Dugo vremena, decenijama zapravo,pobune mašina protiv ljudi, njihovih stvaralaca, bile su teme naučno-fantastičnih literalnih djela i filmova. Napretci ostvareni u elektronici, kompjuterologiji i stvaranju vještačke inteligencije ljudski rod, sasvim izvjesno i brzo, uvode u doba i svijet umjetno kreirane inteligencije. Mnogi znanstvenici i poduzetnici u oblasti suvremene tehnologije i elektronike upozoravaju da moramo biti spremni da prihvatimo i pametno koristimo robotizirane mašine, uređaje i proizvode koji svakim danom postaju neovisnije i brojne funkcije obavljaju vlastitom, vještačkom, pameti.
U avionima vještački mozak, autopilot, je u upotrebi već više decenija. Vodi avion najvećim dijelom leta, a pilot je prisutan samo kao kontrolor.
Pametni automobil je korak dalje i biće prva mašina koja će neovisno, ali ipak u bliskoj interakciji sa vozačem, upravljati kretanjem.
Mnoge brinu takve mogućnosti, ali ne i Jerry Kaplana, znanstvenika i autora knjige čiji je naslov najlakše prevesti kao "Ljudi nisu potrebni." On je uvjeren da će automobili sa pametnim, kompjuteriziranim sistemom upravljanja biti pouzdaniji, oprezniji, od vozila kojim upravlja čovjek i ističe:
"Mislim da ćemo, ako o tome razmišljamo svetrano i široko, shvatiti da ćemo moći smanjiti saobraćajne nesreće i pogibije na cestama za 80, 90 procenata."
Za razvoj tehnologije, robotike i vještačke inteligencije uvijek je uveliko bila zainteresirana armija. Već odavno bespilotne letjelice, droni, su naširoko korištene mašine, vrlo često i kao smrtonosno oružje.
Činjenicu da upravljački sistem te vrste oružja može samostalno odlučivati o životu i smrti mnogo je teže prihvatiti vožnju pametnim automobilom.
Toby Walsh, znanstvenik sa univerziteta Novi južni Wales kaže:
"Ko će biti odgovoran ako to i takvo oružje ubije nevinu osobu? To je vrlo nejasno. Nemamo nekih već uspostavljenih kriterija. Da li će to biti projektant samostalno funkcionirajućeg robota, da li osoba koja je programirala funkcije, da li osoba koja je aktivirala mašinu."
Zathjevi i apeli da se širom svijeta zabrani korištenje programiranog, pametnog oružja su brojni. Brojna su i upozorenja da se takvog oružja mogu domoći diktatorski režimi, ekstremističke i terorističke grupe i koristiti ga bez ikakvih obzira.
S druge strane, upravo borba protiv terorista i ekstremista, je krupno opravdanje za upotrebu pametnog oružja, ističe Jerry Kaplan:
"Vrlo je jak moralni argument za razvoj takvih tehnologija i mašina jer njihovim korištenjem možemo uveliko smanjiti takozvanu kolateralnu štetu."
Kao i uvijek, tehničko-tehnološka rješenja imaju i dobre i loše strane. Ni vještačka inteligencija nije izuzetak.
Promjenama koje će sasvim sigurno donijeti čovjek će se morati prilagođavati, brzo i sa što manje stresova, upozorava Jerry Kaplan:
"Biće perioda, kraćih ili dužih u kojima će ljudi ostajati bez posla, ili morati sticati nova znanja i vještine. I zbog ubrzavanja ritma automatizacije svake vrste, to prilagođavanje visoko automatiziranom dobu moraće biti sve brže i neće biti lako."
Razmišljajući o promjenama koje će vještačka inteligencija unijeti u naš svakodnevni život, možda je dobro i umirujuće podsjetiti na takozvani prvi zakon robotike koji je Issak Asimov, čuveni pisac naučno-fantastičnih romana, sugerirao svojim čitateljima još 1942. godine. Napisao je tada da "robot neće moći povrijediti čovjeka ili dozvoliti da čovjek bude povrijeđen."
