Linkovi

Teme

Flota duhova - groblje potopljenih brodova nadomak Washingtona

Ostaci brodova u Zalivu Malous, u američkoj saveznoj državi Merilend (Foto: VOA)

U američkoj saveznoj državi Merilend, samo 60 kilometara od američke prijestonice nalazi se groblje potopljenih brodova. Takozvana “Flota duhova”, kao neko priviđenje izranja iz vode tokom oseke, a neki od tih brodova potopljeni su prije više od stotinu godina.

Ovo je prvo utočište brodova, pod vodom, u Sjedinjenim Državama. Nalazi se u zalivu Malous, na reci Potomak, u saveznoj državi Merilend, a cilj je zaštita istorijskih potopljenih plovila.

Muzej pod vodom - najveća kolekcija brodova iz Prvog svetskog rata
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:30 0:00


"Ovdje je potonulo više od 200 brodova. Kada padne vodostaj olupine izranjaju i zato ovo mjesto zovu 'Flota duhova'”, kaže predsjednik komisije za zaštitu plovila i ribe u Zalivu Česapik ​Džoel Dan.

Sa obale se vidi zahrđali trup trajekta, napuštenog 1970-tih. Međutim, ako se tokom oseke, tim vodama provezete kajakom, onda je prava atrakcija vidjeti kosture brodova američke mornarice iz Prvog svjetskog rata, na brzinu građenih prije stotinu godina.

"Izgrađeno je 100 velikih drvenih parobroda. Jedini problem je što su brodovi bili spremni za plovidbu kada je rat već završen, tako da su odavde prodavani kompanijama za prevoz tereta”, dodaje Dan.

Nekoliko godina po završetku rata 1918. godine, ti već tada zastareli teretni brodovi su se raspadali ili su uništeni u relativno plitkim vodama malog zaliva.

"Ovaj kamen koji štrči iz vode je nekada bio na dnu broda za održavanje balansa", priča Dan.

Oko 80 metara dugi brodovi potonuli su pored mnogo starijih olupina koje datiraju iz 17. i 18. vijeka.

"Ako pogledate snimke ovog područja napravljene iz vazduha, vidjećete da su brodovi poređani u nizu jedan pored drugog", ističe Dan.

Danas je to utičište u divljini, koje su ljudi napravili za ribe, plovke, patke i druge životinje.

Arheološkinja Suzan Lengli odobrava:

"Mnoge olupine izgledaju kao ploveće saksije. U njima buja vegetacija što je izuzetno dobro za životnu sredinu, jer prečišćavaju vodu, životinjama obezbjeđuju utočište i pomažu u borbi protiv klimatskih promjena".

Drva koja sporo trule ne ugrožavaju životnu sredinu.

"Pošto su ispod vode, nemaju dovoljno kiseonika, i raspadaju se veoma sporo, a i slana voda usporava truljenje", objašnjava Dan.

U zalivu Malous nalazi se najviše potopljenih brodova u zapadoj hemisferi. Iako su samo olupine, to je najveća kolekcija brodova iz Prvog svjetskog rata, kaže ​Suzan Lengli.

"Ovo je jedino mjesto na kojem možete videti pravu veličinu tih brodova, koliko ih je bilo, kao i mnoštvo različitih modela. Ovo je kao neki veliki muzej".

See all News Updates of the Day

Rusija koristi slabosti BiH da širi svoju propagandu

105 najčešćih riječi koje koristi Sputnik Srbija u kontekstu BiH; Vizualizacija preko alata: Voyant; Izvor: „Ruski narativi prema Zapadnom Balkanu: Analiza Sputnika Srbija“

Od šest država Zapadnog Balkana, Bosna i Hercegovina (BiH) je najranjivija na ruske utjecaje, pokazuje izvještaj organizacije „NATO centar izvrsnosti za strateške komunikacije“. Rusija djeluje destabilizirajuće, koristeći komplikovano društveno, političko i ekonomsko okruženje, nedostatak strateške orijentacije države i podijeljenost oko euroatlantskih integracija, kojima se protivi Republika Srpska.

Istraživanje je trajalo godinu dana, a uključivalo je intervjue sa lokalnim akterima, kao i procjene ranjivosti u četiri oblasti: društvo, ekonomija, politika, te vanjska politika i bezbjednost. U sve četiri kategorije BiH je zabilježila gore rezultate od Srbije, Crne Gore, Albanije, Sjeverne Makedonije i Kosova.

Rufin Zamfir, autor izvještaja „Rizici i ranjivosti na Zapadnom Balkanu“ i direktor organizacije Global Focus, kaže da postoji niz faktora koji Rusiji olakšavaju da progura svoju agendu:

„Jedan od najvećih problema koji BiH čini toliko ranjivom je nedostatak jedinstva u političkim odlukama, taj rascjep između Federacije i Republike Srpske koje ne uspijevaju, ako uopšte i pokušavaju, da sinhronizuju vanjsku politiku i agende."

I nije samo riječ o stavu prema NATO-u, znamo da tu postoje velike razlike, nego čak i političke odluke na internom nivou kreiraju tu veliku ranjivost.
Rufin Zamfir

Svih šest država najviše ranjivosti pokazuju na političkom nivou, jer ih karakterišu povezanost politike i kriminala, razlika u prioritetima građana i političkih stranaka, oslabljene institucije, kao i koncentracija moći i bogatstva na uži krug društva, navodi se u izvještaju. To dovodi do jačanja etničkih, nacionalističkih osjećaja, te čini države pogodnim za djelovanje rušilačkih faktora.

BiH najranjivija na ruski uticaj na Balkanu
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:41 0:00

Prema istraživanju, neke od slabosti BiH u oblasti politike su: zarobljena država sa malo povjerenja u institucije, nekažnjivost političkih elita, politička zavisnost državnih službenika, pravosuđe pod utjecajem političkih i poslovnih interesa, te netransparentno finansiranje političkih stranaka. Pritom, za BiH problem nisu samo akteri poput Rusije, Kine ili Turske, već i susjedi – Srbija i Hrvatska – koji se miješaju u unutrašnja pitanja zemlje.

Sve ove nevolje, sva ta potpuno različita mišljenja političara koji vode BiH, odmah se kod stanovništva pretvaraju u osjećaj da ono nije predstavljeno i da mu se interesi ne uzimaju u obzir na najvišem nivou.
Rufin Zamfir


„Stoga je stanovništvo sklono da sluša propagandu ili druge štetne utjecaje.“, kaže Zamfir.

Izvještaj je dio šireg projekta o utjecaju Rusije na informativni prostor država Zapadnog Balkana kojeg čine još tri slične analize, od kojih se dvije fokusiraju na medije. Organizacija „NATO centar izvrsnosti za strateške komunikacije“ iz Latvije predstavila je projekat polovinom maja 2020. na virtuelnoj diskusiji.

Ruski narativ: Sputnik, ali i drugi mediji

Izvještaj „Ruski narativi prema Zapadnom Balkanu“ fokusira se na ulogu web stranice Sputnik na srpskom jeziku. Sputnik je informativna agencija koja program emituje na više od 30 jezika, a nastala je 2014. godine i finansira je ruska vlada.

Autori iz Atlantskog saveza Crne Gore su tokom 2018. godine analizirali 11.425 tekstova Sputnika, od kojih je 7.273 ocijenjeno kao relevantno za istraživanje u smislu da su sadržavali ruske narative.

Zapadni Balkan prikazuje se kao igralište za sukob interesa između Zapada i Istoka, gdje je Zapad predstavljen kao veliki zli vuk, koji ide protiv interesa ljudi sa Zapadnog Balkana. Rusija je, s druge strane, predstavljena kao spasitelj pravoslavlja i Srba.
Milan Jovanović


"Zapadni Balkan je predstavljen kao nestabilna regija sa puno etničkih tenzija, puno pograničnih sporova“, rekao je Milan Jovanović iz crnogorskog Atlantskog saveza tokom predstavljanja projekta. „Pogotovo pokušavaju poslati poruku da regija nije sigurna i da su države slabe i korumpirane. Kada kažem države, mislim na sve osim Srbije koja je prikazana kao uzor za druge”.

Jovanović objašnjava da je veliki problem u svim državama Zapadnog Balkana nedostatak medijske pismenosti, gdje ljudi ne mogu jednostavno uočiti razliku između kvalitetnog novinarstva i propagande. Na prvi pogled, kaže on, Sputnik djeluje kao da izvještava kvalitetno, sa činjenicama, ali dublja analiza pokazuje da se tu često provlače dezinformacije. Ruski narativi se u najvećoj mjeri šire preko lokalnih medija.

„Sputnik je utjecajan da prenosi informacije iz Rusije u Srbiju. Ali onda do šire publike dolazi preko tabloida kojih ima puno u Srbiji. A ako tabloidi nešto prenesu, daju atraktivan naslov, vjerovatno će to završititi i na televiziji, te doći do mnogo ljudi, posebno starijih“, kaže Jovanović.

Print Screen, Naslovne stranice četiri izvještaja, NATO StratCom COE
Print Screen, Naslovne stranice četiri izvještaja, NATO StratCom COE

Treći izvještaj, „Praćenje ruskih narativa u medijima Zapadnog Balkana“, pokazuje da u širenju narativa prednjače mediji iz Srbije, bilo da je riječ o manje poznatim portalima, poput Srbin.info, ili popularnijim medijima, kao što su Novosti, B92 i Informer. Sadržaje identične Sputnikovim nerijetko prenosi novinska agencija Tanjug, pa je često u drugim medijima upravo ona navedena kao izvor.

Izvještaj je potvrdio da mediji objavljuju iste narative o NATO-u i Evropskoj uniji (EU) kao i Sputnik, ali nije mogao dokazati da li se njihovo širenje vrši organizovano, ili je riječ o već postojećim narativima u medijskom prostoru koji svakako imaju dobar odjek kod publike pa to Sputnik iskorištava.

Autorica izvještaja, Tihomira Doncheva, nedavno je u intervjuu za Glas Amerike na srpskom jeziku, govorila da Rusija vrlo jednostavno može koristiti ranjivost medija i novinara na području Zapadnog Balkana. Novinari nisu dovoljno plaćeni, zatrpani su poslom, a posao se nerijetko zasniva na pribavljanju i objavljivanju vijesti, bez temeljnih provjera. Istovremeno, sadržaji Sputnika su besplatni i mogu se slobodno preuzimati.

Doncheva kaže da plasman takvih narativa dovodi do polarizacije među građanima: „Utiče direktno na ljude na terenu. U državama u kojima živi srpsko stanovništvo - takvi sadržaji su veoma čitani. Fokus je predstavljanje Srba kao žrtava, kroz priče o tome šta se Srbima događa, i istovremeno isticanje podrške Rusije."

U toj priči su i svi ostali koji su predstavljeni kao protivnici Srbije - i Zapad koji sve ostale podržava protiv Srbije.
Tihomira Doncheva

BiH: Rusija podržava Dodika

Kada je riječ o BiH, izvještaji pokazuju da zabrinutosti izazivaju veća vidljivost lažnih informacija u odnosu na njihovo naknadno opovrgavanje, etiketiranje novinara da rade za Zapad, kao i nisko povjerenje u medije.

Kao medij iz BiH koji u najvećoj mjeri širi identične ili slične sadržaje Sputnikovim naveden je portal Iskra.co, za kojeg autori navode da je „nepoznatog vlasništva“, dok više od 75% posjeta ima iz Srbije.

Portal Iskra.co je iz Republike Srpske, a u opisu mu stoji da je „elektronske novine Andrićgrada“.

Autori su naveli da su lokalni eksperti sa kojima su razgovarali naglašavali ulogu popularnijih medija, poput Radio televizije Republike Srpske, agencije SRNA i Alternativne televizije, u promovisanju sadržaja Sputnika, ali da njihovo istraživanje to nije potvrdilo.

Jedan od zaključaka svih izvještaja jeste da Rusija, koja sebe označava kao zaštitnika pravoslavlja i tradicionalnih vrijednosti, zapravo u velikoj mjeri koristi prilike koje joj same države pružaju, čemu u velikoj mjeri doprinose nedostatak vladavine prava, te rašireni korupcija i kriminal.

Pritom, rusko djelovanje na Zapadnom Balkanu odvija se kroz saradnju i savezništva sa lokalnim moćnicima u Srbiji i Republici Srpskoj, poput Milorada Dodika. Rusija je podržala Dodika kada je raspisivao referendum o 9. januaru kao danu Republike Srpske, dok Moskva sprečava Vijeće za implementaciju mira u sankcionisanju liderstva Bosanskih Srba. Također, Dodik održava veze sa bajkerskim klubom „Noćni vukovi“ koji su bliski ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik prilikom Putinove posjete Beogradu u januaru 2019. godine.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik prilikom Putinove posjete Beogradu u januaru 2019. godine.

Dimitar Bechev, autor izvještaja „Ruski strateški interesi i alati za utjecaj na Zapadnom Balkanu“, rekao je da Rusija zapravo nema dugoročni plan, koji bi se mogao porediti sa idejom proširenja EU ili NATO-a, već prevashodno djeluje tako što opstruiše druge:

„Ono što Rusija može činiti je da jednostavno pravi prepreke i postiže poene protiv Zapada u nadi da će stvoriti posebne odnose s akterima na Zapadnom Balkanu, počevši od vlada, pa sve do poslovnih interesa, do društvenih grupa i političkih stranaka, kako bi stekla političku prednost u odnosu na Zapad.

Razmišljanje je jednostavno - ako se Zapad miješa u naše dvorište, u Gruziji, Moldaviji, Ukrajini, možemo raditi prilično slične stvari u regiji koja je manje-više već dio Zapada
Dimitar Bechev

Rufin Zamfir kaže da Rusija uvijek pokušava izvući što je više moguće vlastite koristi uz minimalna ulaganja, poput narušuvanja ugleda međunarodnih institucija:

„Rusija pokušava zadržati svoju poziciju na Zapadnom Balkanu, ne samo zato što Zapadni Balkan predstavlja veliki ekonomski ili politički dobitak, nego Rusija pokušava signalizirati Zapadu da je i dalje važan igrač. Ona je i dalje figura moći bez koje neće biti mira na Zapadnom Balkanu. Pokušava zadržati tu poziciju, ne samo u BiH, nego i u drugim državama, a u isto vrijeme se pokušava predstaviti kao alternativa EU i međunarodnim organizacijama“.

SAD: Glasanje poštom - opcija oko koje se ne slažu demokrate i republikanci

SAD: Glasanje poštom - opcija oko koje se ne slažu demokrate i republikanci
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:21 0:00

BiH: Entitet RS vaučerima pokušava spasiti turizam

BiH: Entitet RS vaučerima pokušava spasiti turizam
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:22 0:00

Buđenje malih biznisa u okolini Washingtona

Otvaranje malih biznisa
please wait

No media source currently available

0:00 0:05:52 0:00

Svih pedeset američkih država ušlo je u fazu popuštanja restriktivnih mjera i djelimičnog otvaranja nakon procjena da je suzbijanje pandemije koronavirusa rezultiralo smanjenjem broja novooboljelih od Kovida 19.

To je doprinijelo i djelimičnom pokretanju zatvorene ekonomije, oblasti u kojoj je u prethodnih tri mjeseca skoro 39 miliona američkih građana izgubilo posao, ili se prijavilo za pomoć nezaposlenima. Između ostalih – i mali biznisi počeli su da otvaraju vrata svojim klijentima u uslovima nove svakodnevice i mjera koje primjenjuju zbog bezbjednosti mušterija i zaposlenih.

Norfolk avenija, jedna je od centralnih ulica i stjecište raznih poslova i usluga gradića Betezda u američkoj državi Merilend četrdesetak minuta udaljenom od prijestonice Vašingtona. Kao i čitave Sjedinjene Države – i ta poslovna četvrt pretrpjela je ekonomske posljedice restriktivnih mjera proglašenih u svrhe suzbijanja globalne pandemije Kovida 19.

Odluka o djelimičnom otvaranju čitave zemlje – navela je pojedine vlasnike malih biznisa na tom području da, po pravilima nove realnosti ili sadašnjosti, otvore lokale i obnove ponudu svojih usluga. Bilo je naravno i onih, proizvođača i prodavaca prehrambenih proizvoda, koji nisu ni prekidali poslovanje tokom najžešćeg udara krize.

„Uradio sam sve najbolje što sam mogao. Proširio sam izbor namirnica da bi mušterije imale više opcija. Organizovao sam i besplatnu dostavu proizvoda – kao i mogućnost da ih pokupe izvan radnje. Očekivano poslovanje nam se veoma pogoršalo – trenutno smo na nuli – nema dobiti, ali ni gubitaka. Pokušavamo da doskočimo troškovima i nipošto ne želimo da odustanemo od poslovanja“, rekao nam je Santino Viki, vlasnik trgovine italijanskih prehrambenih proizvoda – koja u kriznoj 2020. obeležava osamnaest godina poslovanja.

Naš sagovornik bio je i prije dva mjeseca – kada smo zabilježili njegova očekivanja neposredno nakon primjene mjera za suzbijanje koronavirusa. Iako se ne odriče optimističnih procjena u pogledu okončanja krize – brine ga neizvijesnost u vezi sa njenim trajanjem.

„Imajući u vidu posljedice koje sve ovo ima na posao koji vodim, ali i druge poslove – broj nezaposlenih i psihičke poteškoće koje kriza izaziva – mislim da bi naši životi u budućnosti mogli izgledati potpuno drugačije. Kako na poslovnom, tako i na ličnom planu“, ukazuje Santino Viki.

Amerika u doba koronavirusa
please wait

No media source currently available

0:00 0:05:28 0:00

Novu realnost uzrokovanu Kovidom 19 neposredno je iskusilo i osoblje jednog od betezdanskih restorana. Uprkos tome što i za njih zatvaranje nije bila opcija i opredijelili su se za isporuke specijaliteta azijske kuhinje – usljed prinudnih okolnosti broj zaposlenih je sa dvanaest smanjen na ukupno pet. Trenutno ostvaruju manje od pedeset procenata prometa – u poređenju sa periodom prije krize.

„Niko od nas nije bio spreman – nismo znali šta da radimo. Jasno, imali smo razvijen sistem dostave i prije krize – ali to je bio samo dodatak na promet koji smo ostvarivali dolaskom u lokal redovnih mušterija“, objašnjava za Glas Amerike Deni Sin, menadžer restorana Momo.

Kako kaže - potpuna pažnja usmjerena je na to da kvalitet hrane bude bolji od najboljeg – jer je to jedini način da se nose sa konkurencijom.

„Najiskrenije, govoreći kao radnik i menadžer restorana, sve to ne pomaže mnogo. Budućnost je neizvjesna ukoliko u budućnosti ne budemo u mogućnosti potpuno da otvorimo. Takođe, korisni bi bili novi državni podsticaji, kao i pregovori sa poslodavcima i vlasnicima lokala, koji bi rezultirali dodatnim olakšicama za radnike“, ukazuje Deni Sin.

Jelovnik restorana Momo
Jelovnik restorana Momo

Nešto nekonvencionalniji biznis, čija vlasnica je sa nestrpljenjem dočekala najave o popuštanju mjera u državi Merilend, nalazi se na Delrej aveniji. Bojazni zbog gubitaka, usljed prelaska na novu lokaciju, uzrokovale su ponovno otvaranje centra za staranje o životinjama – sa trideset četvorogodišnjom tradicijom.

„Zaposleni su bili na privremenom odsustvu – ali nikoga nismo otpustili. Tako da se sada, kako smo počeli da radimo, vraćaju. Za sve nas je ovo bio šok. Nikada nam se ništa slično nije dogodilo. Ranije smo bili primorani da zatvaramo zbog snježnih oluja – ali znali smo da će se snijeg otopiti. Ali ovo je sada situacija – za koju ne znamo kada će se otopiti“, ukazuje Beki Pju – vlasnica Centra za njegu kućnih ljubimaca "Bonžur".

Poput mnogih vlasnika malih biznisa – ukazuje da se prijavila za program državne pomoći za uplatu zarade zaposlenima (PPP, Paycheck Protection Program) za koji kaže da je mnogo značio u odluci da se ne odrekne nijednog zaposlenog.

„Nadam se da će u našem slučaju biti sve u redu. Naravno biće čudno, mi trenutno razgovaramo na otvorenom, u redovnim okonostima naši klijenti bi ušli unutra. Kupili bi nešto, proveli malo vremena. Sada je to svedeno na – dođeš, završiš posao i odeš. Nedostaju mi vremena kada bismo proćaskali sa ljudima“, kaže nam Beki Pju.

Jedan od negovanih ljubimaca u centru "Bonžur"
Jedan od negovanih ljubimaca u centru "Bonžur"

Bez mušterija gotovo da je ostao Edvard Kompton – vlasnik časovničarskog biznisa posljednjih četrdeset godina. Vrijeme prekraćuje boravkom u lokalu sa svojim ljubimcem Doktorom Peperom – čekajući na pozive klijenata.

„Klijenti su dolazili ili su me zvali na svakih nekoliko minuta. Sada je to dvoje-troje dnevno, ako i toliko. I to ne podrazumijeva nikakav angažman – već podizanje nečega što je već urađeno. I to je sve“, kaže nam Kompton.

Za državnu pomoć nije konkurisao, kako kaže, s obzirom na to da je jedini zaposleni – tumačeći i da vjerovatno ne bi ispunio potrebne uslove. Očekuje da će se kriza, u najvećoj mjeri smiriti do juna, kada očekuje da će ljudima tačnost njihovih časovnika ponovo postati važna.

„Svi su kod kuće – satovi im nisu potrebni. Gledaju televizijske programe koji ih učestalo informišu o tačnom vremenu. Međutim, kada počnu da izlaze počeće ponovo da misle o svojim časnovnicima“, kaže nam vlasnik „Ekerove časovničarske radnje“ u gradiću Betezda.

Edvard Kompton i njegov dvadesetogodišnji papagaj Doktor Peper
Edvard Kompton i njegov dvadesetogodišnji papagaj Doktor Peper

Prema najsvježijim podacima američkog Biroa za statistiku gotovo polovina građana Sjedinjenih Država (ukupan broj stanovnika je oko 330 miliona) navela je da su im prihodi smanjeni ili da žive sa osobom koja nema platu zbog gubitka posla ili smanjenog broja radnih sati. Više od petine građana strahuje da, narednog mjeseca, neće na vrijeme platiti rentu za stan ili ratu kredita.

Golubovi kao model za robote dostavljače

Golubovi kao model za robote dostavljače
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:53 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG