Linkovi

Najnovije

General Townsend za Glas Amerike: Kina je najveći rival SAD-a u Africi

General  Stephen Townsend
General  Stephen Townsend

SAD su potvrdile izvještaje da su ruski plaćenici, poznati pod imenom Wagner Group, prisutni u Maliju i da ih podržava ruska vojska.

"Grupa Wagner je u Maliju. Mislimo da ih trenutno ima nekoliko stotina", kazao je u ekskluzivnom intervjuu za Glas Amerike čelnik američke vojske za područje Afrike (AFRICOM), general Stephen Townsend.

U razgovoru koji je obavljen Skype-om, general, govoreći iz svog ureda u Stuttgartu, kazao je i ovo: "Ruske zračne snage ih prebacuju u Mali. Cijeli svijet to može vidjeti, i istinski smo zabrinuti zbog toga."

General Townsend, koji je stupio na ovu dužnost 2019. godine, kaže da je Kina najaktivniji globalni konkurent Amerike u Africi, i, kako je naglasio, namjerava izgraditi vojnu bazu ili primorsku bazu u Ekvatorijalnoj Gvineji.

"Ne tražimo od Ekvatorijalne Gvineje da bira između Kine i nas, već samo tražimo da uzmu u obzir i druge međunarodne partnere i njihove interese - jer je mogućnost kineskih vojnih baza u toj zemlji izvor velike brige i za Sjedinjene Države i sve druge partnere", kazao je Townsend.

Uz kinesku vojnu ekpanziju, general kaže da također prati i manje očiglednu prijetnju Americi na kontinentu - ogranak iranskih snaga sigurnosti koji provodi zlonamjerne aktivnosti na Srednjem Istoku. On je dodao da se zapravo radi o iranskom Korpusu islamske revolucionarne garde - skraćeno IRGC.

"Njihova ubacivanja mogu biti vrlo zlonamjerne prirode. To još uvijek nije očigledno, ali se događa već sada", kaže Townsend.

U jednom zvaničnom pismu je potvrđeno za Glas Amerike da je IRGC planirao pokušaj ubistva američkih diplomata u Africi. Iran je ove navode negirao nazvavši ih neosnovanim.

Zbog brige izazvane povećanim prijetnjama Irana, Kine i nekih drugih u toku proteklih godinu dana, američka vojska je uvela nove, modernizirane odbrambene sisteme i protu-dronsko oružje, u bazi Lemonnier u Djiboutiju, jedinoj američkoj vojnoj bazi u Africi.

U Somaliji, gdje lokalni i međunarodni partneri i dalje vode borbu protiv terorističke grupe al-Shabab, američke snage nastavljaju s povremenim vojnim prisutstvom, ostavljajući manje od stotinu vojnika. Bivši predsjednik Donald Trump je svojevremeno naredio povlačenje 800 američkih vojnika iz Somalije, u 2020. godini.

"Ulažemo sve napore da završimo ono što moramo. Međutim, s vojne strane smatram da postoje bolji načini da se posao obavi, pa smo tako predali naše preporuke ministru odbrane na uvid, i čekamo na konačnu odluku", kaže general Townsend.

Amerika nastavlja obuku novih somalijskih snaga Danab, iako nešto usporenijim tempom.

"Ukoliko se ne izvrši veći pritisak na al-Shabab, bojim se da bi uskoro ta grupa mogla izvesti novi veliki napad", zaključuje zapovjednik AFRICOM-a general Townsend u intervjuu za Glas Amerike.

See all News Updates of the Day

Biden će lobirati kod Trumpa da ne napusti Ukrajinu

Biden - Trump
Biden - Trump

Američki predsjednik Joe Biden razgovarat će o glavnim prioritetima unutrašnje i vanjske politike s novoizabranim predsjednikom Donaldom Trumpom kada se njih dvojica sastanu u srijedu, te će ga pozvati da ne napušta Ukrajinu, rekao je u nedjelju savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan.

Republikanac Trump će preuzeti dužnost 20. januara nakon što je na predsjedničkim izborima 5. novembra pobijedio potpredsjednicu Kamalu Harris.

Biden je pozvao Trumpa da dođe u Ovalnu kancelariju u srijedu, saopštila je Bijela kuća.

U intervjuu za emisiju Face the Nation na CBS News-u, Sullivan je rekao da će Bidenova glavna poruka biti njegova posvećenost osiguranju mirnog prenosa vlasti, a on će također razgovarati s Trumpom dešavanjima u Evropi, Aziji i na Bliskom istoku.

Iako Sullivan nije precizirao o kojim temama će njih dvojica razgovarati, razgovor će gotovo sigurno uključivati ukrajinski rat s Rusijom, za koji se Trump obavezao da će brzo okončati, iako nije rekao kako.

SAD će ubrzati isporuku raketnih presretača Ukrajini, izvještava Wall Street Journal

Posljedice ruskog napada dronovima, Odesa, 9. novembar 2024.
Posljedice ruskog napada dronovima, Odesa, 9. novembar 2024.

Sjedinjene Države će u narednih nekoliko sedmica u Ukrajinu isporučiti više od 500 projektila presretača, ubrzavajući isporuku vojne pomoći Washingtona ratom razorenoj zemlji, objavio je u subotu Wall Street Journal (WSJ).

Pozivajući se na neimenovanog zvaničnika Pentagona, WSJ je izvijestio da je prije američkih predsjedničkih izbora, na kojima je bivši republikanski predsjednik Donald Trump pobijedio svoju demokratsku suparnicu potpredsjednicu Kamalu Harris, američka administracija namjeravala isporučiti ostatak svoje pomoći Ukrajini do aprila.

Isporuka presretača za raketni odbrambeni sistem Patriot i Nacionalni napredni raketni sistem zemlja-vazduh, ili NASAMS, trebalo bi da zadovolji potrebe ukrajinske protivvazdušne odbrane do kraja ove godine, izvještavaju novine, pozivajući se na neimenovanog američkog zvaničnika.

Reuters nije mogao nezavisno provjeriti izvještaj Wall Street Journala.

Ured ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, ukrajinsko Ministarstvo odbrane, Pentagon i američki State Department nisu odmah odgovorili na Reutersove zahtjeve za komentar.

Zelenski je mjesecima molio za više naoružanja i saveznike iz NATO-a da pomognu Ukrajini da udari duboko u Rusiju zapadnim projektilima dugog dometa.

U petak je administracija predsjednika Joea Bidena saopćila da će omogućiti američkim odbrambenim izvođačima da rade u Ukrajini na održavanju i popravci naoružanja koje je obezbijedio Pentagon.

Vučić telefonom razgovaro sa Trumpom: Najveća podrška u Evropi za njegov izbor, nadam se da će posjetiti Srbiju

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić

Predsjednik Srbije Alaksandar Vučić izjavio je da je u telefonskom razgovoru u nedelju uveče obavijestio novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa da je Srbija zemlja gdje je podrška za njegov izbor za predsjednika SAD bila "najveća u celoj Evropi" i da se nada da će posjetiti Srbiju.

Vučić je, u poruci na svom zvaničnom Instagram profilu, razgovor sa Trumpom - vođen samo pet dana nakon Trumpove pobjede na izborima u SAD - okarakterisao kao "odličan, sadržajan i veoma srdačan".

"Zahvalan sam Trumpu što je odlično znao mnogo stvari o Srbiji. Nećete verovati - čak je govorio i o sportskim uspesima naše nacije, naše zemlje", rekao je Vučić.

On je naveo da je u razgovoru sa Truampom iznio želju za unapređenje odnosa "u svim sferama društvenog života".

"Izrazio sam nadu da će posetiti Srbiju, jer je Srbija bila zemlja gde je podrška za izbor predsednika Trampa bila najveća u celoj Evropi", rekao je Vučić.

"Predsednik Tramp se zahvalio na ogromnoj podršci koju je dobio od građana Srbije, od srpskog naroda i verujem da ćemo u narednom periodu moći da razgovaramo o daljem unapređenju odnosa na svim poljima", naveo je Vučić.

"Siguran sam da ćemo, uz podršku prijatelja - a pod prijateljima računam kompletno okruženje pedsednika Trampa, koji su i večeras bili sa njim tokom razgovora - moći da napravimo, on Ameriku velikom, a mi Srbiju pristojnom zemljom, koja će moći vrlo dobro da sarađuje sa Sjedinjenim Državama", zaključio je Vučić.

Donald Trump pobijedio je na izborima za predsjednika SAD kandidatkinju Demokratske stranke, potpredsjednicu Kamalu Harris, na izborima održinaim 6. novembra osvojivši potrebnu većinu za izbor na Elektorskom koledžu. Na dužnost bi trebalo da stupi 20. januara 2025.

Ukrajina napala Moskvu sa 32 drona, najveći udar na rusku prijestolnicu

Policajci stoje pored svog automobila na praznom Crvenom trgu sa katedralom Vasilija Vasilija u pozadini, Moskva, Rusija, 28. juna 2023.
Policajci stoje pored svog automobila na praznom Crvenom trgu sa katedralom Vasilija Vasilija u pozadini, Moskva, Rusija, 28. juna 2023.

Ukrajina je u nedjelju napala Moskvu s najmanje 32 bespilotne letjelice, što je najveći napad bespilotnih letjelica na rusku prijestolnicu od početka rata 2022. godine, prisiljavajući preusmjeravanje letova sa tri glavna gradska aerodroma i povrijedivši najmanje jednu osobu.

Ruska protivvazdušna odbrana oborila je 32 bespilotne letelice koje su letjele ka Moskvi iznad okruga Ramenskoe i Kolomenski u moskovskoj oblasti, kao i u gradu Domodedovo, gdje se nalazi jedan od najvećih aerodroma u gradu, rekao je gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin.

„Uništena su 32 drona koji su letjeli za Moskvu“, rekao je Sobjanin. On je prijavio da nema veće štete, iako je ruska federalna agencija za vazdušni saobraćaj saopštila da su aerodromi Domodedovo, Šeremetjevo i Žukovo preusmjerili letove.

Jedna osoba je povrijeđena.

Aerodromi su od tada nastavili sa radom, saopštila je ruska agencija za nadzor avijacije Rosaviatsia.

Moskva i njena okolna regija, sa populacijom od najmanje 21 milion ljudi, jedna je od najvećih metropolitanskih područja u Evropi, uz Istanbul.

Okrug Ramenskoye, oko 45 kilometara jugoistočno od Kremlja, posljednji je put bio na meti u septembru u tada najvećem ukrajinskom napadu na glavni grad Rusije, kada su ruske jedinice protivvazdušne odbrane uništile 20 dronova.

Neprovjereni video objavljen na ruskim Telegram kanalima prikazuje dronove kako zuje preko horizonta. Ruski zvaničnici izvijestili su o višestrukim ukrajinskim napadima dronovima u drugim regijama, među kojima su regije Kaluga, Bryansk i Orlov.

Rat u Ukrajini koji traje 2-1/2 godine ulazi u ono što neki zvaničnici kažu da bi mogao biti njegov konačni čin nakon što su moskovske snage napredovale najbržim tempom od prvih dana rata i Donald Trump je izabran za 47. predsjednika Sjedinjenih Država .

Demonstranti drže plakate tokom skupa koji su organizovali rođaci ukrajinskih vojnika koje su zarobile ruske snage kako bi pozvali na njihovo oslobađanje na Trgu nezavisnosti u Kijevu 9. novembra 2024. godine.
Demonstranti drže plakate tokom skupa koji su organizovali rođaci ukrajinskih vojnika koje su zarobile ruske snage kako bi pozvali na njihovo oslobađanje na Trgu nezavisnosti u Kijevu 9. novembra 2024. godine.

Trump, koji je preuzeo dužnost u januaru, rekao je tokom kampanje da bi mogao donijeti mir u Ukrajini u roku od 24 sata, ali bez detalja o tome kako će to učiniti.

Kada je ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskiy nazvao Trumpa da mu čestita na pobjedi na predsjedničkim izborima, pozivu se pridružio izvršni direktor Tesle i Trumpov pristalica Elon Musk, javljaju mediji. Musk posjeduje SpaceX, koji pruža usluge satelitske komunikacije Starlink koje su od vitalnog značaja za ukrajinsku odbranu.

Moskovski 'kišobrani'

Kijev, koji je i sam meta uzastopnih masovnih udara ruskih snaga dronovima, pokušao je uzvratiti udarac svom znatno većem istočnom susjedu ponovnim napadima bespilotnih letjelica na rafinerije nafte, aerodrome, pa čak i ruske strateške radarske stanice za rano upozoravanje.

Dok front od 1.000 kilometara u velikoj mjeri ličio na rovove iz Prvog svjetskog rata i artiljerijsku borbu tokom većeg dijela rata, jedna od najvećih inovacija sukoba je rat dronom.

Moskva i Kijev su nastojali da kupe i razviju nove bespilotne letjelice, razmjeste ih na inovativne načine i traže nove načine da ih unište - od upotrebe pušaka farmera do naprednih elektronskih sistema za ometanje.

Moskva je razvila niz elektronskih "kišobrana" nad Moskvom, sa dodatnim naprednim unutrašnjim slojevima iznad strateških zgrada, i složenom mrežom protivvazdušne odbrane koja obara dronove prije nego što stignu do Kremlja u srcu ruske prijestonice.

Obje strane su jeftine komercijalne bespilotne letjelice pretvorile u smrtonosno oružje, istovremeno povećavajući vlastitu proizvodnju. Vojnici s obje strane su prijavili strah od bespilotnih letjelica -- i obje strane su u svojoj propagandi koristile sablasne video snimke fatalnih udara dronova.

Ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je nastojao izolirati Moskvu od teških ratnih teškoća, nazvao je ukrajinske napade dronovima koji ciljaju civilnu infrastrukturu poput nuklearnih elektrana "terorizmom" i obećao odgovor.

Moskva, daleko najbogatiji grad u Rusiji, doživljava procvat tokom rata, podstaknuta najvećim trošenjem sredstava za odbranu od Hladnog rata.

Na moskovskim bulevarima nije bilo traga panike.

Industrija električnih vozila promatra Muskovu ulogu u određivanju tarifa

Izvršni direktor Tesla i SpaceX-a Elon Musk sluša kako republikanski predsjednički kandidat, bivši predsjednik Donald Trump, govori u kampanji na Butler Farm Showu, 5. oktobra 2024., u Butleru, Pensilvanija.
Izvršni direktor Tesla i SpaceX-a Elon Musk sluša kako republikanski predsjednički kandidat, bivši predsjednik Donald Trump, govori u kampanji na Butler Farm Showu, 5. oktobra 2024., u Butleru, Pensilvanija.

Industrija električnih vozila pomno prati kako će šef Tesle Elon Musk, koji je odigrao ključnu ulogu u pobjedi novoizabranog republikanskog predsjednika Donalda Trumpa, iskoristiti svoj utjecaj na novog predsjednika kako bi upravljao budućnošću industrije.

U pitanju je nekoliko stvari, uključujući pristup nove administracije tarifama na kineska električna vozila i poreskim olakšicama. U očekivanju odluka koje su povoljne za Teslu, dionice kompanije porasle su za 27% nakon objavljivanja izbornih rezultata, čime je njena tržišna kapitalizacija dostigla 1 bilion dolara.

Tokom kampanje, Trump je rekao da će povećati carine na kinesku robu i ukinuti porezne kredite koji su dostupni kupcima električnih vozila u SAD-u. Također je obećao da će smanjiti ili eliminirati mnoge standarde emisija vozila u okviru Agencije za zaštitu okoliša, koji podržavaju industriju električnih vozila.

Analitičari industrije su podijeljeni oko toga da li su visoke tarife na kineska električna vozila povoljne ili štetne za Teslin posao. Neki analitičari sugeriraju da bi Musk mogao uvjeriti Trumpovu administraciju da smanji carine na kineska električna vozila i da bi čak mogao ublažiti cjelokupni tarifni režim za kinesku robu.

Međutim, Musk će vjerovatno podržati eliminaciju poreskog kredita od 7.500 dolara koji se daje kupcima električnih vozila u Sjedinjenim Državama. Odsustvo poreskih olakšica bi otežalo proizvođačima starih automobila da uvedu EV verzije svojih automobila u konkurenciji sa Teslom.

"Kako je Elon Musk igrao vrlo važnu ulogu u finansiranju Trumpove kampanje, on će bez sumnje imati pažnju američkog predsjednika i igrati ulogu koja će pomoći u oblikovanju politike koja je korisna za Teslu i njegove druge poslove", rekao je za Glas Amerike Bill Russo, osnivač i Izvršni direktor Automobility Limited, platforme za strateško savjetovanje i ulaganja sa sjedištem u Šangaju.

Istina, Musk se usprotivio američkim carinama na električna vozila kineske proizvodnje prošlog maja. "Ni Tesla ni ja nismo tražili ove tarife. Zapravo, bio sam iznenađen kada su objavljene. Stvari koje koče slobodu razmjene ili narušavaju tržište nisu dobre", rekao je Musk nakon što je Bidenova administracija povećala tarife na kineska električna vozila.

Pitanje je hoće li se nastaviti protiviti tarifama na kineska električna vozila nakon Trumpovog ulaska u Bijelu kuću. Jedan dio analitičara predviđa da će Musk nastaviti ovu liniju argumenata jer Kina čini jednu trećinu prodaje Tesle.

„Tesla je u Kini jer je Elonu Musku potrebna obim i efikasna struktura troškova kineskog lanca nabavke kako bi kompanija bila konkurentnija širom svijeta“, rekao je Russo.

Kina proizvodi preko 70% baterija za električna vozila u svijetu i gotovo dvije trećine svih električnih vozila i srodnih komponenti. „Tarife poskupljuju pristup ovom lancu snabdijevanja, a to ne pomaže Tesli“, rekao je.

Između januara i maja ove godine Tesla je u Kini prodao gotovo isto toliko automobila koliko je prodao u Sjedinjenim Državama. Kineski potrošači kupili su jednu trećinu Tesla automobila svih modela u ukupnom iznosu od 513.644. U istom periodu, kompanija je prodala 522.444 vozila u SAD.

Analitičar Wedbush Securities Dan Ives tvrdi da bi više tarife pomogle Tesli da se bolje takmiči s kineskim EV na američkom tržištu.

Tesla vozila na parkingu u fabrici kompanije Fremont, Kalifornija, 18. septembra 2023.
Tesla vozila na parkingu u fabrici kompanije Fremont, Kalifornija, 18. septembra 2023.

„Tesla ima obim neuporediv u industriji električnih vozila i ova dinamika mogla bi Musku i Tesli dati jasnu konkurentsku prednost u okruženju bez subvencija za EV, zajedno s vjerovatno višim kineskim tarifama koje bi nastavile potiskivati jeftinije kineske EV igrače. (BYD, Nio itd.) od preplavljenja tržišta SAD-a u narednim godinama", rekao je Ives u bilješci klijentima ove sedmice.

Zauzimajući drugačije mišljenje, Beatrix C. Keim, direktorica njemačkog Centra Automotive Research, rekla je da je malo vjerovatno da će sljedeći predsjednik slušati argumente za smanjenje tarifa na kineska električna vozila.

"Postoji 100% tarifa za kineska električna vozila. Ne mislim da će Trump to oslabiti", rekla je ona. Visoka carina ne utiče na Teslu jer ne izvozi automobile iz svoje fabrike u Šangaju za američko tržište, već ih proizvodi u SAD.

Keim je rekla da će Musk učiniti sve što služi Teslinom poslovanju u Kini. "Kinezi će vrlo vjerovatno reagirati emocionalno ako se smatra da djeluje protiv interesa Kine", rekla je ona. "Kineski kupci su jednom blokirali prodaju Tesla automobila, a ovo se može ponoviti."

Musk je prošlog aprila rekao da voli kineski narod.

"Veliki sam obožavatelj Kine. Imam i puno obožavatelja u Kini. Pa, osjećaji su uzvraćeni", rekao je Musk, kojeg su na kineskim društvenim mrežama često opisivali kao "prijatelja Kine", rekao je u aprilu.

Tesla će u narednim mjesecima predstaviti novi potpuno samovozeći (FSD - Supervised) automobil, iako sigurnost vozila ostaje pod kontrolom. Musk mora imati dovoljan utjecaj i u Washingtonu i u Pekingu da dobije regulatorna odobrenja neophodna za njegovu prodaju.

"Kina će vjerovatno odobriti FSD jer bi željela pokazati dobru volju prema stranoj tehnologiji", rekao je Russo. Međutim, Teslin FSD možda ima ograničeno tržište u Kini gdje lokalni proizvođači igraju mnogo veću ulogu.

Keim je rekao da se Teslin FSD možda neće suočiti s regulatornim izazovima u Europi, ali će mu možda biti teško pronaći dovoljno kupaca u suočavanju s lokalnom konkurencijom.

Jedno od pitanja koje se često postavlja je da li bi Kina uzvratila uvođenjem većih carina na američku robu, uključujući Teslu.

"Ovo je malo vjerovatno, jer je Tesla investirao u Kinu i koristi se kao primjer kako su strani brendovi i dalje dobrodošli u Kini, a Tesla se drži kao mjerilo za kineske kompanije", rekao je Russo.

"Ubijajuća konkurencija se ne smatra zdravom za napredni razvoj kineskih proizvođača automobila. Ovo je u oštroj suprotnosti s načinom na koji su se do sada ponašale SAD."

Učitajte još

XS
SM
MD
LG