“Nedovršeni posao u jugoistočnoj Europi: mogućnosti i izazovi zapadnog Balkana” naslov je rasprave vođene u pododboru američkog Senata za europska pitanja, tijekom koje su kao ključna otvorena pitanja izdvojena sljedeća tri: politička situacija u Bosni i Hercegovini, stabilizacija Kosova, te prijepor Atene i Skopja oko imena Makedonije. Tokom rasprave je spomenuta i Hrvatska i to u pozitivnom kontekstu, kao regionalna predvodnica u euro-atlantskim integracijama. Slijedi nekoliko akcenata rasprave vođene u senatskom pododboru u srijedu.
Uz predsjedateljicu Pododbora, senatoricu Jeanne Shaheen, te člana pododbora senator Jima DeMinta, glavni sudionik rasprave bio je pomoćnik američke državne tajnice za europske i euroazijske poslove Philip Gordon. Prema njegovoj ocjeni, Hrvatska je poodmakla u pristupnim pregovorima s Europskom unijom. Sjedinjene Države podržavaju hrvatsko članstvo u Uniji te se nadaju i očekuju da pregovori budu zaključeni ove godine – rekao je Philip Gordon i dodao:
“Ukoliko pristupni sporazum bude brzo ratificiran, Hrvatska bi mogla postati članica unije početkom 2012. godine.” Naravno – nastavio je – “ti se rokovi temelje na hrvatskom održavanju tempa reformi, uključujući i suradnju s Haškim tribunalom, te provedbu obveze jačanja borbe protiv korupcije.”
Pomoćnik američke državne tajnice za europske i euroazijske poslove rekao je da Sjedinjene Države “pažljivo prate” napore da se razriješi slovensko-hrvatski granični prijepor. Washington – dodao je – potiče nastojanja da se taj prijepor riješi, što će i sadašnjim i budućim članicama euroatlantskih integracija pružiti ohrabrenje u mogućnost rješavanja sličnih bilateralnih prijepora. Što se hrvatsko-srbijanskih odnosa tiče, Philip Gordon je rekao da Sjedinjene Države pozdravljaju nedavnu zajedničku inicijativu predsjednika Ive Josipovića i Borisa Tadića da se pojača međusobna suradnja dvije zemlje.
Što se otvorenih regionalnih pitanja tiče, pomoćnik američke državne tajnice je upozorio da tijekom protekle četiri godine “…bosanski politički čelnici nisu pokazali političku volju nužnu za provedbu reformi.” Oni su, prema njegovim riječima, zapali u začarani krug u kojem su uski nacionalni i kratkoročni osobni politički interesi nadjačali zajedničke i dugoročne ciljeve koji bi koristili cijeloj Bosni i Hercegovini.