Mnogi pušači počeli su pušiti u srednješkolskim godinama i ubrzo shvatili da se ne mogu riješti te nezdrave i skupe navike. Pušenje je, jednostavno, rečeno, osim udara na džep, i izuzetno krupan problem općeg zdravstvenog stanja svake države širom svijeta. Borba protiv pušenja je dio stalnih, svakodnevnih napora i državnih i privatnih institucija i organizacija, a jedan od najefikasnijih načina smanjivanja količine popušenih cigareta i cigara je povećanje poreza na tu vrstu duhanskih proizvoda.
Zbog brojnih ograničenja i zabrana reklamiranja cigareta u mnogim zemljama, tvornice cigareta koriste primamljivo dizajnirana pakovanja kao mamac za kupce. Svrha jezivih prizora, čije publiciranje nameću mnoge vlade, je obeshrabrivanje potencijalnih i već zagriženih pušača.
Brojni stručnjaci, a među njima i Joanna Cohen, iz Instituta za kontrolu duhana univerziteta Johns Hopskins, smatraju da je povećanje poreza najbolji način borbe protiv pušenja:
"Veći porezi su dobitna kombinacija. Pušači smanujuju količinu pušenja, države ubiru više novca kojeg ulažu i u druge oblike borbe protiv tog zla. Zaista, dobitna kombinacija."
I Svjetska zdravstvena organizacija potiče državne vlade da povećavaju poreze na duhanske proizvode. Analize obavljane širom svijeta pokazuju da su veći porezi efikasni u smanjivanju broja pušača među siromašnim i obeshrabrivanju mladih da počnu puštiti. Prema podacima Svjetske zdravsteve organizacije povećanjem poreza za 10 odsto, broj pušača smanjuje se za 4 procenta u razvijenim i za 8 posto u srednje razvijenim i nerazvijenim zemljama. Prema statističkim podacima u svijetu je oko milijardu pušača, gotovo svaki peti stanovnik naše planete.
I svi oni su u istoj nevolji:
"Pušač sam već 38 godina. Da prestanem pušiti ne mogu prisiliti sam sebe" –kaže jedan od njih
Uz to, većina pušača puši svjesni da je to rizik po zdravlje:
"Jedna od najgorih ovisnosti, ovisnost o cigareti. U dubini duše nešto mi govori da prestanem. Pušiti nije dobro ni za moje, a ni za zdravlje onih oko mene" – takođe nedovoljno snažan sa se odrekne pušenja.
Joanna Cohen ističe da se stalno i iznova moraju osmišljvati novi načini pomoći onima koji pokušavaju prestati pušiti:
"Većina pušača, po našim istraživanjima najmanje 70 procenata, želi prestati pušiti. Svakodnevno moramo nalaziti nove načine da im pomognemo. Moramo otežavati kupnju cigareta, moramo ograničavati reklamiranje, moramo posljedicama pušenja plašiti ljude...."
Procenat smrtnosti kao posljedica pušenja povećavaće se i narednih godina, pogotovu u siromašnim i nerazvijenim zemljama. U tim zemljama finansijski teret liječenja oboljenja uzrokovanih pušenjem vrlo negativno se odražava na mogućnosti preveniranja i liječenja oboljenja uzrokovanih drugim okolnostima.
I to je razlog više da, bilo gdje u svijetu, pušača bude to manje.
Zbog brojnih ograničenja i zabrana reklamiranja cigareta u mnogim zemljama, tvornice cigareta koriste primamljivo dizajnirana pakovanja kao mamac za kupce. Svrha jezivih prizora, čije publiciranje nameću mnoge vlade, je obeshrabrivanje potencijalnih i već zagriženih pušača.
Brojni stručnjaci, a među njima i Joanna Cohen, iz Instituta za kontrolu duhana univerziteta Johns Hopskins, smatraju da je povećanje poreza najbolji način borbe protiv pušenja:
"Veći porezi su dobitna kombinacija. Pušači smanujuju količinu pušenja, države ubiru više novca kojeg ulažu i u druge oblike borbe protiv tog zla. Zaista, dobitna kombinacija."
I Svjetska zdravstvena organizacija potiče državne vlade da povećavaju poreze na duhanske proizvode. Analize obavljane širom svijeta pokazuju da su veći porezi efikasni u smanjivanju broja pušača među siromašnim i obeshrabrivanju mladih da počnu puštiti. Prema podacima Svjetske zdravsteve organizacije povećanjem poreza za 10 odsto, broj pušača smanjuje se za 4 procenta u razvijenim i za 8 posto u srednje razvijenim i nerazvijenim zemljama. Prema statističkim podacima u svijetu je oko milijardu pušača, gotovo svaki peti stanovnik naše planete.
I svi oni su u istoj nevolji:
"Pušač sam već 38 godina. Da prestanem pušiti ne mogu prisiliti sam sebe" –kaže jedan od njih
Uz to, većina pušača puši svjesni da je to rizik po zdravlje:
"Jedna od najgorih ovisnosti, ovisnost o cigareti. U dubini duše nešto mi govori da prestanem. Pušiti nije dobro ni za moje, a ni za zdravlje onih oko mene" – takođe nedovoljno snažan sa se odrekne pušenja.
Joanna Cohen ističe da se stalno i iznova moraju osmišljvati novi načini pomoći onima koji pokušavaju prestati pušiti:
"Većina pušača, po našim istraživanjima najmanje 70 procenata, želi prestati pušiti. Svakodnevno moramo nalaziti nove načine da im pomognemo. Moramo otežavati kupnju cigareta, moramo ograničavati reklamiranje, moramo posljedicama pušenja plašiti ljude...."
Procenat smrtnosti kao posljedica pušenja povećavaće se i narednih godina, pogotovu u siromašnim i nerazvijenim zemljama. U tim zemljama finansijski teret liječenja oboljenja uzrokovanih pušenjem vrlo negativno se odražava na mogućnosti preveniranja i liječenja oboljenja uzrokovanih drugim okolnostima.
I to je razlog više da, bilo gdje u svijetu, pušača bude to manje.
