Tenzije u Francuskoj zbog navoda o policijskoj brutalnost, posebno prema ljudima afričkog i arapskog porijekla, prerasle su u nemire na ulicama francuskih gradova na protestima zbog spornog prijedloga zakona o bezbjednosti, dok kritičari optužuju vladu predsjednika Emmanuela Macrona da uz skretanje udesno pribjegava represivnim mjerama, pišu svjetski mediji.
Zakon o bezbjednosti
Stotine demonstranata sukobile su se s policijom na protestu u Parizu u subotu, 28. novembra, zbog policijskog nasilja i prijedloga zakona koji bi ograničio objavljivanje snimaka policajaca u određenim okolnostima, prenosi Reuterts, dodajući da je većina demonstranata mirno marširala.
Manje grupe maskiranih demonstranata obučenih u crno razbile su izloge i zapalile dva automobila, motocikl i kafić, dok je policija ispaljivala suzavac i šok bombe kako bi rastjerala okupljene, poslije čega je upotrebila i vodeni top.
Pored Pariza, protestovalo se u Lilu, Renu, Strazburu i drugim gradovima.
Novinarskim organizacijama i grupama za građanske slobodu koje su organizovale proteste pridružili su se ekstremisti s krajnje ljevice, ekološki aktivisti i demonstranti iz pokreta Žuti prsluci, koji već dvije godine protestuju zbog politike vlade.
Aktivisti i novinari zabrinuti su da će "globalni zakon o bezbjednosti" omogućiti nekontrolisano policijsko nasilje, dok je s druge strane sve više poziva za veći nadzor nad policijom, ukazuje Bloomberg i ističe da je gnjev pojačan poslije objavljivanja video snimka na kojem se vidi kako policija u dva zasebna incidenta prošle nedjelje koristi prekomjernu silu protiv jednog crnca i migranata.
Macron, čija stranka traži zakon koji će zaštititi policiju dok vlada nastoji da ispuni obećanje o jačanju bezbjednost i suzbijanju kriminala, rekao je u petak, 26. novembra, da su snimci policijske brutalnosti "sramotni". Francuska vlada navodi da cilj novog zakona nije da spriječi građane da snimaju intervencije policije i Macron je kazao da čvrsto vjeruje u slobodu izražavanja i slobodu medija.
Francuski lider je pod pritiskom na svim frontovima dok pokušava da odgovori na nedavne terorističke napade i zaustavi širenje korona virusa, ukazuje Bloomberg i ističe da je njegovo vezivanje za desnicu uoči predsjedničkih izbora 2022. takođe izazvalo uznemirenost.
Povećane tenzije
Polemika oko zakona i policijskog nasilja izrasta u još jednu krizu francuske vlade, dok se Macron suočava s pandemijom, njenim ekonomskim posljedicama i mnoštvom problema na međunarodnoj sceni, ukazuje agencija France-Presse (AFP) i ocjenjuje da su tenzije pojačane policijskim premlaćivanjem i rasnim zlostavljanjem crnca koje je šokiralo Francusku.
S nekoliko požara u Parizu, demonstranti su ispoljili gnjev zbog bezbjednosnog zakona koji ograničava objavljivanje lica policajaca, navodi AFP, dodajući da je, prema podacima policije, na demonstracijama u Parizu bilo 46.000, a širom Francuske 133.000 ljudi, dok organizatori protesta kažu da je na ulice širom zemlje izašlo pola miliona ljudi, od čega 200.000 u glavnom gradu.
Incident sa snimkom u kojem policajci tuku muzičkog producenta, crnca Michela Zeclera povećao je zabrinutost zbog navoda o sistemskom rasizmu u policiji, podvlači AFP i dodaje da je niz istaknutih slučajeva zbog policijskog maltretiranja crnaca ili Arapa pokrenuo optužbe o institucionalizovanom rasizmu, dok policija insistira da su za to krivi izolovani pojedinci.
Snimak premlaćivanja Zeclera pojavio se nekoliko dana pošto je policija već bila na udaru zbog nasilnog uklanjanja migrantskog kampa u centru Parizu, navodi AFP, ističući da je pokrenuta istraga protiv četiri policajca ali da snimak možda nikada ne bi dospio u javnost da je prethodno usvojen zakon sa spornim Članom 24. koji kriminalizuje objavljivanje snimaka policajaca s namjerom da se ugrozi njihov "fizički ili psihološki integritet".
Taj zakon je za kritičare još jedan dokaz da Macron, koji je na vlast došao 2017. kao centrista s obećanjima o liberalnim reformama, klizi u desno, navodi AFP.
Premijer Jean Castex u petak je naznačio da bi vlada mogla da ustukne, najavljujući da će komisija preispitati Član 24., ali je opet bio primoran da napravi zaokret kada ga je predsjedavajući parlamenta, inače blizak Macronov saveznik, optužio da pokušava da uzurpira ulogu parlamenta, navodi AFP. Prijedlog zakona je usvojio donji dom skupštine, ali ga Senat još nije odobrio.
Politički fijasko
Planirani zakon o bezbjednosti za jačanje policijskih ovlaštenja pretvorio se u politički fijasko vlade predsjednika Macrona pošto su policajci snimljeni kako tuku Zeclera i to dok su poslanici u parlamentu raspravljali o zakonu, ocjenjuje Financial Times.
Macron je posljednjih mjeseci nizom mjera za borbu protiv islamističkog terorizma, suzbijanje ilegalne imigracije i pomoć policiji u borbi protiv kriminala privukao glasače desnice, ukazuje britanski list, dodajući da nedavne ankete pokazuju da je sve popularniji među konzervativcima.
Predloženi zakon o bezbjednosti, međutim, nepopularan je među liberalima, ljevicom i medijima, piše Financial Times, dodajući da se urednici u medijima žale da će im ograničiti pravo na slobodu govora i mogućnosti za izvještavanje o demonstracijama i policijskim akcijama.
Javni primjeri policijske brutalnosti koji su pratili raspravu u parlamentu posramili su vladu, dok su navodi o rasnom zlostavljanju Zeclera, kako navodi list, oživjeli tinjajući gnjev u Francuskoj zbog postupanja policije prema ljudima afričkog i arapskog porijekla.
Sloboda informisanja u opasnosti?
Desetine hiljada ljudi na ulicama širom Francuske je posljednji znak da je gnjev zbog posljednjih slučajeva policijskog nasilja dao snagu opoziciji, ocjenjuje New York Times, ukazujući da demonstranti optužuju vladu da se postepeno priklanja represivnoj policiji, dok se vlasti suočavaju s optužbama za strukturni rasizam i brutalnost policije.
U Francuskoj su u porastu tenzije zbog šire Macronove bezbjednosne politike za koje njegovi protivnici kažu da ograničava građanske slobode, ističe američki list i dodaje da su trvenja dijelom porasla poslije niza islamističkih terorističkih napada tokom posljednjih nekoliko mjeseci.
Mnogi demonstranti smatraju da je novi zakon o bezbjednosti pomak ka represiji u vladinoj politici i dalji dokaz da vlada ide udesno, piše New York Times. Medijske organizacije i grupe za ljudska prava koje su organizovale proteste u desetinama gradova, podigle su uzbunu zbog novog zakona, tvrdeći da bi mogao da ograniči slobodu medija, kao i odgovornost policije.
Pored odredbe prijedloga zakona koja spriječava objavljivanje snimaka policajaca, zakon bi omogućio upotrebu dronova za snimanje građana u javnosti i dopustio da snimci s kamera na tijelima policajaca budu direktno prenošeni vlastima, ukazuje list.
Zakonski prijedlog je naišao na široku osudu iz francuske štampe, organizacija za zaštitu ljudskih prava, kao i nezavisnog ombudsmana za nadzor građanskih i ljudskih prava koji je rekao da zakon predstavlja "značajan rizik" za slobodu informisanja i pravo na privatnost.
