Linkovi

Hoće li EU izvući lekciju iz makedonskog referenduma?


European Union High Representative for Foreign Affairs and Security Policy Federica Mogherini, left, and Macedonian Prime Minister Zoran Zaev pose for a photo, following their meeting at the government building in Skopje, Macedonia, April 18, 2018.

Rezultat referenduma u Makedoniji je za mnoge poznavaoce prilika dokaz kako je nesigurno potpisati sporazume oko kojeg nema šireg nacionalnog koncenzusa. Međutim ovo može imati posljedice i na ostala otvorena pitanja u regionu, dok ostaje neizvjesno da li će Evropska unija (EU) promijeniti pristup prema zemljama Zapadnog Blakana, koji do sada nije pokazao kredibilne rezultate.

Poznavaoci prilika i odnosa na relaciji Evropska unija - Zapadni Balkan smatraju da je ono što se desilo u Makeodniji 30. septembra konkretan dokaz zakašnjelih akcija evropskih zvaničnika prema zemljama regiona.

Judy Dempsey iz Carnegie Europe ocjenjuje da je glasanje u Makeodniji bilo “ogromno razočaranje” ali da je to zasluga briselske nedovoljne pažnje prema negativnim pojavama koje su se u zemlji dešavale u protekloj dekadi.

“EU se veoma kasno okrenula prema Makedoniji. EU je trebala biti tamo prisutna, prije pet ili šest godina, a možda i više. Na neki način EU je izdala Makedoniju”, ocjenjuje Dempsey.

I crnogorski predsjednik Milo Đukanović je u nedavnom nastupu u Evropskom parlamentu prenio sličnu poruku. On je naglasio da je krah u Makedonskom referndumu posljedica “decenijskog zanemarivanja” od strane EU koja se nije mogla nadoknaditi video porukama i posjetama koje su se desile neposredno uoči referenduma.

Politička nestabilnost u Makedoniji će se nesumnjvo odraziti i na ostale dijelove regiona, gdje i dalje ima otvorenih pitanja. Prije svega u susjednom Kosovu koje već osam godina učestvuje u dijalogu o normaizaciji odnosa sa Srbijom. Proces pregovora između dvije zemlje je sada u završnoj fazi a evropska strana cilja da postigne istorijski sporazum najdalje do početka naredne godine. EU mora da se pozabavi i idejama o mogućnosti korekcije granica između Srbije i Kosova oko čega sve učestalije govore dvojica predsjednika, Aleksandar Vučcić I Hašim Tači. Međutim jedina briselska šargarepa za guranje istorijskog dogovora između Pristine i Beograda jeste perpektiva članstva, što u ovom trenutku ne predstavlja konkretnu ponudu.

“Iza svega ovoga (razmjena teritorije) je mogućnost pridruživanja EU. Ali EU je podijeljena i oko priznanja Kosova”, upozorava Judy Dempsey iz Carnegie Europe.

Pomagačica dijaloga Frederica Mogherini je u više navrata naglasila da je sporazum između Srbije i Kosova moguć do početka naredne godine. Ovaj sporazum će i njoj poslužiti da ostavi za sobom političko naslijeđe nakon što napusti kancelariju visoke predstavnice EU u drugoj polovini naredne godine. Međutim, i u svjetlu neuspjeha u Makedoniji, EU ne namjerava da promijeni pristup prema dijalogu, oko kojeg ne postoji širi koncenzus javnosti.

Upitana oko ovog, Maja Kocijančić portparol EU je potvrdila da “modus operandi” ostaje isti.

“Trudimo se i nastavićemo da intenzivno radimo sa obje strane na sveobuhvatnom i održivom sporazumu, koji će podržati međunarodna zajednica i koji će u potpunosti sprovesti sve strane”, ocijenila je Kocijančić.

Ona podvlači da dijalog o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine ima svoj konačni cilj: zaključivanje pravno obavezujućeg sporazuma o sveobuhvatnoj normalizaciji između Kosova i Srbije kojim će se rešiti “jednom i zauvijek” sva otvorena pitanja.

Vesko Garčević, profesor prakse međunarodnih odnosa iz Frederik S. Pardee School of Global Studies u Bostonu, smatra da je očekivan ovakav pristup briselskih zvaničnika. Profesor Garčević smatra da je EU okrenuta sebi zbog brojnih unutrašnjih izazova. Angažman na Zapadnom Balkanu je, prema njemu, nedovoljan upravo zbog nedostatka političke volje i nedovoljnog raspoloženja za dalje proširenje.

“U postojećim okolnostima, EU je spremna da se saglasi (nevoljno podrži) projekte i ideje sa Balkana (kao npr. razmjena teritorije Kosovo/Srbija) koje bi samo prije nekoliko godina odbacila. Brisel je spreman u ovom momentu da podrži ovakve sporazume, jer to ne traži njegovo jače angažovanje u regionu”, ističe Vesko Garčević.

Judy Dempsey iz Carnegie Europe je takođe mišljenja da rezultat referenduma u Makedoniji neće služiti zvaničncima EU da nauče lekciju i promijene pristup prema Zapadnom Balkanu. Briselsku ulogu prema Zapadnom Balkanu ona ocjenjuje “nevjerovatno razočaravajućom”.

“Ako EU ne razumije šta se događa u sopstvenom dvorištu, kako onda može voditi spoljnu politiku? EU nema stratešku perspektivu i nema stratešku politiku prema Zapadnom Balkanu”, mišljenja je Dempsey.

Bez ozbira na činjenicu da je ratifikacija sporazuma o imenu ključna da se Makedonija pomjeri od ćorsokaka u kojem se nalazi cijelu dekadu, upravo zbog spora sa susjednom Grčkom, ipak je većina građana odlučila da ga bojkotuje. Sporazum sa Srbijom je neophodan da bi kako Beograd tako i Priština napredovali u evropskim procesima. Upravo oko ovog sporazuma kosovski predsednik Hašim Tači najavio organizovanje referenduma, u situaciji gde je kosovsko društvo duboko podijeljeno oko dijaloga.

Vaše mišljenje:

Prikažite komentare

XS
SM
MD
LG