Južna Osetija je bila u središtu rusko-gruzijskog rata 2008. godine, poslije kojeg je Kremlj priznao tu teritoriju, zajedno sa drugom separatističkom regijom Abhazijom, kao nezavisnu državu, i postavio u njima svoje vojne baze.
U srijedu je lider Južne Osetije Anatolij Bibilov rekao da će Južna Osetija održati referendum o pridruživanju Rusiji ubrzo nakon predsjedničkih izbora 10. aprila.
Šef gruzijske diplomatije David Zalkaliani izjavio je u četvrtak da je "neprihvatljivo govoriti o bilo kakvom referendumu na teritoriji koju je okupirala Rusija."
"Takav referendum nije pravno važeći", rekao je ministar spoljnih poslova novinarima. "Evropski sud za ljudska prava je zaključio da je Rusija okupirala gruzijski region."
Portparol Kremlja Dmitri Peskov izjavio je da Moskva nije preduzela nikakve "pravne korake" u tom smislu. "Ali u isto vrijeme, govorimo o tome da građani Južne Osetije žele da iskažu svoje mišljenje, čemu pristupamo s poštovanjem", izjavio je Peskov novinarima.
Portparolka Bibilova, Dina Gasijeva, izjavila je u četvrtak za rusku novinsku agenciju RIA Novosti da je odluka o održavanju referenduma "povezana sa prilikom koja se otvorila u trenutnoj situaciji", misleći na rusku invaziju na Ukrajinu.
Prošle nedelje, Bibilov je izjavio da je Južna Osetija poslala trupe da se bore zajedno sa ruskim vojnicima u Ukrajini, gdje su hiljade ljudi ubijene a više od 10 miliona ljudi raseljeno.
U avgustu 2008. godine, Rusija je izvršila napad na Gruziju, koja se borila sa proruskim paravojnim snagama u Južnoj Osetiji, nakon što su gađale gruzijska sela.
Sukobi su okončani poslije pet dana, sporazumom o prekidu vatre uz posredstvo Evropske unije, ali je u njima život izgubilo više od 700 ljudi, a raseljene desetine hiljada etničkih Gruzijaca.
