Analitičari s Wall Streeta koju su istraživali veliko variranje na burzama dionica početkom kolovoza ukazivali su na visoku stopu neuposlenosti, europsku dužničku krizu i druge temeljne gospodarske probleme. Međutim, neki su sumnjali da se iza toga djelomično nalazi i tzv. trgovanje dionicama na velikoj frekvenciji, kompjuteriziranim prodajama i kupnjama koje se odvijaju u milisekundama.
Burze dionica nekoć su bile prizori s ljudskim bićima: ljudi koji viču ponude i trguju na Newyorškoj burzi. Sad ultra-brzi kompjuteri predvode predstavu. Radeći prema složenim matematičkim formulama, oni kupuju i prodaju tisuće puta u jednoj sekundi, uzimajući profit od jednog centa ili čak još i manje po transakciji. Joe Saluzzi zamjenik je direktora za trgovine vrijednosnicama pri tvrtci Themis Trading.. "Nije više ono što gledate na televiziji, dečki u šarenim sakoima trče po podu burze. To je emisija, to je TV studio. Burze su danas hrpa kompjutera povezanih hrpom žica, a svatko želi brzinu kojom se transakcija odvija svesti na nulu. Cilj je brzina svjetlosti, brzina svjetlosti je ono što sad vidimo".
Koristeći prijenos podataka velikom brzinom, kompjuteri naručuju, revidiraju, kupuju i otkazuju dionice u jednom dinamičnom ciklusu – sve temeljeno na tome što se drugi trgovci dionica velike frekvencije spremaju učiniti ili su već učinili. Andrew Haines radi za tvrtku Gain Capital, jednog online brokera. "Tisućiti dio sekunde može značiti milijune dolara za uspjeh vaše strategije. Imati prednost od jednog, dva ili tri tisućita dijela sekunde nad drugim trgovcima može značiti da ćete kod transakcija dobiti bolju cijenu".
Gospodin Haines kaže da trgovanje visoke frekvencije otpada na preko 70 posto cijele trgovine dionicama – i milijarde dolara u profitima. Ali može dovesti i do problema – primjerice, nestabilnim trendovima na burzama. U svibnju 2010. Industrijski prosjek Dow Jones izgubio je preko 600 bodova i onda ih skoro sve povratio u manje od pola sata. Nakon tih bjesomučnih pola sata američko Povjerenstvo za burze i vrijednosne papire naložilo je da se poduzmu preventivne mjere.
Joel Hasbrock s poslovne škole Sveučilišta New York kaže da vjeruje kako te mjere funkcioniraju. "Nazivaju ih osiguračima, a u biti ono što to znači jest da kad neka dionica bilježi veliki volumen prodaje u kratkom razdoblju, dođe do obustave trgovanja".
Međutim, Joe Saluzzi tvrdi da je u srži problema neuravnoteženo tržište, kojim dominiraju transakcije koje gledaju tek nekoliko milisekundi unaprijed. Rezultat toga je da cijene dionica gube bilo kakvu vezu sa stvarnošću izvan financijskih tržišta – sa stvarnom ekonomskom vrijednošću neke kompanije. "Burze dionica su bile najavljivači stanja u gospodarstvu u budućnosti. Sad mislim da su najavljivači unatrag. Ne govore vam ništa, ne predviđaju. Predviđaju potez u sljedećoj mikro sekundi. Ne predviđaju sljedećih šest mjeseci, jer najvećim volumenom dominiraju ljudi kojih uopće nije briga što će se dogoditi za šest mjeseci. Kako onda možete misliti da su cijene ispravno postavljene?"
Joel Hasbrouck kaže da bi brzinsko trgovanje moglo zapravo smanjiti nestabilnost. "U normalnim okolnostima trgovci velike frekvencije djeluju kao oni koji uobličuju burze. Oni pasivno čekaju da kupe ili prodaju od bilo koga tko dođe na tržište s potrebom da trguje. U tom kapacitetu, oni zapravo pomažu stabilizaciji burzi.
Ali za razliku od onih koji uistinu kreiraju stanje na burzama, trgovci velike frekvencije mogu napustiti tržište tako da prestanu kupovati ili prodavati, a to može stvoriti trenutačne vakuume. To je i jedan razlog zašto mnogi promatrači kažu da je potrebna dublja reforma kako bi se zaštitilo od nestabilnosti i drugih opasnosti u ovom "divnom novom svijetu" trgovanja dionicama.