Mnogi analitičari smatraju da je Njemačka na putu da postane svjetska sila. Oni ističu vođstvo koje je Berlin pokazao u pokušaju pronalaska rješenja za evropsku financijsku krizu i u diplomatskim naporima ka zaustavljanju sukoba u Ukrajini. Pa ipak, neki stručnjaci u pitanje dovode da li je Njemačka spremna igrati veću ulogu na međunarodnoj sceni.
Njemačka, velika evropska ekonomija, nikada do sada nije bila toliko prosperitetna, sigurna i slobodna kao danas. Ona je četvrta najveća ekonomija na svijetu i jedan od najvećih svjetskih izvoznika. U krugovima u Washingtonu i Pekingu, Njemačka zapravo znači Evropa. 24 godine nakon ujedinjenja, NJemačka je postala najvrijedniji američki saveznik, kaže Annette Heuser iz washingtonske fondacije Bertelsmann.
Kada je Kissinger pitao poznato pitanje: Koji je telefonski broj Evrope, mislim da bi mu sada mogli dati veoma solidan odgovor. Taj broj se nalazi u Berlinu.
Ali usprkos sve većem utjecaju, Njemačka nije bila voljna preuzeti vodeću ulogu u većim globalnim dešavanjima, kaže Stephen Szabo, autor knjige, Njemačka, Rusija i uzdizanje Geo-ekonomije.
Radi se o tome da je Njemačka ekonomska, a ne vojna ili strateška sila. Ali ostaje pitanje da li će ona prestati da bude velika trgovačka sila, zabrinuta samo za trgovinu, ili će sada početi da se rebalansira i ima stvarnu vanjsku, a ne samo ekonomsku politiku, kaže Stephen Szabo.
On priznaje da se na putu Njemačke ka statusu velike sile nalaze brojne prepreke. Dužničkom krizom eurozone 2009 se upravljalo po uvjetima Berlina, ali je pet godina oštrih mjera štednje promijenilo evropsku političku klimu otvorivši vrata za uzdizanje ljevičarskih radikala i desničarskih populista. Njihova jedina zajednička osnova je otpor njemačkim rješenjima, smatra gospodin Szabo.
Mislim da tu postoji izvjesna arogancija sa stavom: Mi smo u pravu, trebate samo slijediti nas. To je nešto čime će se morati pozabaviti.
Njemačko uzdizanje se dešava u trenucima dok se zapad sukobljava sa Rusijom zbog pitanja Ukrajine, istovremeno se suočavajući sa opasnostima od islamskog ekstremizma, kaže Daniel Hamilton iz Centra za Transatlantske odnose.
Sva komešanja vezana za Rusiju, kao i ona na srednjem istoku, mogla bi se u nekom trenutku sastati i pogoditi i Evropu. To bi se moglo odraziti na zapadnu Evropu ili u obliku dotoka ljudi, ili dotoka svakojakih nezgodnih dešavanja koje bi pogodile srce Evrope, kaže Daniel Hamilton.
Usljed krize na evropskom pragu, Berlin je pojačao mjere sigurnosti. Reinhard Butikofer iz Njemačkog vijeća za vanjske odnose kaže da njemačka vojska ima važnu ulogu u novim NATO-vim snagama za brzu akciju stvorenim kao odgovor na poteze Rusije u Ukrajini.
Nijemci, koji nikada nisu previše voljni vojno se uključivati, poslali su svoje vojnike u neke od baltičkih zemalja, pomažući zemljama koje imaju slabu vojnu odbranu, kaže Reinhard Butikofer.
Kako bi okončao još jednu tabu temu nakon drugog svjetskog rata, Berlin je počeo davati oružje snagama iračkih Kurda koje se bore protiv boraca Islamske države. Stručnjaci kažu da globalno ekonomsko dosezanje Njemačke zavisi od stabilnosti međunarodnog političkog poretka zasnovanog na strateškoj moći zapada, u kojem Njemačka već ima svoj doprinos.
