Lideri 20 zemalja, najvećih ekonomskih sila, okupiće se naredne subote i nedjelje u Torontu, u Kanadi, da razmotre najbolje načine snažnijeg oporavka svjetske ekonomije. Predsjednike država i premijere, te najodgovornije finansijske zvaničnike očekuje oštra rasprava o vrijednostima valuta, trgovinskoj razmjeni i deficitima, evropskoj budžetskoj i dužničkoj krizi, o efikasnijem reguliranju poslovanja finansijskih kompanija, oporezivanju banaka...
Na zemlje čiji će se lideri okupiti u Torontu otpada 90 procenata svjetske ekonomske proizvodnje i 80 odsto trgovinske razmjene. U njima živi skoro dvije trećine svjetskog stanovništva. Globalna finansijska kriza pokazala je da tim zemljama potreban bolji način reguliranja poslovanja finansijskih kompanija.
No, kako to ostvariti?
Neki ministri finansija preporučuju bankama da posuđuju manje količine raspoloživog kapitala, a drže veće rezerve za slučajeve da kredit ili investicija krenu naopako. Druge ideje su ograničavanje kapitala za kreditiranje i jačanje poluga moći prema posrnulim finansijskim kompanijama u situacijama kada treba minimizirati štetu po ekonomiju u cjelini.
Jose Vinals, predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda, očekuje da će lideri zemalja G-20 odlučivati i o oporezivanju banaka da bi se osigurao kapital za slučaj budućih finansijskih nevolja. O ostalim pitanjima, kaže gospodin Vinals, donošenje odluka biće ostavljeno za drugu priliku:
“Toronto će biti ključna prilika za analizu napretka u nastojanjima da se nastavi rad na definiranju regulativa o kojima će se konačno odlučivati u Seulu. To se očekuje od ovog samita.”
Sebastian Mallaby, ekspert u oblasti finansijske regulative, smatra da je za sve zemlje G-20, bez obzira na međusobne razlike, suradnja u nametanju pravila igre finansijskim kompanijama krucijalna:
“Finansijske kompanije su multinacionalne, svjetske, i stoga treba imati i svjetska pravila u nastojanjima da se nosi sa njima. No, to nije način na koji se Kongres odnosi prema njima ovdje u Sjedinjenim Državama, a ne očekujem da će se na taj način prema finansijskim kompanijama odnositi ni Evropa.”
Gospodin Mallaby, ekspert pri Vijeću za međunarodne odnose, ocjenjuje da će međunarodna saradnja u finansijskoj sferi slabiti kako bude rasla trgovinska razmjena i oporavak od finansijske krize iz 2008. godine.
Druga vrsta krize je eksplodirala u Grčkoj zbog izuzetno visokih dugova i sumnji da bi ti dugovi mogli biti plaćeni zbog dubokog državnog budžetskog deficita. Mjere grčke vlade za smanjivanje tog deficita izazvale su žestoke proteste u Atini. Jake evropske zemlje, posebno Njemačka, Grcima ne daju mnogo izbora. Insistiraju na striktnom stezanju kaiša kao uslovu za finansijsku pomoć.
Fred Bergsten, ekonomista instututa za međunarodnu ekonomiju Peterson, očekuje da će evropska dužnička kriza biti visoko na dnevnom redu samita G-20 i kao znak upozorenja drugim državama:
“Sjedinjene Države i druge zemlje suočavaju se sa sličnim rizikom, mada do sada znatno manjim. Ali, ako problemi ne budu sanirani, mogli bi postati veliki i ovdje kao i u drugim zemljama sa podnošljivim budžetskim deficitima.”
Lideri zemalja G-20 razgovaraće i o globalnim trgovinskim debalansima, uključujući veliki trgovinski deficit Sjedinjenih Država i ogromni trgovinski suficit Kine. Ta vrsta neravnoteže izvor je političkih tenzija između dvije zemlje.
Krajem prošlog tjedna Kina je najavila da će dozvoliti slobodniji i fleksibilniju kurs nacionalne valute, što bi moglo dovesti do snaženja juana. Jači juan doveo bi do poskupljenja kineskih proizvoda na svjetskom tržištu, a za Kineze veću kupovnu moć na domaćem tržištu, kada su u pitanju proizvodi uvezeni iz drugih zemalja. Čvrst kurs i podcijenjena vrijednost juana povod su za mnoge kritike kineskoj vladi. Ključno je pitanje kako će i koliko brzo Peking dozvoliti da se kurs juana mijenja.
Lideri osam industrijski najrazvijenih i ekonomski najbogatijih zemalja, zemalja grupe G-8, u petak i subotu prije podne će imati i njihov samit, a zatim nastaviti učešće na samitu G-20 u subotu popodne i u nedjelju.
