Kriza u euro-zoni pogoduje strankama krajnje desnice koje već godinama kritiziraju zajedničku valutu kao i europske integracije općenito. No, hoće li te stranke biti jače na sljedećim izborima?
Na ovo je pitanje u Parizu pokušala pronaći odgovor Lisa Bryant.
Predsjednička kandidatkinja francuskog Nacionalnog fronta Marine Le Pen želi da njezina zemlja prestane koristiti euro i da se vrati vlastitoj valuti. To je, kako se čini, sve popularnija ideja. Prema jednoj anketi, podržava je oko petine francuskog biračkog tijela. Marine Le Pen je uvjerena da će euro propasti. Francuska bi, po njoj, što prije trebala izaći iz euro-zone.
Predsjednički izbori u Francuskoj održavaju se za manje od pola godine. Poziciju krajnje desnice objašnjava Thomas Klau iz pariške pdoružnice Europskog vijeća za međunarodne odnose: "Činjenica je da europske vlade još nisu našle rješenje za ovu krizu. To je fantastična prilika za stranku Marine Le Pen da napadne euro-zonu i Europsku uniju općenito."
Nacionalističke europske stranke jačaju ne samo u njihovim tradicionalnim uporištima poput Italije i Francuske već i u zemljama u kojima do sada nisu bile jake – u Nizozemskoj, Danskoj i Finskoj. U novoj grčkoj koalicijskoj vladi zastupljena je i jedna stranka krajnje desnice koja do sada nikad nije postigla dobar rezultat na izborima.
Krajnja je desnica do sada najviše kritizirala imigracijsku politiku Unije. Jonathan Birdwell iz londonskog think-tanka Demos kaže da krajnja desnica sada kritizira i opću neefikasnost Unije: "Ankete pokazuju da se Europska unija sve više povezuje s rastrošnošću, s ilegalnom imigracijom, s rastom kriminala i siromaštva."
Međutim Thomas Klau kaže da je u ovom trenutku teško zaključiti da recesija i kriza izravno uzrokuju rast krajnje desnice. Međutim, ako nezaposlenost bude i dalje rasla, to će se dogoditi, kaže Klau.
Jonathan Birdwell smatra da bi 43-godišnja odvjetnica Marine Le Pen mogla ostvariti dobar rezultat na izborima za predsjednika države, kao i njen otac Jean-Marie Le Pen, 2002.
Marine Le Pen je ponešto ublažila imidž Nacionalnog fronta i mogla bi – ankete pokazuju – biti čak i jedan od dva kandidata u drugom, finalnom krugu predsjedničkih izbora. Jonathan Birdwell o tome kaže: "To je vrlo moguće, da bude u drugom krugu. Kriza euro-zone bit će jedna od glavnih tema tih izbora."
Za sada, ankete više šansi za pobjedu daju Francois Hollandeu, predsjedničkom kandidatu Socijalističke stranke, te aktualnom predsjedniku države Nicolas Sarkozyju.
Jonathan Birdwell uvjeren je da će Francuzi u konačnici podržati euro i Europsku uniju općenito. Ali, očito je da će krajnja desnica – ako se kriza nastavi – biti sve popularnija, i u Francuskoj a i u drugim europskim zemljama.