Linkovi

IAEA: Nuklearna elektrana u Ukrajini bez struje nakon granatiranja


Čuvar stoi ispred nuklearne elektrane Zaporožje, tokom ruske vojne akcije u Ukrajini, 11. septembra 2022.
Čuvar stoi ispred nuklearne elektrane Zaporožje, tokom ruske vojne akcije u Ukrajini, 11. septembra 2022.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) saopštila je da je nuklearna elektrana Zaporožje na jugu Ukrajine izgubila svaki pristup spoljnoj električnoj energiji nakon granatiranja tokom noći i da trenutno dobija rezervnu energiju iz svojih dizel generatora za hitne slučajeve.

Nuklearni operater Energoatom okrivio je Rusiju za granatiranje u oblasti u kojoj su oštećeni dalekovodi i električne podstanice. Rusija je okrivila Ukrajinu.

IAEA je u saopštenju navela da je više ukrajinsko operativno osoblje obavijestilo svoje stručnjake o indikacijama da su dalekovodi fizički oštećeni "na dvije različite lokacije oko 50-60 kilometara od same elektrane, na teritoriji pod kontrolom Ukrajine". Na jednoj od lokacija u toku su radovi na sanaciji.

Generalni direktor IAEA Rafael Grossi rekao je u saopštenju da je razvoj "izuzetno zabrinjavajući" i da "ponovo pokazuje krhku i ranjivu situaciju elektrane". On je sa obje strane radio na uspostavljanju demilitarizovane zaštitne zone oko nuklearne elektrane.

"Potrebne su mjere za sprečavanje nuklearnog udesa na lokaciji. Hitno je potrebno uspostavljanje zone nuklearne bezbjednosti i bezbednosti", rekao je on.

Tim IAEA istražuje štetu nanijetu nuklearnoj eletrani u Enerhodaru, oblast Zaparožja, Ukrajina, 1. septembra 2022.
Tim IAEA istražuje štetu nanijetu nuklearnoj eletrani u Enerhodaru, oblast Zaparožja, Ukrajina, 1. septembra 2022.

Odvojeno, IAEA je saopštila da njeni inspektori koji istražuju ruske tvrdnje da se Ukrajina sprema da upotrebi "prljavu bombu" nisu pronašli nikakve naznake neprijavljenih nuklearnih aktivnosti i materijala na tri lokacije koje su pregledali.

Ukrajina je oštro demantovala navode Moskve da planira da detonira prljavu bombu na sopstvenoj teritoriji i zauzvrat optužila Rusiju da planira da iskoristi prijetnju bombom sa nuklearnim materijalom kao izgovor za eskalaciju u Ukrajini.

Rusija je pokrenula to pitanje u Savjetu bezbjednosti UN prošle nedjelje i upozorila u pismu da će "smatrati upotrebu prljave bombe od strane režima u Kijevu kao akt nuklearnog terorizma".

Ukrajina je pozvala inspektore IAEA, koji su saopštili da su posjetili lokacije na kojima je Rusija iznosila navode o aktivnostima: Institut za nuklearna istraživanja u Kijevu, Istočni rudarsko-prerađivački kombinat u Žovtom Kodiju i proizvodno udruženje Pvdenji mašinogradni kombinat u Dnjepru.

Agencija je saopštila da su njeni inspektori dobili "neometan pristup lokacijama".

"Naša tehnička i naučna procjena rezultata koje smo do sada imali nije pokazala nikakve znake neprijavljenih nuklearnih aktivnosti i materijala na ove tri lokacije", rekao je šef IAEA Grossi.

On je rekao da su inspektori u okviru svog rada prikupljali i uzorke životne sredine i da će agencija izvijestiti o rezultatima tih ispitivanja u najkraćem mogućem roku.

U međuvremenu, Rusija u srijedu nije uspela da pridobije pažnju u Savjetu bezbjednosti UN zbog svog prijedloga da se pošalje zvanična komisiju koja bi istražila njene navode da Sjedinjene Države i Ukrajina imaju tajne programe biološkog oružja u Ukrajini. Rezoluciju kojom se poziva na formiranje komisije podržala je samo Kina.

Zvaničnici UN za razoružanje dugo su govorili da nisu upoznati sa bilo kakvim programima biološkog oružja u Ukrajini, dok Kijev i Washington negiraju optužbe.

Dogovor o žitu

U Istanbulu, Zajednički koordinacioni centar UN-a (JCC) koji nadgleda sprovođenje sporazuma o izvozu ukrajinskog žitarica preko Crnog mora saopštio je u četvrtak da je ruska delegacija nastavila rad u JCC i pridružila se inspekcijama plovila.

Moskva je u subotu suspendovala svoje učešće u sporazumu, nakon što je navela da je Ukrajina koristila bespilotne letjelice za napad na rusku Crnomorsku flotu. Tu odluku je preinačio u srijedu.

"Sada kada je inicijativa u potpunosti nastavljena, apelujem na sve strane da koncentrišu napore u dvije oblasti", rekao je u četvrtak generalni sekretar UN Antonio Guterres.

Teretni brod Despina V, koji nosi ukrajinsko žito, viđen u Crnm moru, pored Kiliosa, nedaleko od Istanbula, Turska, 2. novembra 2022.
Teretni brod Despina V, koji nosi ukrajinsko žito, viđen u Crnm moru, pored Kiliosa, nedaleko od Istanbula, Turska, 2. novembra 2022.

Rusija je više puta govorila da ne dobija korist koju traži od sporazuma, jer se neke privatne kompanije plaše da će naići na međunarodne sankcije. Govoreći na konferenciji za novinare u Jordanu, ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je u četvrtak da je njegova zemlja pozvala Ujedinjene nacije da pomognu u ispunjavanju dijela sporazuma koji bi olakšao ruski izvoz hrane.

Iako nema američkih ili evropskih sankcija na izvoz ruske hrane ili đubriva, zvaničnici UN kažu da je prekomjerna usklađenost predstavljala problem.

"Svijetu su potrebni usaglašeni napori da se hitno riješi kriza na globalnom tržištu đubriva i da se u potpunosti iskoriste ruski izvozni kapaciteti neophodni za tu svrhu", rekao je šef UN. "Visoke cijene đubriva već utiču na poljoprivrednike širom svijeta; ne možemo dozvoliti da se globalna nestašica đubriva pretvori u globalnu nestašicu hrane".

Ukrajinski izvoz hrane kroz ovu inicijativu dostigao je prekretnicu u četvrtak. Guterres je rekao novinarima da je za samo tri mjeseca izvezeno 10 miliona metričkih tona.

"Uprkos svim preprekama koje smo vidjeli, svetionik nade u Crnom moru i dalje sija i inicijativa funkcioniše", rekao je Guterres. "Naša je zajednička odgovornost da to nesmetano funkcioniše."

Prvih 120 dana ugovora ističe ovog mjeseca. Biće automatski obnovljen ako se nijedna strana ne usprotivi.

Otkako je potpisana u julu, Crnomorska inicijativa za žito pomogla je u ublažavanju globalne krize hrane, obarajući cijenu pšenice i drugih proizvoda na međunarodnim tržištima.

Iran, oružje Sjeverne Koreje

Pentagon je u utorak izrazio „zabrinutost“ da bi Rusija mogla da pokuša da nabavi više oružja od Irana i Sjeverne Koreje za upotrebu u svom ratu protiv Ukrajine.

Rusija je nedavno gađala civilnu infrastrukturu dronovima iranske proizvodnje, a iransko osoblje pomaže ruskoj vojsci da pokrene ove napade dronovima sa poluostrva Krim, prema Sjedinjenim Državama.

Iran je više puta negirao da Rusiji obezbjeđuje bespilotne letjelice i vojnu podršku.

Dopisnica Glasa Amerike iz Pentagona Carla Babb je doprinijela pisanju ovog izvještaja. Neke informacije stigle su od AP-a, AFP-a i Reutersa.
XS
SM
MD
LG