Linkovi

Godinu dana nakon ubojstva Bin Ladena, SAD i Pakistan još uvijek se muče s vraćanjem odnosa na bolje


Glavni sigurnosni izazov su pakistanske i afganistanske grupe koje idealiziraju vođu al-Qaide kao simbol muslimanskog otpora Zapadu

Prije godinu dana okončao se jedan od najskupljih progona krivca u povijesti kad su Sjedinjene Države ubile Osamu bin Ladena u Pakistanu. Tajni američki prepad i javno prokazivanje Bin Ladenovog skloništa u blizini vrhunske pakistanske vojne akademije uzdrmalo je odnose između Washingtona i Islamabada. Kako iz pakistanskog glavnog grada izvještava Ayaz Gul, dvije zemlje se i danas još muče da povrate odnose na bolje.

Posljednje prebivalište Osame bin Ladena u garnizonskom gradu Abbottabadu sada je ruševina. Vrata pokraj, susjedi se sjećaju sudbonosne noći kada su američki specijalci ubili vođu al-Qaide u bijegu: „Bio sam na terasi kad se jedan od helikoptera srušio, vidio sam drugi kako prelijeće preko kuće i slijeće u dvorište. Dignuo je vjetar koji je tresao vrata na mojoj kući,“ kaže susjed.

Nakon američke invazije Afganistana, vođa al-Qaide proveo je mnogo vremena u bijegu u Pakistanu prije nego što se skrasio u – kako su je mještani nazivali – 'Waziristanskoj palači'. Pet godina, Bin Laden, njegove tri supruge i njihova djeca živjeli su u toj kući.

Višemjesečni interes međunarodne javnosti za Bin Ladenov dom naveo je pakistanske vlasti da u februaru čitav kompleks sravne sa zemljom. Ali, bivši oficir Shaukat Qadir, jedan od nekoliko istražitelja koji su imali pristup kući, kaže da će biti mnogo teže izbrisati Bin Ladenovo ideološko nasljeđe: „Pakistanski taliban je povezan s al-Qaidom. Znamo isto tako da al-Qaida još uvijek ima mnogo sljedbenika u Punjabu. Dakle, problem s al-Qaidom je ostao.“

Kritičari kažu da pakistanske vlasti često krive vanjske faktore za domaće sigurnosne probleme, ignorirajući pritom provojne vjerske grupe. U mjesecima nakon američkog prepada na Bin Ladenovo prebivalište, vjerske grupe su podržale vojsku koja je napad nazvala kršenjem suverenosti Pakistana.

U intervjuu Glasu Amerike, krajem prošle godine, američki ambasador u Pakistanu Cameron Munter branio je akciju kao korisnu za obje zemlje: „Napad na Bin Ladena nije bio napad na Pakistan. To je bio napad na zajedničkog neprijatelja. A, da bi popravili nezadovoljstvo na pakistanskoj strani, moramo surađivati još bliskije.“

Diplomatski razgovori u mjesecima nakon prepada nisu uspjevali povratiti povjerenje. Odnosi dvije zemlje još više su se pogoršali nakon što su u jednom američkom prekograničnom zračnom napadu ubijena 24 pakistanska vojnika. Nedavno su obnovljeni napori na poboljšanju veza kako se primiče povlačenje američkih snaga iz Afganistana. Asad Munir, bivši oficir pakistanske špijunske agencije, kaže: „Ne vjerujem da će biti jednako kao što je bilo prije 2. maja prošle godine. Ali, mora se popraviti. Ako ne mogu zajedno raditi na Obaminoj strategiji izlaska iz Afganistana, ne vjerujem da će se to i ostvariti.“

Analitičari kažu da sada, kada više nema Bin Ladena, glavne sigurnosne izazove predstavljaju one pakistanske i afganistanske grupe koje idealiziraju vođu al-Qaide kao simbol muslimanskog otpora Zapadu.

XS
SM
MD
LG