Rezultati i zaključci jednog obimnog istraživanja, objavljeni nedavno u prestižnom Žurnalu američkog medicinskog udruženja, povod su za obimnu i oštru raspravu među ljekarima i stručnjacima o tome koliko je so štetna ili korisna po ljudski organizam.
Ključni zaključak istraživanja i objavljene studije je da ishrana sa malo soli u hrani može voditi srčanim oboljenjima.
Takav zaključak izazvao je brojne kontroverze, tim prije što najviši američki zvaničnici iz oblasti zdravstva i zdravstvene zaštite godinama tvrde da Amerikanci u organizam unose suviše soli. U najkraćem, i dalje ostaje otvoreno pitanje koliko je mnogo soli u redu, a koliko mnogo je premnogo.
Istraživanjem koje je trajalo osam godina bilo je obuhvaćeno više od 3.600 žena i muškaraca mlađih od 50 godina. Kada su podaci dobiveni istraživanjem analizirani upućivali su na zaključak da će oni koji su jeli najmanje slanu hranu najvjerovatnije umrijeti od kardiovaskularnih oboljenja. Drugi zaključak istraživačkog tima bio je da zbog hrane sa više soli kod oko 2.000 učesnika istraživanja normalan krvi pritisak nije nimalo povećan.
Predstavnici američkih proizvođača soli pozdravili su rezultate i zaključke istraživanja, a Lori Roman, predsjednica Instituta za so, istraživačkog ogranka industrije soli, je u tom kontekstu istakla:
„Raste količina podataka koji govore da manje soli u hrani može biti štetno i da neslana hrana, kao jedan od načina smanjivanja krvnog pristiska, nije dobar izbor.“
Iz Američkog centra za kontrolu i prevenciju oboljenja javno su kritikovali zaključke objavljene studije. Centar se na javne kritike odlučuje vrlo rijektko, a njegov direktor doktor Peter Briss je istakao da jedno istraživanje nije dovoljno da promijeni sve do sada prikupljene činjenice o štetnosti viška soli po ljudsko zdravlje.
„So uzrokuje povećanje krvnog pritiska. Viši i visok krvni pritisak uzrokuje brojna kardiovaskularna oboljenja“ - kategoričan je doktor Briss.
On naglašava da je istraživanje po obimu bilo malo, učesnici u prosjeku premladi, te da su neki učesnici koji su tokom istraživanja umrli bili zagriženi pušači.
I doktor Stephen Havas, specijalista za kardivaskularna oboljenja smatra da rezultate tog istraživanja treba uzeti sa rezervom:
„Mora se ta studija staviti u kontekst količine i valjanosti podataka. Svjetska zdravstvena organizacija u svojim preporukama oslanja se na činjenice koje dokazano ukazuju na to da je prekomjerna so štetna.“
U medicinskim istraživanjima riječ conclusiv, u smislu dokazan, konačan, uvjerljiv, koristi se vrlo rijetko. Primjera radi, u Sjedinjenim Državama u upozorenju štampanom na kutijama cigareta kaže se da pušenje može izazvati, a ne da izaziva, rak pluća i srčana oboljenja. Unatoč takvoj praksi, većina doktora se slaže da slanija hrana uzrokuje kardiovaskularna oboljenja, a ne da ih može izazvati.
Gornja granica soli unesene u organizam je, prema američkim zdravstvenim zvaničnicima 2.300 miligrama dnevno. U Američkom udruženju za srce tvrde da to ne bi trebalo biti više od 1.500 miligrama na dan.
Iz Instituta za so tvrde, pak, da je 2.300 miligrama soli dnevno malo.
„Ljudi u organizam unose između 2.500 i 4.500 miligrama soli i to je ono što je normalno i prirodno“ - kaže gospođa Roman.
„Izlažete se povećanom riziku moždanog i srčanog udara ukoliko unosite u tijelo toliko mnogo soli koliko preporučuje Institut za so“ - uzvraća doktor Havas.
On se čudi da je ta kontroverzna studija, kako reče nedovoljno ubjedljiva i metodološki pogrešna, mogla biti objavljena u Žurnalu američkog medicinskog udruženja:
„Zbunila je javnost, nije trebala biti objavljena, pogotovu nije trebala biti objavljena u tako prominetnom naučnom časopisu.“
Iz Instituta za so, a tako ističu i predstavnici proizvođača soli, poručuju da bi slično istraživanje trebalo biti ponovljeno. Ljekari, specijalisti za kardiovaskularna oboljenja, i zvaničnici iz oblasti javnog zdravstva poručuju Amerikancima da se drže dosadašnjih preporuka o korisnoj dnevnoj količini soli, da se zdravo hrane, da fizički vježbaju i, ukoliko imaju viška kilograma, da se riješe tog balasta.
