Svemir u 2021.
Početak godine bio je obilježen dolaskom rovera Perseverance na Mars. Lansiran u julu 2020. na Mars se spustio u februaru 2021. NASA je ovo vozilo spustila u krater Jezero, jer su na ovom području postojala riječna korita i bilo bi zanimljivo istražiti geologiju tog područja i možda procijeniti da li je tu bilo uslova za život. Perseverance je misija NASA-inog Laboratorija za mlazni pogon (JPL – Jet Propulsion Laboratory), kao i prethodni roveri Sojourner, Spirit, Opportunity i Curiosity. Perseverance sa sobom ima i mali robotski koaksijalni helikopter Ingenuity koji je u aprilu izveo prvi uspješan let. No, ove godine još je jedna zemlja poslala rover na Mars – Kina je također 2020 lansirala objekt Zhurong u okviru misije Tianwen-1. Ovaj rover je u maju 2021. sletio na površinu Marsa u regiju Utopia Planitia, gdje 1976. sletio lander Viking 2.
Ove godine je u oktobru lansirana i NASA-ina svemirska letjelica Lucy koja će istraživati asteroide u blizini Jupitera, poznate kao „Trojanci“. Asteroidi zauzimaju područja poznata kao Lagrangeove tačke, gdje se gravitacijske sile Jupitera i Sunca poništavaju jedna drugu. Ti asteroidi i drugi ostaci su zapravo svojevrsni svemirski fosili i mogli bi nam dati zanimljive podatke o formiranju Solarnog sistema. Upravo je stoga sonda i nazvana Lucy, prema fosilu australopiteka, koji je, opet, dobio ime prema jednoj pjesmi Beatlesa.
Tokom sljedećih 12 godina, Lucy će napraviti pet preleta kako bi opservirala sedam trojanskih asteroida, plus jedan asteroid u glavnom pojasu između Marsa i Jupitera za dobru mjeru. Do kraja svoje misije, Lucy će posjetiti više objekata od bilo koje druge NASA-ine misije.
Zatim, tu je i misija DART (Double Asteroid Redirection Test) koja je zapravo NASA-in test preusmjeravanja asteroida, lansirana u novembru kako bi se namjerno zabio u asteroid u pokušaju da promijeni njegovu orbitu. Taj će sudar testirati tehniku za skretanje opasnih asteroida koji bi se u budućnosti mogli srušiti na Zemlju. Kolizija s asteroidom je najavljena za kraj septembra 2022.
Astronomi su izgleda opservirali po prvi put i jednu egzoplanetu izvan naše galaksije Mliječni put. Do sada je pronađeno gotovo 5000 planeta koje kruže oko zvijezda izvan našeg Sunca, ali sve su one locirane unutar naše galaksije. Potencijalna egzoplaneta, veličine Saturna, nalazi se u galaksiji Messier 51 (poznate i kao galaksija Vrtlog), oko 28 miliona svjetlosnih godina udaljena od Mliječnog puta.Nalaz je objavljen u oktobru ove godine.
Vrhunac istraživanja svemira je ove godine bilo uspješno lansiranje svemirskog teleskopa James Webb u decembru. Lansiranje je dugo odgađano, ali je ova saradnja NASA, ESA i Kanadske svemirske agencija pokazala sav sjaj, tehničku spremnost i preciznost ovi agencija. Radi se o izuzetno osjetljivom i oko 10 milijardi teškom projektu gdje prostora za greške nije smjelo biti. Namjena Jamesa Webba je da traži signale iz dalekog svemira, infracrveno zračenje iz perioda kada je svemir bio jako mlad kako bi naučnici stekli više uvida u prirodu i razvoj svemira.
Malim koracima bliže fuzionoj energiji
Ova godina nam je dala i dva naizgled mala, ali ali zapravo velika postignuća na polju fuzione energije. Proizvodnja energije putem fuzione reakcije je moguća, ali još nije moguća tako da bude komercijalno isplativa. Veliki problem za fuzijsku energiju je postizanje paljenja – to je tačka kada reakcija fuzije proizvodi više energije nego što je potrebno za njezino pokretanje.
Nade da će ljudi ukrotiti nuklearnu fuziju i da će ona postati jedan od čistih izvora energije potakao je eksperiment iz avgusta kada je reakcija u fuzionom reaktoru oslobodila 1.3 miliona džula energije. U suštini, ovako dobijanje energije je mini-replika procesa koji se događa u zvijezdama. Test je oslobodio oko 70% energije korištene za pokretanje reakcije, što je još najbliže prekretnici rentabilnosti. Test je provela National Ignition Facility (NIF), u Nacionalnom laboratoriju Lawrence Livermore u Kaliforniji.
Privatna kompanija Tokamak Energy, smještana u Oksfordu, Ujedinjeno Kraljevstvo, u martu je objavila kako su dobili prvu plazmu u svom poboljšanom fuzionom reaktoru ST40. Kompanija je već dobila plazmu 2018. godine, ali sada su to prvi put uradili u poboljšanom tokamak reaktoru.
Umjetna inteligencija predviđa strukturu proteina
Istraživačka laboratorija umjetne inteligencije DeepMind stvorila je najopsežniju mapu ljudskih proteina. Kompanija, inače podružnica Google-ove kompanije Alphabet, besplatno objavljuje podatke, a neki naučnici uspoređuju ovaj s projektom Human Genome, koji je mapirao ljudske gene. Mapirano je oko 90% ljudskih proteina, a u bazi se nalazi preko 300 000 proteina, što ljudskih, što onih koji se nalaze u nekim drugim organizmima.
Predvidjeti i dešifrovati strukturu nekog proteina je izuzetno teško, jer ne samo da se mora znati redoslijed gradivnih elemenata proteina, koje zovemo aminokiseline, nego je potrebno predvidjeti i više nivoe struktura proteinskih molekula jer one nisu linearne, nego trodimenzionalne te i male promjene mogu promijeniti konačan izgled molekule.
Zahvaljujući ovom bržem načinu previđanja strukture proteina, naučnicima će neke stvari biti lakše, a otvara se i put kreiranju novih enzima, lijekova, načinima unitavanja otpada. DeepMindove proračuni strukture su bili korišteni i za izučavanje koronavirusa SARS-CoV-2.
CRISPR metoda uređivanja genoma in vivo
In vivo je u nauci naziv za sve one ekperimente koji se radi na živom organizmu, za razliku od in vitro, što se odnosi na eksperimente obično na ćelijskim kulturama u petrijevci („u staklu“). No, da bi se nešto radilo in vivo, pogotovo na ljudima, potrebno je dosta ispitivanja, provjera i opreza.
CRISPR je ove godine upotrijebljen kao genska terapija za anemiju srpastih ćelija, zatim za smanjivanje jednog toksičnog proteina jetre te da bar malo poboljša vid kod slijepih pacijenata.
