Sve veći budžetski deficiti i nacionalni dugovi Sjedinjenih Američkih Država i više evropskih zemalja razlogom su za veliku neizvjesnost u pogledu opravka svjetske ekonomije. Odnedavno, čuju se upozorenja i o mogućem kolapsu dolara. U međuvremenu, cijena zlata je na rekordno visokom nivou što je povod za mišljenja da bi države koje su u dugovima trebalo ra razmotre mogućnost prodaje zlatnih rezervi da bi platile dugove i poravnale deficite u državnim budžetima.
Naravno, jako je mnogo eknomista i finasijskih ekperata koji smatraju da to ne bi bio logičan korak.
Nekada je zlatni standard, u finansijskom, novčanom smislu značio da vrijednost nacionalne valute počiva na zlatnim rezervama države. Međutim, 1944. godine predstavnici 44 zemlje, saveznice u Drugom svjetskom ratu, su u američkom Bretton Woods-u postigli sporazum o novom načinu reguliranja svjetskog monetarnog sitema. U najkraćem, vrijednost valuta njihovih zemalja čvrsto je vezana za dolar, podržavan američkim rezervama zlata. Cijena zlata bila je tada 35 dolara po unci.
Sjedinjene Države su 1971. godine napustile zlatni standar kao metod. Vrijednost dolara vezana je za snagu i stabilnost američke ekonomije. Sada su Sjedinjene Države u dugu većem od 14 hiljada milijardi dolara.
John Mueller, analitičar vašingtonskog Centra za etiku i javnu politiku, smatra da do američke i evropske dužničke krize ne bi došlo da nije napušten metod zlatnog standarda:
„Monetarni sistem, bez tog standarda, je taj koji, s vremena na vrijeme, dovodi do inflacije. Inflacija je bila uzrok i posljednje ekonomske recesije od 2007. do 2009. godine. Došlo je do pada konkuretnosti američke proizvodnje, i usljed povećanja budžetskog deficita, i zbog zaduživanja u inostranstvu. Riječ je o klasičnoj finansijskoj nedisciplini.“
Ukupne zlatne rezerve u svijetu procijenjene su na 165.000 tona zlata. Pri sadašnjoj cijeni unce zlata od 1.500 dolara, vrijednost američkih rezervi zlata je oko 370 milijardi dolara.
Da li prodavati to zlato i otplatiti dugove?
„To bi imalo smisla... jer većina zlatnih rezervi je formirana pri vrijednosti zlata od 35 dolara po unci. Prodavati sada po 1.500 dolara za uncu bio bi veliki profit“ - smatra Steven Dunaway iz Vijeća za spoljne odnose i dodaje:
„Ali, ako pokušamo zlato prodati u vrlo kratkom periodu, to će oboriti cijenu zlata. Američke zlatne rezerve su jedne od najvećih u svijetu i ako ponuda bude mnogo veća od normalne, cijena zlatu će dramatično pasti.“
Profesor ekonomije na univerzitetu Maryland Peter Morici se ne slaže:
„Ne vjerujem da bi Sjedinjene Države trebalo da prodaju zlato zbog problema sa bužetom i deficitom. Stavljanjem budžeta i državnog deficita pod kontrolu vratićemo snagu i povjerenje u dolar.“
Zaduživanje i nedisplinirano trošenje neće stati dok se državne vlade čvrsto ne oslone na monetarni standard koji će spriječiti potrošnju veću od onoga što se realno ima, ističe gospodin Mueller:
„Apsolutno sam siguran da političari neće biti saglasni u pogledu trošenja sve dok ne uspostavimo sitem koji će onemogućiti dosadašnju praksu.“
Mada je cijena zlata rekordno visoka, državne banke mnogih zemalja kupuju zlato kao podršku vrijednosti nacionalnim valutama. Profesor Morici navodi primjer Centralne banke Meksika koja je nedavno kupila 100 tona zlata i tim povodom kaže:
„To ukazuje da Meksiko ne smatra da je dolar dobra osnova za vrijednost pesosa. Mislim da će biti sve više kupovina zlata umjesto dolara da se osigura vrijenost nacionalnih valuta. I, s druge strane, mislim da će se zlato ponovo početi koristiti kao sredstvo plaćanja. To bi značilo da zlato počinje zamjenjivati dolar kao dosadašnju svjetsku valutu.“
Analitičari ocjenjuju da bi prodaja zlatnih rezervi bila tumačena kao znak ekonomske i finansijske slabosti država i da bi to bila poruka svijetu da toj državi hitno treba novac.
Za Sjedinjene Države zlatne rezerve su jedan od oslonaca vrijednosti dolara i prodaja zlata mogla bi izazvati veliki šok na međunarodnom finansijskom tržištu.
