Historijski grad Lāhainā, na ostrvu Maui na Havajima, poharali su požari. U požarima je poginulo najmanje 99 ljudi. Požari su također uništili nekoliko historijskih zgrada i oštetili stablo drveta banyan staro 150 godina.
Iako šumski požari nisu nova stvar za Maui, ti su požari vrlo vjerovatno pojačani klimatskim promjenama.
„Na Havajima postoje požari, ali oni su veći, intenzivniji i brže se šire nego inače. Broj smrtnih slučajeva i evakuacija sugeriše da je to više nego što lokalne hitne službe inače podnose. To bi stoga bilo klasificirano kao ekstremni i neuobičajeni šumski požar”, kazao je Douglas Kelley, modelar kopnene površine u britanskom Centru za ekologiju i hidrologiju (UKCEH), komentirajući požare na Havajima.
Ovakve ekstremne događaje predviđaju mnogi klimatski modeli. Studija iz 2015. pokazala je da je količina padavina bila 31% manja u kišnoj sezoni od 1990. na posmatranim mjestima u regiji.
Vegetacija se suši, što pogoduje izbijanju požara. Drugo istraživanje iz 2019. pokazalo je da na Havajima klimatske promjene dramatično mijenjaju obrasce šumskih požara.
Na Havajima se površina koja godišnje strada usljed šumskih požara povećala za 400% u posljednjim decenijama. Ove godine veliki dijelovi Havaja (uključujući Maui) pate od suše ili nenormalno suhog vremena, što uvećava rizik požara.
Dvije trećine Havaja je klasificirano kao abnormalno sušno i gotovo cijeli Maui pati od nekog oblika suše.
„Vegetacija u nizinskim područjima Mauija posebno je isušena ove godine, s ispodprosječnom količinom oborina u proljeće, a gotovo nimalo oborina ovog ljeta. Temperature su bile iznad prosjeka, osobito noćne. Ovo je važno jer niska relativna vlažnost uzrokuje ekstremnije ponašanje požara, a ako relativna vlažnost ostane niska preko noći, požare postaje teško kontrolirati i mogu se širiti nekoliko dana”, prokomentarisao je dr. Thomas Smith, vanredni profesor geografije okoliša, iz Londonske škole ekonomije i političkih nauka.
Lāhainā na havajskom znači „okrutno sunce”. Ime je referenca na toplu i suhu klimu. Grad je osvojio prvi vladar ujedinjenih Havaja, Kamehameha Veliki, 1795. Godine 1802. grad je postao prijestolnica Havajskog kraljevstva, položaj koji je držao do 1845. Grad je postao središte svjetske industrije kitolova. Ostao je kulturno i politički važan kontinuirano kroz historiju Havaja.
Godine 1873. u parku je posađeno stablo banyan (Ficus benghalensis). To stablo je raslo sve dok ga požar nije oštetio i djelimično ugljenisao. Moguće je da se ovo stablo nikad ne oporavi.
Satelitski snimci pokazuju da je oko 1500 zgrada uništeno, pri čemu je šteta procijenjena milijardama dolara, a žrtve se još uvijek procjenjuju.
Situacija u Lāhainu otrežnjujući je podsjetnik na to kako klimatske promjene nisu daleka prijetnja, već da se dešavaju danas i sada.
Razmjeri ovih šumskih požara nisu ograničeni na Havaje, već odražavaju globalni obrazac. Od šumskih požara u Australiji, Kaliforniji i Kanai do sve učestalijih i jačih uragana u Atlantiku, ovakvi esktremni događaji stavljaju sve više ljudskih života i resursa u rizik.
Lāhainā je nekad bila močvarno područje i sada se javljaju pozivi na restoraciju i revitalizaciju močvare kako bi se područje zaštitio od prijetećih suša.
