Radi se o predmetu koji se najvjerovatnije koristio u obredne svrhe na kojem je posebno interesantno prisustvo prikaza ptica vodarica na kolima, što nije rijedak motiv u željeznom dobu, ali ljepota predmeta ukazuje da nije običan i da je pripadao nekoj istaknutoj ličnosti. Kopija vog predmeta nalazi se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.
Glasinačka kolica kao ritualni predmet
Brončana kultna kolica iz perioda starijeg željeznog doba s predstavama ptica vodarica pronađena su 1880. godine u tumulu na Glasinačkom polju prekopanom prilikom izgradnje puta Sarajevo-Rogatica-Višegrad.
Važan aspekt u razvoju društvenih zajednica kroz sve prethistorijske periode zauzimaju religija i duhovnost. Religijski koncepti i njihove materijalne manifestacije dio su kulturnog identiteta prethistorijskih zajednica, baš kao i društveni i prirodni fenomeni, jer je u to vrijeme religijska komponenta bila neodvojiv dio svih svakodnevnih aktivnosti. Iako su arheološki nalazi koji dokumentiraju religijska shvatanja brojni, danas ih je teško konkretno tumačiti zbog nedovoljnog poznavanja njihovog značenja u okviru lokalnih tradicija.
„Kult mrtvih najizrazitija je manifestacija u religijskom i društvenom životu zajednica brončanog i željeznog doba. Veliki broj grobova, pojedinačnih ili organiziranih ukopa u nekropolama, te nalazi u njima, konkretnije ukazuju na ritus ukapanja i pogrebne običaje koji su se razlikovali i na osnovu hijerarhije, odnosno društvenog položaja pojedinca u zajednici, među kojima se posebno ističu kneževski grobovi željeznog doba“ govori arheologinja Andrijana Pravidur, kustosica Zemaljskog muzeja.
Kolicima ovoga tipa s predstavama ptica vodarica pripisuje se ritualna namjena, a povezuju se obično s kultom sunca. I po motivu i po stilu ona se oslanjaju na tradiciju prethodnog kasnog brončanog doba kada su ptice vodarice dominantan simbol kulture polja s urnama. „Simbolici solarnog kulta pripisuju se i nalazi u obliku točka, diska, stilizirani prikazi ptica vodarica, bika, konja, te često korišten motiv svastike koji se aplicirao na predmete u svakodnevnoj upotrebi“, objašnjava Pravidur, dodajući kako su vjerovatno ova kultna kolica načinjena na području Glasinačke visoravni, a izvjesni detalji ukazuju na sličnosti s kolicima u Podunavlju i Karpatskoj kotlini.
„Motiv ptica vodarica kroz predstave figura ili protoma čest je i od samog početka željeznog doba, te ga susrećemo i na predmetima ritualne namjene, keramičkim i brončanim posudama, ukrasnim predmetima i dijelovima nošnje kao važan religijski simbol. Ova kultna kolica jedinstven su primjer s glasinačkog područja te su najvjerovatnije pripadala nekoj istaknutoj ličnosti koja je imala poseban položaj i ulogu u društvu“, kaže Pravidur.
Bogata prošlost Bosne i Hercegovine
Najraniji tragovi aktivnosti modernog čovjeka na ovim prostorima tokom starijeg kamenog doba (paleolitika) dokumentirani su različitim oblicima kamenog i koštanog oruđa i oružja. Promjene u organizaciji gospodarskog i društvenog života koje su uslijedile tokom mlađeg kamenog doba (neolitika) odrazile su se i na materijalnim ostacima kultura koje karakterizira proizvodnja keramičkog posuđa kao i nove tehnike u izradi kamenih izrađevina.
Bakreno doba (eneolitik) karakterizira upotreba metala, odnosno bakra koji je sve češće zamjenjivao kost i kamen u izradi oruđa i oružja. Tokom brončanog i željeznog doba upotreba različitih izrađevina od bronce i željeza imala je dalekosežne posljedice za daljnji razvoj ljudskih zajednica koje karakteriziraju novi oblici materijalne i duhovne kulture, razvoj rudarstva i metalurgije te sve naglašenija socijalna diferencijacija.
„Slijedeći tragove materijalne kulture izložba Bosna i Hercegovina u prethistorijsko doba ilustrira svakodnevni života prethistorijskih zajednica – od kulture stanovanja, privrednih aktivnosti do vjerovanja i umjetnosti, rekonstruirajući vrijeme formiranje društva i kulturnog razvoja na ovim prostorima. Ona svjedoči o kulturnim dostignućima, tehnologiji, društvenim kontaktima, prenosu znanja i ideja, trgovini i razmjeni kada je ovo područje intenzivno bilo uključeno u kulturne, društvene i političke tokove ondašnjeg poznatog svijeta“ , objašnjava Pravidur.
Pogrebni običaji starih društava
No, Glasinačka kolica nisu jedini predmet koji privlači znatiželjne oči. U postavci Zemaljskog muzeja značajno mjesto zauzimaju kako ostaci broda, tako i jedan skelet.
Izloženi skeletni ukop ilustrira pogrebne običaje jednog od najznačajnijih nalazišta željeznog doba na prostoru današnje sjeverozapadne Bosne, Donje Doline kod Bosanske Gradiške.
„Pogrebne običaje na ovom lokalitetu odlikuje biritualnost, odnosno prisutnost oba načina pokapanja, inhumacije i incineracije, na istoj nekropoli. Počeci nekropole u Donjoj Dolini mogu se povezati s kasnim brončanim dobom, dok ukopavanje traje sve do kraja latenskog razdoblja“, priča Pravidur, dodajući ako . najveći broj ukopa pripada skeletnim ukopima u ravnim grobovima koji se javljaju tokom cijelog željeznog doba, dok se ukopi spaljenih pokojnika vežu za početak i kraj ukopavanja na nekropoli.
Spaljivanje pokojnika je obavljano unutar prostora nekropole, a u nekim primjerima i nakit je spaljivan zajedno s pokojnikom pa su takvi nalazi u grobove dospjeli oštećeni vatrom. U većini slučajeva nakit je, kao i keramičke posude, priložen nakon spaljivanja, obično u urnu ili jamu s pepelom. Ispod kuća sojeničkog naselja pronađeno je i nekoliko skeletnih grobova u drvenim sanducima.
„Posebnu pojavu predstavljaju dvojni ukopi sa skeletima položenim jedan uz drugi, ukopi majke i djeteta, te dvojni ukopi muškarca i žene suprotne orijentacije. Kako se u nekim primjerima dvojnih grobova radi o istovremenom ukopu, vjerovatno je riječ o ukopu međusobno bliskih osoba“, dodaje kustosica.
Materijal otkriven u grobovima unutar nekropole ukazuje na sličnosti sa susjednim skupinama željeznog doba, kao što je kulturni kompleks Glasinac, ali postoje i važne paralele koje povezuju ovaj prostor s halštatskim grupama na sjeveru. Raznovrsnost i bogatstvo nalaza u opremi grobova ukazuje na društveni status pojedinaca i izdvajanje aristokracije. Pojava defanzivnog naoružanja, poput brončanih kaciga, brončanih i željeznih štitova ili sjekira, ukazuju na poznate karakteristike bogatih ratničkih pa i kneževskih grobova starijeg željeznog doba na zapadnom i centralnom Balkanu. Izuzetno bogatstvo nalaza u velikom broju ženskih grobova, poput raskošnih fibula, ogrlica, narukvica ili pojaseva, ukazuje i na poseban status i položaj žena u društvu, koji je u kontekstu društvene diferencijacije mogao biti stečen tokom života ili naslijeđen rođenjem.
