Postoje strahovanja da Moskva planira da stvori novu migranstku krizu na granicama EU.
U 2022. godini na spoljnim granicama EU zabilježeno je 330 hiljada takozvanih neregularnih prelazaka, što je 64 odsto više u odnosu na prethodnu godinu, saopštila je organizacija Frontex, evropska Agencija za graničnu i obalsku stražu. Ta cifra ne obuhvata milione ukrajinskih izbjeglica.
Sirijci, Afganistanci i Tunižani zajedno su činili skoro polovinu nezakonitih prelaza migranata. Bilo je i mnogo imigranata iz Egipta, Bangladeša i Nigerije.
Martin Hofman iz Međunarodnog centra za razvoj migracione politike ističe da se "bezbjednosna i ekonomska situacija u većini tih zemalja i regiona dodatno pogoršala tokom prošle godine".
Većina neregularnih dolazaka zabilježena je preko zapadno-balkanske i centralno-mediteranske rute za Italiju. Italijanska vlada je ovog mjeseca usvojila niz azilantskih zakona, za koje humantirane organizacije, kao što su Ljekari bez granica, kažu da otežavaju spašavanje migranata na moru i njihovo iskrcavanje na obalu. Grčka također otežava posao organizacijama za spašavanje migranata.
Politički stavovi su se zaoštrili zbog rata u Ukrajini, kaže analitičarka Camino Mortera-Martinez.
"Uobičajena rasprava u ovom trenutku u Evropi ide otprilike ovako: U redu, imamo posla sa masovnom izbjegličkom krizom iz našeg susjedstva. Zašto bi sebe opteretili svim konfliktima iz drugih dijelova svijeta", kaže Martinez.
Čak 13 miliona ukrajinskih izbjeglica ušlo je u Evropsku uniju od početka ruske invazije. Iz Evrope je također zabilježeno oko 10 miliona prelazaka granice nazad u Ukrajinu.
"Vidimo da su napadi na civilnu infrastrukturu dio ratne strategije Rusije i da, do sada, nisu rezultirali povećanim odlivom izbjeglica. Postoji nevjerovatna otpornost ukrajinskog društva i ekonomije. Ali postoje, naravno, potencijalne tačke gdje situacija postaje nepodnošljiva za veću populaciju, i tu bi mogli da vidimo povećanje", objašnjava Hofman.
Ukrajinski izbjeglice počinju sve više da se integrišu u evropsko tržište rada, dodaje on i primjećuje da je "prva godina za tražioce azila, godina osnovne orijentacije, koja nekako uređuje osnove nečijeg života, mjesto za boravak, djeca u školi, zdravstvo, takve stvari. Dakle, pravi ulazak na tržište rada obično počinje tek u drugoj i trećoj godini".
U međuvremenu, EU optužuje Bjelorusiju da od 2021. godine sprovodi ono što naziva "državnom migracijom", gdje su migranti ohrabreni da pređu granicu sa Poljskom. EU je zabrinuta da Rusija koristi istu taktiku.
"Kremlj je povećao broj avionskih letova između određenih zemalja Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, i ruske enklave Kalinjingrada – vjerovatno s namjerom da se napravi još jedna kriza", kaže Martinez.
Specijalni samit usmjeren na postizanje sporazuma o zajedničkoj politici EU o migraciji biće održan sljedećeg mjeseca. Posmatrači kažu da dugotrajne podjele između zemalja članica znače da je promjena malo vjerovatna.