Najnovije
Hiljade odale poštu Džordžu Flojdu u crkvi u Hjustonu
Hiljade ožalošćenih Amerikanaca iskoristile su posljednju priliku da se oproste od Džordža Flojda u crkvi u Hjustonu, gradu u kojem je odrastao, dok njegova smrt nastavlja da podstiče proteste u Americi i svijetu protiv rasne nepravde. Jedna od posljedica je da su francuske vlasti odlučile da zabrane policijsku primjenu grubog zahvata oko vrata za vrijeme hapšenja .
Na komemoraciju su došle porodice drugih afroameričkih žrtava ubistava koja su takođe izazvala ogorčenje javnosti - imena koja su utkana u američki dijalog o rasnim odnosima - između ostalih rođaci Erika Garnera, Majkla Brauna, Ahmada Arberija i Trejvona Martina.
"Boli", rekao je Filoniz Flojd, brat Džordža Flojda, koji je jecao dok je pominjao neka od imena ispred crkve. "Dobićemo pravdu, dobićemo je, nećemo dozvoliti da se ova vrata zatvore."
Po vrelom, teksaškom vremenu, ožalošćeni, od kojih su neki nosili majice sa Flojdovom slikom ili riječima "Ne mogu da dišem" - čekali su satima da mu odaju poštu prolazeći pored otvorenog kovčega. Neki su pjevali pesmu "Lean on me" a šef policije Hjustona se zagrlio sa nekima u mimohodu.
Neki su poznavali Flojda iz naselja u kojem je odrastao. Drugi su putovali satima iz drugih država. Oni koji nisu mogli da dođu napravili su sopstvene komemoracije - u Los Anđelesu je kolona automobila nalik na pogrebnu procesiju prošla kroz centar grada, dok su građani Memfisa u Tenesiju održali minut ćutanja.
Brejsi Burnet prišla je Flojdovom kovčegu sa ručno pravljenom maskom za lice na kojoj je pisalo "“8:46” — vreme koliko je, prema tužilaštvu, Flojd, crnac, proveo na zemlji dok ga je koljenom pritiskao bijeli policajac, prije nego što je izdahnuo.
"Svi crnci nisu kriminalci. Svi bijelci nisu rasisti. Svi policajci nisu loši. Neznanje se pojavljuje u svim bojama. To sam razmišljala kada sam prolazila pored njegovo tijela", izjavila je 66-godišnja Burnet.
Ožalošćenima je naloženo da nose maske radi zaštite od koronavirusa i da stoje na razdaljini od dva metra dok su prolazili pored kovčega. Jedan od prvih u mimohodu bio je guverner Teksasa Greg Abot, koji je nosio kravatu u bojama Flojdove srednje škole u Hjustonu, gde je Flojd bio istaknuti sportista u timu za američki fudbal.
“Džordž Flojd će promijeniti tok istorije u Sjedinjenim Državama. On nije umro uzalud. Iza njegovog života ostaje naslijeđe zbog načina na koji su Amerika i Teksas odgovorili na tu tragediju", poručio je Abot.
Nekoliko sati nakon što je javnosti dozvoljeno da uđe u crkvu, sudija u Mineapolisu je postavio kauciju od milion dolara za Dereka Šovina, policajaca koji je optužen za ubistvo drugog stepena u slučaju smrti Flojda. 44-godišnji Šovin, koji se nalazi u zatvoru sa maksimalnim obezbjeđenjem, nije rekao skoro ništa za vrijeme 11-minutnog pretresa kojem je prisustvovao preko video linka.
Dvije nedjelje poslije Flojdove smrti, efekti se osećaju u zemlji i inostranstvu. U Parizu, najviši bezbjednosni zvaničnik zemlje rekao je da policija više neće dozvoljavati da se tokom hapšenja, pritvorenici "stavljaju u kragnu", zahvat oko vrata za koji se vjeruje da je doveo do više slučajeva gušenja zatvorenika i koji se sada masovno kritikuje poslije Flojdove smrti.
U Vašingtonu, demokrate u Kongresu su predložile veliku reformu nadzora policije i procedure koje bi obuhvatila zabranu tog zahvata na nacionalnom nivou.
Džordž Flojd će biti sahranjen pored svoje majke Larsenije Flojd, na groblju u pregrađu Hjustona.
Demokratski predsjednički kandidat Džo Bajden sastao se sa porodicom Džordža Flojda u Hjustonu i razgovarao više od sat vremena sa njima, prema porodičnom advokatu Bendžaminu Krampu.
Kramp je na Tviteru saopštio da je Bajden "slušao, razumio njihovu bol i saučestvovao."
Prethodne komemoracije održane su u Mineapolisu i Redfordu u Sjevernoj Karolini, blizu mjesta gdje je Džordž Flojd rođen.
See all News Updates of the Day
Evropski desničarski političari pozivaju na "očuvanje nacionalnih država u Evropi"
Desničarski političari, akademici i aktivisti iz svih dijelova Evrope okupili su se ove sedmice u Briselu na dvodnevnoj konferenciji za koju organizatori kažu da joj je cilj "očuvanje nacionalnih država u Evropi".
Dosadašnji predsjednik Freedom Housea imenovan za direktora Glasa Amerike
Američka agencija za globalne medije (USAGM) u petak je imenovala Michaela Abramowitza za novog stalnog direktora Glasa Amerike.
U poruci zaposlenima u petak, izvršna direktorica USAGM-a Amanda Bennett navela je da će Abramowitz, bivši novinar i sadašnji predsjednik istraživačkog centra Freedom House, preuzeti tu funkciju u narednim mesecima.
„Sigurna sam da je poznat mnogima, ako ne i većini vas, po izvanrednom radu u Freedom House gdje se zalagao za demokratiju i ljudska prava, a posebno u odbrani i zalaganju za slobodu govora i medija širom svijeta”, napisala je Bennett.
Abramowitz je predsjednik Freedom Housea od 2017. Diplomirao na Harvard koledžu, karijeru je započeo u Washington Postu, gdje je radio 24 godine. Također je osam godina radio na prevenciji genocida i obrazovanju o holokaustu u Memorijalnom muzeju holokausta SAD.
„Zbog ove stručnosti i iskustva, on duboko razumije isti posao kojem smo svi posvetili svoje živote i karijere”, navela je Bennett u svojoj poruci zaposlenima.
Očekuje se da će Abramowitz početi da obavlja funkciju u Glasu Amerike početkom ljeta. U video poruci osoblju rekao je da mu je čast što je imenovan.
„Ovo je institucija koja ima nevjerovatnu historiju i prije svega nevjerovatnu misiju. Misija me duboko inspiriše: ideja da svakog dana pružamo kredibilne, istinite, sveobuhvatne vijesti i informacije za veliki dio sveta sa ogromnom publikom. Za mnoge ljude Glas Amerike je jedini izvor informacija koji imaju”, rekao je Abramowitz.
Bennett je bila direktorica Glasa Amerike od 2016. do 2020. godine, kada je dala ostavku nakon što je Kongres potvrdio konzervativnog filmskog reditelja Michaela Packa da vodi USAGM. Imenovao ga je tadašnji predsjednik Donald Trump, a Packovo vrijeme na čelu USAGM-a obeleženo je tužbama i pritužbama uzbunjivača. Podnio je ostavku kada je Joe Biden postao predsjednik, a nezavisna istraga je kasnije utvrdila da je Pack više puta zloupotrebljavao funkciju, da je loše upravljao, kao i da je pokušavao da se se miješa u uređivačke odluke.
Poslije njegovog odlaska, Kongres je osigurao ulogu izvršnog šefa USAGM-a, uključujući dio oko zapošljavanja i otpuštanja šefova mreže.
Abramowitz će biti prvi zvanični direktor Glasa Amerike od kratkog mandata Roberta Reillyja, koga je imenovao Pack, koji je u toj ulozi bio od decembra 2020. do januara 2021. Nakon Reillyjeve smjene, Glas Amerike je predvodila vršiteljica dužnosti direktora Yolanda Lopez od 2021. do ostavke u septembru 2023. i sadašnji aktuelni predsjednik John Lippman.
U izjavi, Abramowitz je rekao da se raduje radu u Glasu Amerike s obzirom na zabrinjavajuću stopu dezinformacija koje dolaze od autoritarnih vlada širom svijeta.
„VOA je bedem za istinu i slobodu medija i ja sam uzbuđen što ću preuzeti kormilo ove organizacije i raditi zajedno sa njenim talentovanim novinarima i osobljem. Zajedno ćemo pobijediti u informacionom ratu”, rekao je on.
Freedom House je u petak objavio saopštenje u kojem se zahvaljuje Abramowitzu na što ih je vodio.
„Veći dio decenije, Mike je bio pokretačka snaga stalnog uspjeha Freedom House, postavio je viziju za organizaciju koja je pojačala efikasnost u borbi za slobodu širom svijeta”, rekla je Jane Harman, kopredsjedavajuća Upravnog odbora Freedom Housea.
Kao direktor Glasa Amerike, Abramowitz će nadgledati 48 jezičkih servisa koji dopiru do oko 354 miliona ljudi nedjeljno uz nezavisnu TV, radio i digitalne medije.
Izrael i Iran: Tinjajući sukob koji je izašao iz sjenke i kakva je tu uloga Amerike
Izrael i Iran „razmijenili” su udarce u onome što prijeti da iz dugo tinjajućeg sukoba nižeg intenziteta izraste u širu eskalaciju na Bliskom istoku.
Poslije napada na iranski konzulat u Siriji, za koji Izrael nije preuzeo odgovornost, Teheran je uzvratio operacijom sa više od 300 dronova i projektila od koji je većina oborena, a pet dana kasnije nekoliko dronova je gađalo aerodrome u centralnom Iranu.
Iako niko nije preuzeo odgovornost za ovaj napad, američki mediji su, pozivajući se na zvaničnike SAD, objavili da iza njega stoji Izrael.
„Iransko-izraelski sukob u sjenci pretvorio se u otvoreni rat niskog stepena između dvije zemlje, a rizici od eskalacije su veći nego ikada ranije. Ovo je do sada nepoznata teritorija za Bliski istok”, rekao je za Glas Amerike Brian Katulis, viši saradnik Bliskoistočnog instituta iz Washingtona.
Amerika i Evropska unija su u danima poslije napada Irana na Izrael pozivale na uzdržanost, a isti stav su ponovile i poslije obaranja dronova iznad iranskog grada Isfhana.
„Bidenova administracija nastoji da deeskalira napetosti, jer posljednja stvar koju želi da vidi jeste širi regionalni rat, posebno pošto se suočava sa izazovima ruske invazije na Ukrajinu i kontinuiranih prijetnji iz Kine”, ocjenjuje Katulis.
Rast napetosti između Izraela i Irana dolazi usred sukob u Gazi. Izraelski napad na Gazu počeo je nakon što je palestinska ekstremistička grupa Hamas napala Izrael 7. oktobra, ubivši 1.200 i otevši 250 ljudi.
U izraelskoj ofanzivi koja je usledila ubijeno je više od 34.000 Palestinaca, prema podacima lokalnog Ministarstva zdravlja koje kontroliše Hamas. Grupe koje podržava Iran objavile su podršku Palestincima, započevši napade iz Libana, Jemena i Iraka.
Laura Blumenfeld, viša saradnica Univerziteta Johns Hopkins, kazala je da je „Izrael sada poravnao račune sa Iranom” i da se fokus vraća na Gazu.
„Ovo je trenutak nestabilnosti, ali i prilika. Svjetski lideri se slažu da je ključ za deeskalaciju oslobađanje talaca. Sekretar Blinken krivi Hamas za zastoj u pregovorima. Na stolu je razuman dogovor, kažu zvaničnici, a ako ga Hamas odbije, izraelski vojni pritisak će se pojačati”, rekla je Blumenfield za Glas Amerike.
Ahmed Fouad Alkhatib, saradnik Atlantskog savjeta, tvrdi da neke procjene ukazuju da bi Iran možda bio spreman da apsorbuje i „proguta” ograničeni uzvratni udar Izraela.
On ocjenjuje i da administracija američkog predsjednika Joea Bidena shvata da je Izraelu bila potrebna „sopstvena verzija odmazde za spašavanje časti poslije dramatičnih napada Irana prošle subote”.
Reakcije u Iranu dan poslije napada su bile takve da se u medijskim izvještajima o incidentu ne pominje Izrael. Visoki iranski zvaničnik rekao je novinskoj agenciji Reuters da „Iran nema plan za trenutnu odmazdu protiv Izraela”, nekoliko sati nakon napada.
Alkhatib smatra da će jedan od najvećih dobitnika u potencijalnoj eskalaciji nakon udara biti Hamas u Gazi.
„Grupa se osjetila ohrabrenom direktnim udarima Irana na Izrael, učvršćujući njegovu pregovaračku poziciju o prekidu vatre i razmjeni talaca koje je vodio Katar. Ostaju ozbiljna operativna i strateška pitanja o sposobnosti Izraela da upravlja ratom na južnom frontu, rastućoj eskalaciji sa Hezbolahom na sjevernom frontu i otvorenoj konfrontaciji sa Iranom i njegovim različitim zastupnicima širom Bliskog istoka”, kaže on.
Katulis iz Bliskoistočnog instituta dodaje da trenutna situacija na Bliskom istoku zahtijeva „dublji angažman” Sjedinjenih Država.
„Nijedna druga zemlja nema odnose i prisustvo da koči negativne trendove koje vidimo kako se razvijaju”, zaključio je Katulis.
Jedna osoba se zapalila pred sudom u kojem se vodi proces protiv Donalda Trumpa
Jedna osoba zapalila se pred njujorškim sudom u kojem se održava suđenje bivšem američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, objavila je agencija Reuters pozivajući se na izjave očevidaca.
Jedan od njih prenio je da je video muškarca kako baca papirne pamflete, poslije čega se polio tečnošću iz konzerve i zapalio.
Televizija CNN izvijestila je da je čovjek u plamenu bio duže od tri minuta.
Neimenovani njujorški zvaničnik za vanredne situacije izjavio je da je jedna osoba na nosilima nakon što se očigledno zapalila. Razlog incidenta nije poznat.
Neki od očevidaca prenijeli su da je muškarac djelovao smireno prije nego što se polio tečnošću.
Pred zgradom suda u centru Manhattana pojačane su mere bezbjednosti, zbog prisustva demonstranata, koji se okupljaju od ponedjeljka kada je proces počeo. U petak je njihov broj bio nešto manji u poređenju sa ostatkom nedjelje.
Incident se dogodio u danu okončanja izbora porotnika – što je preduslov za održavanje uvodnih riječi u prvom krivičnom postupku protiv jednog bivšeg američkog predsjednika.
Dvanaest porotnika i njihovih šest zamenika razmotriće dokaze kako bi utvrdili da li je Donald Trump kriv za falsifikovanje poslovne dokumentacije, za šta ga terete optužnica. Optužen je, između ostalog, da je novac uplaćivan porno glumici Stormy Daniels za diskreciju o njihvoj aferi predstavljao kao pravne troškove.
Radi se o isplati 130.000 dolara koje je njegov bivši advokat Michael Cohen uplatio Daniels prije izbora 2016. u zamjenu za diskretnost o seksualnom odnosu koji su imali deceniju ranije.
Trump, koji je osvojio dovoljan broj glasova za stranačku nominaciju na predstojećim predsjedničkim izborima, izjasnio se da nije kriv po 34 tačke optužnice za falsifikovanje poslovnih zapisa i negira susret sa Daniels.
Ako bude proglašen krivim, Trump i dalje može da obavlja položaj predsjednika.
Suđenje bi trebalo da traje 6 do 8 nedjelja i nije jedino s kojim je Trump suočen.
Međutim, još se ne zna kada će početi suđenja u Georgiji i Washingtonu po optužbama za pokušaje da prekroji izbornu volju, niti na Floridi, gdje je optužen za pogrešno rukovanje poverjivim dokumentima.
Tramp se izjasnio da nije kriv u sva tri slučaja za koje, bez iznošenja dokaza, tvrdi da su dio napora Bidenovih pristalica da poremete njegovu predizbornu kampanju.
