Prema procjenama Ujedinjenih nacija svake godine oko 900.000 osoba, djece, žena, muškaraca.... biva prokrijumčareno preko međunardonih granica. Od obećanja o dobro plaćenom poslu i mnogo boljem životu u novoj sredini, što je osnovni razlog zbog kojih se mnogi odlučuju da napuste rodnu zemlju, uglavnom ne biva ništa i prokrijumačarene osobe najšešće bivaju prisiljene na prstituciju, rad sličan robovskom, kriminal....
Da je to veliki problem i za Sjedinjene Američke Države, problem koji prijeti i nacionalnoj sigurnosti, ilustrartivno govori činjenica da je predsjednik Barack Obama mjesec januar proglasio mjesecom prevencije krijumačarenja ljudi i zaštite prokrijumčarenih nesretnika.
Mada su Sjedinjene Države su krajnja destinacija za hiljade osoba krijumčarenih iz svih dijelova svijeta, to ipak nije problem kojem se posvećuje potrebna pažnja, kaže John Morton, direktor američke Imigracione i carinske službe, i ističe:
„Kada svi shvatimo šta se sa prokrijumčarenim dešava, kada shvatimo da djevojčice i djevojke bivaju prisiljenje na prostituisanje, da dječaci i mladići bivaju seksualno iskorištavani, da odrasli bivaju prisiljeni na težak rad... biće mnogo lakše boriti se protiv tog zla.“
U State Departmentu procjenjuju da se i do 17.000 osoba, uglavnom žena i djece godišnje prokrijumčari u Sjedinjene Države. Jedan vid borbe protiv tog zla je informiranje i obrazovanje američke javnosti, a drugi je otkrivanje krijumčarskih mreža i njihovih baza, hapšenje i suđenje. To je veliki izazov kaže gospodin Morton:
„Čak i kada spasite žrtvu, trebate je privoleljeti da svjedoči. To je za većinu žrtava najveći problem. Boje se krijumčara. Drugo, u mnogim zemljama iz kojih ženske osobe bivaju krijumčarene odnos prema ženama i djevojkama i njihov potčinjen društveni status pogoduju krijumčarenju.“
Andrea Bertone, voditeljica specijalizirane web stranice i aktivistinja u borbi protiv krijumčarenja ljudima, uz pohvale onome što čini američka Imigraciona i carinska služba, kaže da je nužno još dosta toga da bi se pomoglo žrtvama:
„Morali bi poboljšati, proširiti veze sa mnogim etničkim zajednicama, posebno onima koje su zatvorenije, nepristupačnije. Predstavnici zvanične vlasti nerado zalaze u takve zajednice, ali je činjenica da ćemo, uz tješnje veze i međusobno veće povjerenje, lakše nalaziti, otkrivati, žrtve krijumčarenja ljudima i pomagati tim nesretnicima.“
I humanitarna grupa FAIR Fund, sa sjedištem u Washingtonu, djeluje na sprečavanju krijumčarenja ljudi i nastoji pomoći, posebno djevojčicama, žrtvama seksualnog iskorištavanja. Andrea Powell, izvršna direktorica, kaže da se FAIR Fund u prosjeku godišnje brinu za hiljadu novih žrtvava i ističe:
„Jedan od najvećih izazova sa kojima se suočavamo je identificiranje mladih osoba, žrtava beskrupuloznih krijumčara, i njihovo sklanjanje u sredine u kojima će na pravi način biti pružena pomoć tim ekstremno traumatiziranim žrtvama.“
Većina žrtava krijumačarenja ljudima su iz Azije, istočne Evrope i Latinske Amerike. Američka Imigraciona i carinska služba ima svoje urede i kontakte u zemlja tih regiona kako bi u sprečavanju krijumčarenja bila što efikasnija. Uz to....
„Obučavamo veliki broj stranih policajaca i carinskih službenika kako da se nose sa tim problemom, kako da istražuju, kako da zajednički surađujemo u slučajevima transnaciolanih kriminalnih mreža kroz čije se kanale ljudi krijumčare širom svijeta“ - kaže gospodin Morton.
Pripadnici američke Imigracione i carinske službe prošle godine otvorili su preko 650 novih slučajeva krijumčarenja ljudima i uhapsili 300 krijumčara, što je do sada najveći broj uhapšenih kriminalaca te vrste u Sjedinjenim Državama.
