorektalni karcinom drugi i treći uzrok smrti od raka.
Kod žena, rak pluća i kolorektalni rak su izazovi koji dijele drugo i treće mjesto, kako u broju novih slučajeva, tako i u broju smrtnih ishoda.
Prema ovom izvještaju, zabrinjava i nejednakost u teretu raka, posebno za rak dojke, gdje su žene u zemljama s niskim indeksom ljudskog razvoja u značajno većem riziku zbog nedostupnosti preventivnih pregleda i svijesti.
Žene u zemljama s nižim indeksom suočavaju se s 50% manjom vjerovatnošću pravovremenog otkrivanja raka dojke, što ih izlaže većem riziku od smrti zbog kasne dijagnoze i nedostatnog pristupa kvalitetnom liječenju.
Globalne procjene ističu potrebu za poboljšanjem palijativne njege, one koja se pruža bolesnicima na samrti da im se olakša bol, koju tek 28% zemalja pokriva.
