„Diskriminacija manjina i dalje je ozbiljan problem”, stoji, između ostalog, u izvještaju.
Problemi vezani za ljudska prava u BiH manje-viši su isti godinama.
Human Rights Watch se osvrnuo na izmjene Izbornog zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.
„Ovim mjerama se ne rješava dugotrajna politička diskriminacija Jevreja, Roma i drugih manjina koje se ne mogu kandidirati za Predsjedništvo, bez obzira na skromno povećanje broja mjesta za te manjine u Domu naroda Parlamenta Federacije”, navodi Human Rights Watch.
Izvještaj dalje navodi kako se procesuiranje ratnih zločina odvija sporo i da država nije osigurala žrtvama seksulanog nasilja adekvatnu i učinkovitu naknadu.
„Samo oko 1000 od, kako se procjenjuje, 20.000 preživjelih primilo je neki oblik odštete”, kaže se u izvještaju.
U dijelu koji se odnosi na nasilje u porodici, Human Rights Watch se poziva na organizaciju za ženska prava Kvinna till Kvinna, koja je navela da rješavanje rodno zasnovanog nasilja ometaju mnogi problemi, uključujući lošu koordinaciju između pravosudnih institucija, tijela za provođenje zakona i centara za socijalni rad.
Kao svijetla tačka se spominje prva sudska presuda o diskriminaciji LGBT osoba.
„Opštinski sud u Sarajevu je u aprilu donio presudu korist dvoje aktivista koji su tužili bivšu parlamentarku za podsticanje državnih institucija na diskriminaciju LBGT osoba”, kaže se u izvještaju.
