Linkovi

Naučnici izračunali da će Zemlja 2029. prekoračiti granicu globalnog zatopljenja


Ilustracija
Ilustracija

Za malo više od pet godina, negdje početkom 2029, svijet vjerovatno neće moći ostati ispod međunarodno dogovorene temperaturne granice za globalno zatopljenje ako nastavi sagorijevati fosilna goriva trenutnom brzinom, kaže nova studija.

Studija navodi okvirni datum kada će svijet dosegnuti kritični klimatski prag, što je povećanje od 1,5 stepena Celzijusa od 1800-ih godina, piše AP.

Osim povećanja temperature, povećavaju se rizici od katastrofa, budući da će svijet vjerovatno izgubiti većinu svojih koralnih grebena, ključni ledeni pokrivač mogao bi se nepovratno otopiti, a nestašice vode, toplotni talasi i smrtnost od ekstremnih vremenskih uslova dramatično se povećavaju, prema ranijem naučnom izvještaju Ujedinjenih nacija.

Dostizanje tog praga dogodiće se ranije nego što se prvobitno izračunalo jer je svijet napredovao u čišćenju drugačije vrste zagađenja vazduha - sićušnih zadimljenih čestica koje se nazivaju aerosoli. Aerosoli malo hlade planetu i prikrivaju učinke izgaranja ugljnika, nafte i prirodnog plina, rekao je glavni autor studije. Drugim riječima, iako je čišćenje aerosolnog zagađenja dobra stvar, taj uspjeh znači nešto brži porast temperatura.

Studija objavljena u ponedeljak, 30. oktobra u časopisu Nature Climate Change računa ono što se naziva preostalim "budžetom ugljenika", što označava koliko fosilnih goriva svijet može sagorjeti i još uvijek ima 50 posto šanse da ograniči zagrijavanje na 1,5 stepena Celzijusa od predindustrijskih vremena. To je prag postavljen Pariškim sporazumom iz 2015. godine.

Posljednjih 10 godina već je u prosjeku 1,14 stepena Celzijusa toplije od 19. vijeka. Prošla godina je bila toplija za 1,26 stepeni Celzijusa, a ove godine vjerovatno biti više od toga, kako kažu naučnici.

Nova studija postavila je proračun ugljenika na 250 milijardi metričkih tona. Svijet spaljuje nešto više od 40 milijardi metričkih tona godišnje (što još raste), što znači da je preostalo još šest godina. Ali tih šest godina započelo je u januaru 2023., stoji u studiji, tako da je vrijeme koje je ostalo pet godina i nekoliko mjeseci.

"Nije da će borba protiv klimatskih promjena biti izgubljena nakon šest godina, ali mislim da će vjerovatno biti prekasno da se borimo za granicu od 1,5 stepeni, ako već nismo na snažnoj silaznoj putanji", rekao je autor Robin Lamboll, klimatolog sa Imperial Collegea u Londonu.

Izvještaj Međuvladinog panela Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama za 2021. dalo je proračun od 500 milijardi metričkih tona s datumom sredinom 2032. za zaključavanje na 1,5 stepeni, rekao je Lamboll.

Ljudi ne bi trebali krivo protumačiti trošenje proračuna za 1,5 stepeni kao jedino vrijeme koje je preostalo da se zaustavi globalno zagrijavanje, rekli su autori. Njihova studija kaže da proračun ugljenika s 50 posto šanse da održi zagrijavanje ispod 2 stepena Celzijusa iznosi 1.220 milijardi metričkih tona, što je oko 30 godina.

"Ne želimo da se ovo protumači kao šest godina za spas planete", rekao je koautor studije Christopher Smith, klimatski naučnik sa Univerziteta u Leedsu. "Ako smo u mogućnosti ograničiti zagrijavanje na 1,6 stepeni ili 1,65 ili 1,7 stepeni, to je puno bolje od 2 stepena. I dalje se trebamo boriti za svaku desetinku."

Dok slijede pregovore o klimi u Dubaiju sljedećeg mjeseca, svjetski lideri i dalje kažu da je "granica od 1,5 stepeni dostižna". Lamboll je rekao da je ograničavanje zagrijavanja na 1,5 stepeni tehnički moguće, ali je politički izazovno i malo vjerovatno.

XS
SM
MD
LG