Street Sense je jedna od dvadesetak publikacija koje se u Sjedinjenim Državama fokusiraju na beskućnike, dok ih širom svijeta ima tek devedesetak. Ovo su dvonedjeljne novine u kojima polovinu čine eseji i poezija koje pišu sami beskućnici, odražavajući misli i iskustvo onih koji ulicu zovu svojim domom.
Redakcija se nalazi u Crkvi sv. Bogojavljenja, u centru Washingtona. Svake druge srijede Street Sense se pojavi na ulicama i kroz glasove kolportera saznajemo šta je to što oni koji žive na ulici žele da nam kažu. Svako izdanje se štampa u oko 14 hiljada primjeraka, od čega se se tokom dvije sedmice rasproda oko 10 hiljada. Niko od onih koji pišu za ove novine nije plaćen za to. Prve dvije stranice pišu članovi redakcije, pripravnici i volonteri, a ostatak popunjavaju sami beskućnici, koji pišu pjesme i eseje... Plaćeni posao imaju samo dvoje članova redakcije.
Mary Otto je bivši odgovorna, a sada glavna i odgovorna urednica ovih novina. U Street Sense ona je došla iz lista Washington Post, gdje je dobila jednogodišnju harvardsku stipendiju za pisanje o životu beskućnika:
- Neki su beskućnici samo nekoliko dana, a neki su bez doma dotovo cijeli svoj život.
U mnogim slučajevima, dodaje ona, teški mentalni poremećaji razlog su da beskućnici uopšte ne traže nekakvo utočište ili bliže veze sa drugim ljudima. Neki strahuju od drugih osoba, neki čuju čudne zvuke - i to ih čini veoma opreznim u kontaktima sa drugim osobama.
Kolporteri Street Sense-a, premda većinom i sami bez doma, moraju biti u stanju da komuniciraju sa publikom. Oni prolaze obuku nakon koje svaki od njih besplatno dobije po deset primjeraka novine koje treba da proda i zadrži zaradu. Kad prodaju svoje primjerke, i dalje po 35 centi mogu dokupljivati novine koje opet mogu prodati za dolar po primjerku.
Lisa Gillespie, odgovorna urednica lista kaže da Street Sense u životima beskućnika ima ulogu kakvu nemaju drugi mediji:
- Glavni mediji obično ne prate i ne pokrivaju siromaštvo ili beskućništvo, osim ako neko umre, ili bude veliko okupljanje ili tako nešto...
Veeda Simpson prodaje Street Sense već 4 godine. Ima svoje stalne kupce, ljude kojima se dopada njen glas koliko i njene novine. Prije nego je postala kolporter, bila je beskućnik. Sada, ona i njenih 8 mačaka imaju krov nad glavom.
Kritičari ovog projekta kažu da je Street Sense samo izgovor beskućnicima da bi mogli ostati beskućnici. Sami kolporteri kažu, medjutim, da im je to prilika da rade nešto i zarade ponešto, a da ipak ostanu samostalni i slobodni...
