Linkovi

Top priča SAD

Federalni agenti započinju povlačenje iz Portlanda

Federal officers advance on members of the "Wall of Moms" group during a Black Lives Matter protest at the Mark O. Hatfield United States Courthouse Wednesday, July 29, 2020, in Portland, Ore. (AP Photo/Marcio Jose Sanchez)

Guvernerka sjeveroistočne američke države Oregon, Kate Brown, rekla je da će federalne snage započeti napuštanje grada Portlanda u četvrtak, nakon sporazuma koji je postignut između lokalnih i federalnih zvaničnika.

Federalna vlada poručivala je da je raspoređivanje u Portlandu bilo neophodno kako bi se ponovo uspostavio mir, uz optuživanje lokalnih lidera zbog toga što su dozvolili da aktuelni protesti ugroze federalnu imovinu, uključujući i sudnicu.

Brownova je među liderima koji su kritikovali prisustvo federalnih agenata. U srijedu je rekla da su oni "djelovali kao okupacione snage" i da su "donijeli nasilje".

Gradonačelnik Portlanda Ted Wheeler je rekao: "Njihovo prisustvo je dovelo do pojačanog nasilja i vandalizama u našem gradskom jezgru".

Chad Wolf​, v.d. sekretara za unutrašnje poslove, nije iznio nikakav vremenski raspored povlačenja, ali je rekao da će državni i lokalni organi reda započeti preuzimanje obezbjeđivanja ulica i imovine oko federalnog vlasništva.

"Sekretarijat će nastaviti da održava naše trenutno, uvećano prisustvo saveznih organa reda u Portlandu, sve dok se ne uvjerimo da savezni sud Hetfield više neće biti napadan, kao i sva ostala federalna imovina i da će palata pravde u Portlandu ostati bezbjedna. To je bila naša misija i cilj otkako su počele nasilne, kriminalne aktivnosti", rekao je Wolf.

Savezne snage poslate su u najveći grad u Oregonu kako bi štitile federalni sud nakon više nedjelja demonstracija, od kojih su neke bile nasilne, a koje su izazvane smrću Georgea Floyda tokom policijskog privođenja u Minneapolisu.

A bloodied demonstrator is arrested by federal police during a Black Lives Matter protest at the Mark O. Hatfield United States Courthouse, July 27, 2020, in Portland, Ore.
A bloodied demonstrator is arrested by federal police during a Black Lives Matter protest at the Mark O. Hatfield United States Courthouse, July 27, 2020, in Portland, Ore.

Vremenom su protesti eskalirali, a neki demonstranti su gađali zgradu suda kamenicama, pirotehničkim sredstvima i koristili laserske pokazivače. Federalni agenti su odgovorili suzavcem, pendrecima i hapšenjima.

Federalna vlada objavila je da šalje federalne agente u gradove Cleveland, Detroit i Milwaukee i kao dio napora da se suzbije nasilje i kriminal. Program je već obuhvatio slanje agenata u Chicago, Kansas City, Missouri i Albuquerque u Novom Meksiku ovog mjeseca.

Lideri u nekim gradovima usprotivili su se federalnom prisustvu, ukazujući na primjer Portlanda, dok su im drugi poželjeli dobrodošlicu u partnerstvu sa njihovim lokalnim čuvarima reda.

Gradonačelnik Clevelanda Frank Jackson rekao je u srijedu da je njegov grad iskusio rast nasilnog kriminala, posebno onog uz upotrebu oružja, "i treba nam pomoć naših federalnih partnera kako bi nam pomogli da to stavimo pod kontrolu".

Mike Duggan​, gradonačelnik Detroita, rekao je da grad nije tražio federalnu pomoć, ali da je policija Detroita spremna da nastavi rad sa federalnim agentima na sprovođenju federalnih zakona koji ciljaju na trgovinu oružjem i nasilje bandi.

"Vjerujemo da ne postoji zakonska osnova za intervenciju Sekretarijata za unutrašnje poslove na protestima u Detroitu danas, ili za bilo kakvo pojačano prisustvo agenata Sekretarijata za unutrašnje poslove u našoj zajednici. Današnje saopštenje čini se da poštuje takvu poziciju", navodi Duggan.

Lolani i državni lider zauzeli su sličnu poziciju po pitanju Milwaukeea, uz članove Kongresa, guvernera Milwaukeea i gradonačelnika koji su poslali zajedničko pismo taržeći pojašnjenje koliko će trajati raspoređivanje, koliko će agenata biti angažovano, koje će mjere biti preduzete i ko je odgovoran za nadzor njihovih akcija.

See all News Updates of the Day

Vrhovni sud izgleda skeptičan po pitanju Trumpovog plana za popis

Arhiva - Koverta sa pismom povodom popisa 2020 poslata poštom stanovniku Detroita, 5. aprila 2020.

Sudije Vrhovnog suda SAD u ponedjeljak zvučale su skeptično po pitanju toga da bi predsjednik Donald Trump mogao kategorički da isključi ljude koji ilegalno žive u zemlji iz popisa stanovnika čiji se podaci koriste za dodjeljivanje mjesta među državama u Predstavničkom domu.

Ali takođe se pokazalo mogućim da bi sudije mogle da izbjegnu konačnu presudu po tom pitanju dok ne saznaju koliko široko djeluje Trumpova administracija u svojim posljednjim danima na funkciji i da li to utiče na podjelu mjesta u Predstavničkom domu.

Nijedan predsjednik nije pokušao da uradi ono što je Trump iznio u memorandumu u julu - da ukloni milione osoba koje nisu državljani iz popisa američke populacije koji se održava jednom u deceniji i koji određuje koliko će mjesta svaka država dobiti u Predstavničkom domu, kao i kako će se raspoređivati neka federalna sredstva.

Sud je, na telefonskoj sjednici zbog pandemije koronavirusa, saslušao argumente u svom drugom slučaju u dvije godine u vezi sa popisom stanovništva 2020. godine i imigrantima.

Popis se takođe suočava sa novim pitanjima po pitanju rokova, kvaliteta podataka i politike, uključujući i to da li će dolazeća Bidenova administracija učiniti bilo šta da pokuša da poništi odluke donijete pod Trumpom.

Jedna od mogućnosti koju je iznio vršilac dužnosti generalnog pravobranioca Jeffrey Wall​, glavni Trumpov advokat za Vrhovni sud, jeste da bi Trump mogao da pokuša da izostavi ljude koji su u imigracionom pritvoru ili one kojima je naređeno da napuste zemlju.

U.S. Supreme Court Justice Elena Kagan
U.S. Supreme Court Justice Elena Kagan


Ali dok ga je ispitivala sudija Elena Kagan​, Wall nije isključio šire kategorije imigranata, uključujući one koji imaju zaštitu od deportacije u okviru programa Odloženo dejstvo ili Dolazak u djetinjstvu (DACA).

"U ovom trenutku ne možemo biti sigurni i ne znamo šta će predsjednik odlučiti da uradi s tim u vezi", rekao je Wall

Sudija Amy Coney Barrett bila je među nekoliko članova suda koji su rekli da je argument administracije za široku diskreciju pri odlučivanju ko će biti izuzet uznemirujući jer "mnogi istorijski dokazi i dugogodišnja praksa zaista smanjuju vaš stav".

President Donald Trump watches as Supreme Court Justice Clarence Thomas administers the Constitutional Oath to Amy Coney Barrett on the South Lawn of the White House White House in Washington, Monday, Oct. 26, 2020.
President Donald Trump watches as Supreme Court Justice Clarence Thomas administers the Constitutional Oath to Amy Coney Barrett on the South Lawn of the White House White House in Washington, Monday, Oct. 26, 2020.

Sud je odlučio da slučaj sasluša po brzoj proceduri, na osnovu molbe administracije za odluku do početka januara, kada je po zakonu Trump obavezan da Kongresu prenese popisne brojeve. Popisni biro bi trebalo da pošalje podatke Trumpu do 31. decembra.

Ali Wall je rekao sudu u ponedjeljak: "Trenutno nismo u mogućnosti da pošaljemo izvještaj predsjedniku do zakonskog roka na kraju godine". Rekao je da su mu zvaničnici popisa rekli da se nadaju da će neki podaci biti dostupni u januaru.

Kašnjenje od čak tri nedjelje značilo bi da će Popisni biro rezultate popisa dostaviti novom predsjedniku. Novoizabrani predsjednik Joe Biden stupa na dužnost 20. januara.

Nekoliko konzervativnih sudija sugerisalo je da bi bolji put za sud bio izbjegavanje neposredne presude po tužbama New Yorka i drugih država predvođenih demokratama, kao i zagovornika imigracije, jer su Trumpove namjere u ovom trenutku špekulativne.

"Gospodine Ho, ako bi dodatne informacije bile od koristi za nekoliko sedmica, zar ne bi li bilo korisno zapravo razriješiti ovaj slučaj? Kao što ispitivanje izgleda sugeriše, postoje određene poteškoće u procjeni tačno koje će informacije biti dostupne i koje bi to bile informacije će biti", rekao je sudija Clarence Thomas​ advokatu Američke unije za građanske slobode koji zastupa imigracione grupe Daleu Hou.

Sud bi mogao jednostavno zadržati slučaj kako bi vidio šta se dešava ili da ga odbaci kao preuranjenog. Druga opcija omogućila bi Trumpu da napreduje sa svojim planom i neizbježno dovede do nove tužbe.

Trump ima mješovit uspjeh na visokom sudu po pitanju o imigracije. Sudije su podržale njegovu zabranu putovanja u SAD stanovnicima nekih uglavnom muslimanskih zemalja. Ali sud je oborio njegov pokušaj da okonča program DACA i blokirao njegovu ponudu da prvi put poslije 70 godina doda pitanje državljanstva na popis.

Žene na vodećim položajima u Bidenovom ekonomskom timu

Joe Biden

Novoizabrani američki predsjednik Joe Biden u ponedjeljak je imenovao bivšu šeficu Federalnih rezervi Janet Yellen za kandidatkinju za sekretaricu za finansije i izabrao još tri žene za druge vodeće ekonomske položaje.

Biden je imenovao vodeće članove svog ekonomskog tima koji će morati da se izbori sa teškim ekonomskim posljedicama pandemije koronavirusa, koja je odnijela više od 260.000 života u Americi.

Za razliku od aktuelnog predsjednika Donalda Trumpa, koji je na ključne pozicije u svojoj administraciji uglavnom postavio bijele muškarce, Bidenova prva imenovanja su veoma raznolika, uključujući i tim za komunikacije u kojem su sve žene.

Biden će u utorak zvanično predstaviti članove svog ekonomskog tima, saopštili su zvaničnici zaduženi za tranziciju.

Yellen je bila na čelu Federalnih rezervi od 2014. do 2018. godine, a predsjedavala je i Savjetom ekonomskih savjetnika za vrijeme bivšeg predsjednika Billa Clintona.

Nakon što je Biden objavio njenu nominaciju za sekretaricu za finansije, Yellen je tweetovala o izazovima s kojima se Sjedinjene Države suočavaju.

"Da bi se oporavili, moramo da obnovimo američki san - da budemo društvo u kojem svaka osoba može da ispuni svoj potencijal i da sanja još veće snove za svoju djecu. Kao sekretarica za finansije, radiću na obnovi tog sna za sve", napisala je ona.

Progresivni kandidati

Novoizabrani predsjednik saopštio je i da će nominovati Wallyja Adeyemoa za zamjenika Janet Yellen. Adeyemoa je bio zamjenik savjetnika za nacionalnu bezbjednost za vrijeme Baracka Obame, a zatim predsjednik Obamine fondacije, koja nadgleda planove za izgradnju biblioteke koja će nositi ime bivšeg predsjednika.

Za direktoricu Kancelarije za menadžment i budžet (OMB) kandidovana je Neera Tanden​, koja je pomogla Obaminoj administraciji da izradi Zakon o pristupačnoj zdravstvenoj zaštiti, poznat kao Obamacare, čije usvajanje je bio jedan od glavnih uspjeha Obamine administracije. Ukidanje zakona jedan je od glavnih ciljeva Republikanske stranke.

Tanden je trenutno izvršna direktorica progresivnog Centra za američki napredak. Ukoliko njena kandidatura bude potvrđena u Senatu, biće prva nebjelkinja na čelu OMB-a.

Biden je imenovao Ceceliju Rouse​, dekanesu Škole za javne i međunarodne poslove na Univerzitetu Princeton, za predsjedavajuću Savjetom ekonomskih savjetnika.

Heather Boushey​, ekonomistkinja fokusirana na ekonomsku nejednakost i izvršna direktorica washingtonskog Centra za jednaki rast, biće jedna od članica savjeta.

Biden i novoizabrana potpredsjednica Kamala Harris takođe bi trebalo u ponedjeljak da prvi put budu brifovani o povjerljivim obavještajnim pitanjima, što je Trumpova administracija prethodno blokirala. Predsjednički dnevni brifinzi su prvi korak ka prenosu odgovornosti za najosjetljivije obavještajne podatke na novu administraciju.

Trump je u međuvremenu nastavio da iznosi neosnovane tvrdnje o izbornoj krađi, u intervjuu za kablovsku mrežu Fox News i na Twitteru.

Biden predstavio tim za komunikacije koji u potpunosti čine žene

Joe Biden, izabrani predsjednik Sjedinjenih Država, predstavio je kadrovska rješenja za članove i savjetnike koje će nominovati u timu za komunikacije Bijele kuće.

Sa ponosom predstavljam prvi tim viših zvaničnika za komunikacije Bijele kuće čiji su svi članovi žene. Kvalifikovani i iskusni komunikatori će različitim pristupima i podjelom odgovornosti doprinijeti izgradnji ove zemlje”, saopštio je Biden, istakavši da je riječ o prvom timu tog tipa koji čine isključivo ženski članovi.

Biden je na funkciju sekretarice za medije Bijele kuće nominovao Jen Psaki​, nekadašnju portparolku State Departmenta u vrijeme administracije bivšeg predsjednika Baracka Obame.

Psaki je na društvenoj mreži Twitter napisala da se radi o najraznovrsnijem timu Bijele kuće u historiji koji, kako je ukazala, čini šest majki.

Kate Bedingfield​, portparolku svoje kampanje, nominovao je za direktoricu komunikacija Bijele kuće.

Symone Sanders​, viša savjetnica Biden-Harris kampanje predložena je za funkciju portparolke izabrane potpredsjednice Kamale Harris, dok bi Elizabeth Alexander​, bivša glavna portparolka i Bidenova pres sekretarica u vrijeme dok je bio potpredsjednik SAD-a trebalo da obavlja funkciju direktorice komunikacija izabrane prve dame Jill Biden.

Karine Jean-Pierre​, viša savjetnica u Biden-Harris kampanji, obavljaće funkciju zamjenice sekretarice za medije Bijele kuće, dok je Ashley Etienne​, bivša viša savjetnica predsjedavajuće Predstavničkom domu Kongresa Nancy Pelosi, predložena za njenu zamjenicu.

Praznična poruka izabranog predsjednika i buduće prve dame

President-elect Joe Biden speaks at The Queen theater, Wednesday, Nov. 25, 2020, in Wilmington, Del.

Izabrani američki predsednik Joseph Biden i njegova supruga Jill Biden čestitali su praznik Dan zahvalnosti – osvrnuvši se istovremeno na trenutke žalosti koje su proživjeli mnogobrojni građani.

Ove godine mnogi stolovi širom zemlje imaće upražnjeno mjesto. Ipak, kao i vaše, i naša porodica će se držati najvažnije tradicije i odvojiće trenutak da se podsjeti svega onoga na čemu je zahvalna”, naveli su u uvodniku objavljenom za američki CNN, izabrani predsjednik i buduća prva dama.

Dan zahvalnosti se u Sjedinjenim Državama u okolnostima u kojim je u četvrtak potvrđeno 12.780.000 oboljelih od COVID19, dok je od posljedica te bolesti preminulo 262.000 ljudi, podaci su Univerziteta Džons Hopkins.

Uprkos upozorenjima Centra za kontrolu bolesti – milioni građana putuju širom zemlje u namjeri da obiđu porodice tokom praznika. Stručnjaci očekuju da će to pogodovati još značajnijem širenju virusa – od koga je tokom mjeseca obolio veliki broj građana.

Izabrani predsjednik je prethodno, u srijedu, pozvao građane da zbiju redove – uvjeravajući ih istovremeno da, kako se izrazio, Amerika neće izgubiti rat protiv COVID19. Ustvrdio je da postoji nada, kako je ukazao, treba biti strpljiv izrazivši očekivanje da pandemija neće trajati vječno.

Biden je rekao i da bi prve vakcine protiv koronavirusa mogle biti dostupne do kraja decembra – obećavši da će čitava američka populacija biti vakcinisana što je prije moguće.

Građane je pozvao da se sudrže od putovanja – ukazavši da je tokom dosadašnjeg života navikao na velika porodična okupljanja povodom Dan zahvalnosti.

Ali ove godine praznik provodim samo sa suprugom, našom ćerkom i njenim mužem”, ukazao je Biden.

Dan zahvalnosti je američki nacionalni praznik koji se obilježava posljednjeg četvrtka u novembru. Korijene ima u vjerskoj tradiciji – ali se poodavno obilježava svjetovno porodičnim okupljanjima uz nezaobilaznu ćurku na trpezi.

Savremeni Dan zahvalnosti zvanično je proglašen u američkim državama 1863. predsjedničkim proglasom Abrahama Lincolna.

Biden se obratio naciji: U ratu smo sa virusom, ne jedni sa drugima

Novoizabrani predsjednik Joe Biden obraća se javnosti iz teatra Queen u Vilmingtonu u Delaveru, 25. novembra 2020.

Novoizabrani predsjednik SAD Joe Biden obratio se Amerikancima pred Dan zahvalnosti, pozivajući na jedinstvo nacije, u borbi protiv koronavirusa ali i mimo toga, i izražavajući nadu da će "sumornu sezonu podjela" zamijeniti doba jedinstva.  

"Znam da je naša zemlja umorna od borbe. Moramo da imamo u vidu da smo u ratu sa virusom, ne jedni sa drugima. Ne jedni sa drugima. Ovo je trenutak kada moramo da budemo čvrsti, udvostručimo napore i ponovo se posvetimo ... svi smo u ovome zajedno."

Pozivajući građane da praznik provedu u najužem krugu porodice ili prijatelja, bez putovanja i većih okupljanja, rekao je da će on i njegova supruga Džil slaviti Dan zahvalnosti samo sa kćerkom i zetom, dok će ostatak porodice takođe slaviti u malim grupama. "Vjerujem da zaslužujete da čujete istinu od svog predsjednika. Moramo da zaustavimo širenje virusa. Dugujemo to ljekarima i bolničarkama i radnicima u prvim borbenim redovima. Dugujemo to svojim sugrađanima", poručio je Biden.

Dan zahvalnosti je praznik kada se milioni Amerikanaca obično okupljaju sa porodicom a mnogi putuju avionom da bi to učinili. Ove godine, imajući u vidu infekcije COVID19 koje haraju širom zemlje, savezna vlada je pozvala ljude da ostanu kod kuće.

"Znam da možemo da pobijedimo ovaj virus, i hoćemo", dodao je Biden koji je priznao da su Amerikanci umorni od pandemije. "Život će se vratiti u normalu, obećavam vam. Ovo neće trajati zauvijek."

Novoizabrani predsjednik takođe je govorio o nedavnim izborima, rekavši da Amerikanci ove godine takođe treba da budu zahvalni "na samoj demokratiji", nakon što su u rekordnom broju izašli na izbore u vrijeme pandemije. "Naša demokratija je ove godine bila na probi. A ono što smo saznali je da su građani ove nacije bili na nivou zadatka", poručio je Biden.

U utorak je Biden izjavio da su Sjedinjene Države "spremne da vode svijet, a ne da se povlače iz njega", nagovještavajući oštar otklon od politike odlazećeg predsjednika Donalda Trumpa "Amerika na prvom mjestu" tokom posljednje četiri godine.

Dok se priprema za preuzimanje funkcije 20. januara, Bajden je rekao da je zemlja "spremna da se suprotstavi našim protivnicima, a ne da odbija naše saveznike. I spremni da se založimo za naše vrednosti".

Iz svog tranzicionog centra u rodnom gradu Vilmingtonu, Delaver, izabrani predsednik predstavio je svoje najviše zvaničnike za spoljnu politiku i nacionalnu bezbednost.

"Oni oličavaju moje osnovno uverenje da je Amerika najjača kada radi sa saveznicima", rekao je. "Tako mi zaista čuvamo Ameriku bez uplitanja u bespotrebne vojne sukobe, a naše protivnike pod kontrolom i teroriste na bezbednoj udaljenosti".

Bajdenovi odabiri, možda posebno Entonija Blinkena za državnog sekretara, odražavaju globalističko gledište koje se potpuno razlikuje od stava Trampove administracije.

Tokom vladavine Trampa, Sjedinjene Države su se često sukobljavale sa dugogodišnjim zapadnim saveznicima, dok je američki lider izgledao lagodno sa autokratama kao što su ruski predsednik Vladimir Putin, turski predsednik Redžep Tajip Erdogan i severnokorejski lider Kim Džong Un.

Bajden je rekao: "Amerika ne predvodi samo primerom svoje moći, već snagom našeg svog primera".

Rekao je da zvaničnici koje je imenovao "neće samo popravljati, već će ponovo osmisliti američku spoljnu politiku i nacionalnu bezbednost za sledeću generaciju. I oni će mi reći šta ja treba da znam, a ne ono što želim da znam".

Sa druge strane, predsednik Donald Tramp nastavlja svoje dalekometne pokušaje da ospori Bajdenovu pobedu na izborima 3. novembra.

U ponedeljak uveče, Tramp je prećutao to što je njegova administracija iznela "konstataciju" da je Bajden najverovatniji pobednik, čime je omogućio Bajdenovoj tranziciji da ide napred.

Ali on nije priznao poraz i nastavlja da vodi tužbe osporavajući ishod izbora.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG