Radi se populističkim prijedlozima koje je potpredsjednica prihvatila otkako je postala predsjednički kandidat Demokratske stranke.
Harris je iznijela svoje prijedloge u petak, u svom prvom govoru o ekonomiji, koji uključuje smanjenje poreza za više od 100 miliona Amerikanaca srednje klase i s nižim prihodima.
Njen govor bavi se planovima za borbu protiv rastućih cijena namirnica i stanova - ključnih briga za glasače. Ona je govorila pred pristalicama na mitingu u Raleighu u Sjevernoj Karolini, državi na "bojnom polju" za koju se ona i bivši predsjednik Donald Trump, republikanski kandidat, bore za pobjedu na predsjedničkim izborima u novembru.
Harris iznosi svoje prijedloge u petak, u svom prvom govoru o ekonomiji, fokusirajući se na suočavanje s rastućim cijenama namirnica i stanova – ključnim problemima za glasače.
"U svojih prvih 100 dana, potpredsjednica Harris će raditi na donošenju plana za smanjenje troškova namirnica Amerikanaca i držanje inflacije pod kontrolom", navodi se u dopisu iz njene kampanje novinarima u srijedu.
Harrisova ima za cilj osigurati da "velike korporacije ne mogu nepravedno iskorištavati potrošače kako bi ostvarile pretjeranu korporativnu dobit", navodi se u njenoj kampanji i posebno će pozvati na "visoko konsolidiranu" industriju prerade mesa. „Nedostatak konkurencije daje ovim posrednicima moć da smanje zaradu poljoprivrednicima, a istovremeno podižu cijene za potrošače".
Obraćajući se novinarima u četvrtak, Trump je prijedlog Harris nazvao "komunističkom kontrolom cijena".
"To ne radi, i zapravo ima potpuno suprotan uticaj i efekat", rekao je on. "Dovodi do nestašice hrane, racioniranja, gladi, dramatično veće inflacije."
U SAD-u Federalne rezerve samostalno određuju kamatne stope, a predsjednička politika nema mnogo utjecaja na snižavanje cijena, barem kratkoročno.
"Malo je vjerovatno da bi bilo koja pojedinačna politika koju je uveo predsjednik mogla imati dovoljno značajan uticaj da inflaciju spusti sa trenutnog nivoa na dugoročni cilj Federalnih rezervi za ekonomiju, koji iznosi 2%", rekao je Andrew Lautz, suradnik direktor za Program ekonomske politike Centra za dvopartijsku politiku.
Trump je rekao da će se boriti protiv rasta cijena povećanjem proizvodnje nafte i plina. Iako bi povećanje snabdijevanja energijom moglo imati silazni pritisak na cijene, a zauzvrat na inflaciju, to se neće dogoditi brzo, rekao je Lautz za Glas Amerike.
Niža inflacija
Dok Amerikanci još uvijek osjećaju bol, prošlog mjeseca međugodišnja inflacija u SAD pala je ispod 3% po prvi put od marta 2021. Nezaposlenost je i dalje niska, podaci o maloprodaji su optimistični, a većina ekonomista više ne upozorava na recesiju.
Ipak, sveukupno zdravlje privrede ostaje ključna briga za birače i tačka napada na kampanji.
"Jedina stvar koju Kamala Harris može dati je užasna inflacija, masovni kriminal i smrt američkog sna", rekao je Trump.
Oba kandidata su također obećala da će smanjiti federalne poreze na napojnice koje primaju radnici u uslužnoj i ugostiteljskoj industriji.
Kritičari kažu da taj prijedlog neće pomoći poslužiteljima brze hrane ili drugim radnicima s niskim primanjima koji ne dobijaju napojnice i podložni su zlostavljanju.
"Kako možemo biti sigurni da to zaslužuju radni ljudi, za razliku od otvaranja vrata cijeloj gomili drugih ljudi koji bi svoje bonuse i naknade za učinak mogli tretirati kao napojnice i osloboditi sebe?" rekao je Steven Rosenthal, viši saradnik u Centru za poreznu politiku.
Takvi prijedlozi su uobičajeni tokom predsjedničkih kampanja, rekao je Rosenthal. "Često vidimo trku do dna, s kandidatima koji pokušavaju nadmašiti sebe koliko smanjenja poreza mogu obećati."
Ako budu usvojena, ta obećanja će biti skupa u trenutku kada zemlja treba ozbiljno da razmisli o fiskalnoj odgovornosti i smanjenju deficita, rekao je Lautz.
"Mi smo na skoro 28 biliona dolara saveznog duga", rekao je. "Kongresni ured za budžet procjenjuje da će se to povećati za još oko 20 biliona dolara u narednoj deceniji."
Trump je ranije imao vodeću poziciju među biračima po ključnim ekonomskim pitanjima, a različite ankete pokazuju da Amerikanci misle da će im biti bolje financijski pod Trumpom nego pod predsjednikom Joe Bidenom.
Međutim, istraživanje sprovedeno za Financial Times i Ross School of Business Univerziteta u Michiganu objavljeno ove sedmice pokazalo je da 41% vjeruje da će Trump biti bolji u upravljanju ekonomijom, dok 42% vjeruje da bi Harris bila bolji – cifra za sedam bodova viša od Bidenovih brojevi u julu.
Neke informacije za izvještaj dolaze od Reutersa.
