Linkovi

Najnovije

Federalni agenti započinju povlačenje iz Portlanda

Federal officers advance on members of the "Wall of Moms" group during a Black Lives Matter protest at the Mark O. Hatfield United States Courthouse Wednesday, July 29, 2020, in Portland, Ore. (AP Photo/Marcio Jose Sanchez)
Federal officers advance on members of the "Wall of Moms" group during a Black Lives Matter protest at the Mark O. Hatfield United States Courthouse Wednesday, July 29, 2020, in Portland, Ore. (AP Photo/Marcio Jose Sanchez)

Guvernerka sjeveroistočne američke države Oregon, Kate Brown, rekla je da će federalne snage započeti napuštanje grada Portlanda u četvrtak, nakon sporazuma koji je postignut između lokalnih i federalnih zvaničnika.

Federalna vlada poručivala je da je raspoređivanje u Portlandu bilo neophodno kako bi se ponovo uspostavio mir, uz optuživanje lokalnih lidera zbog toga što su dozvolili da aktuelni protesti ugroze federalnu imovinu, uključujući i sudnicu.

Brownova je među liderima koji su kritikovali prisustvo federalnih agenata. U srijedu je rekla da su oni "djelovali kao okupacione snage" i da su "donijeli nasilje".

Gradonačelnik Portlanda Ted Wheeler je rekao: "Njihovo prisustvo je dovelo do pojačanog nasilja i vandalizama u našem gradskom jezgru".

Chad Wolf​, v.d. sekretara za unutrašnje poslove, nije iznio nikakav vremenski raspored povlačenja, ali je rekao da će državni i lokalni organi reda započeti preuzimanje obezbjeđivanja ulica i imovine oko federalnog vlasništva.

"Sekretarijat će nastaviti da održava naše trenutno, uvećano prisustvo saveznih organa reda u Portlandu, sve dok se ne uvjerimo da savezni sud Hetfield više neće biti napadan, kao i sva ostala federalna imovina i da će palata pravde u Portlandu ostati bezbjedna. To je bila naša misija i cilj otkako su počele nasilne, kriminalne aktivnosti", rekao je Wolf.

Savezne snage poslate su u najveći grad u Oregonu kako bi štitile federalni sud nakon više nedjelja demonstracija, od kojih su neke bile nasilne, a koje su izazvane smrću Georgea Floyda tokom policijskog privođenja u Minneapolisu.

A bloodied demonstrator is arrested by federal police during a Black Lives Matter protest at the Mark O. Hatfield United States Courthouse, July 27, 2020, in Portland, Ore.
A bloodied demonstrator is arrested by federal police during a Black Lives Matter protest at the Mark O. Hatfield United States Courthouse, July 27, 2020, in Portland, Ore.

Vremenom su protesti eskalirali, a neki demonstranti su gađali zgradu suda kamenicama, pirotehničkim sredstvima i koristili laserske pokazivače. Federalni agenti su odgovorili suzavcem, pendrecima i hapšenjima.

Federalna vlada objavila je da šalje federalne agente u gradove Cleveland, Detroit i Milwaukee i kao dio napora da se suzbije nasilje i kriminal. Program je već obuhvatio slanje agenata u Chicago, Kansas City, Missouri i Albuquerque u Novom Meksiku ovog mjeseca.

Lideri u nekim gradovima usprotivili su se federalnom prisustvu, ukazujući na primjer Portlanda, dok su im drugi poželjeli dobrodošlicu u partnerstvu sa njihovim lokalnim čuvarima reda.

Gradonačelnik Clevelanda Frank Jackson rekao je u srijedu da je njegov grad iskusio rast nasilnog kriminala, posebno onog uz upotrebu oružja, "i treba nam pomoć naših federalnih partnera kako bi nam pomogli da to stavimo pod kontrolu".

Mike Duggan​, gradonačelnik Detroita, rekao je da grad nije tražio federalnu pomoć, ali da je policija Detroita spremna da nastavi rad sa federalnim agentima na sprovođenju federalnih zakona koji ciljaju na trgovinu oružjem i nasilje bandi.

"Vjerujemo da ne postoji zakonska osnova za intervenciju Sekretarijata za unutrašnje poslove na protestima u Detroitu danas, ili za bilo kakvo pojačano prisustvo agenata Sekretarijata za unutrašnje poslove u našoj zajednici. Današnje saopštenje čini se da poštuje takvu poziciju", navodi Duggan.

Lolani i državni lider zauzeli su sličnu poziciju po pitanju Milwaukeea, uz članove Kongresa, guvernera Milwaukeea i gradonačelnika koji su poslali zajedničko pismo taržeći pojašnjenje koliko će trajati raspoređivanje, koliko će agenata biti angažovano, koje će mjere biti preduzete i ko je odgovoran za nadzor njihovih akcija.

See all News Updates of the Day

Trump će u novoj trgovinskoj eskalaciji objaviti tarife od 25% na čelik i aluminijum

Najveći izvori američkog uvoza čelika su Kanada, Brazil i Meksiko, a slijede Južna Koreja i Vijetnam, prema podacima vlade i američkog Instituta za željezo i čelik.
Najveći izvori američkog uvoza čelika su Kanada, Brazil i Meksiko, a slijede Južna Koreja i Vijetnam, prema podacima vlade i američkog Instituta za željezo i čelik.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u nedjelju da će uvesti nove carine od 25% na sav uvoz čelika i aluminija u SAD, pored postojećih dažbina na metale, u još jednoj velikoj eskalaciji svoje trgovinske politike.

Trump je, govoreći novinarima na Air Force One na putu za NFL Super Bowl u New Orleansu, rekao da će u ponedjeljak objaviti nove tarife za metale.

On je također rekao da će u utorak ili srijedu objaviti recipročne tarife, koje će stupiti na snagu skoro odmah, primjenjujući ih na sve zemlje i podudarajući se sa tarifnim stopama koje naplaćuje svaka zemlja.

"I vrlo jednostavno, ako oni nama naplaćuju, mi njima naplaćujemo", rekao je Trump o recipročnom tarifnom planu.

Najveći izvori američkog uvoza čelika su Kanada, Brazil i Meksiko, a slijede Južna Koreja i Vijetnam, prema podacima vlade i američkog Instituta za željezo i čelik.

Uz veliku maržu, Kanada bogata hidroelektranama najveći je dobavljač primarnog metala aluminijuma u SAD, čineći 79% ukupnog uvoza u prvih 11 mjeseci 2024.

"Kanadski čelik i aluminij podržavaju ključne industrije u SAD-u od odbrane, brodogradnje i automobila", objavio je kanadski ministar za inovacije Francois-Philippe Champagne na X.

"Nastavit ćemo se zalagati za Kanadu, naše radnike i naše industrije."

Trump je također rekao da, iako će američka vlada dozvoliti japanskom Nippon Steel-u ulaganje u U.S. Steel, ali neće dozvoliti da ovo postane većinski udio.

"Tarife će ga ponovo učiniti vrlo uspješnim i mislim da ima dobro upravljanje", rekao je Trump za US Steel.

Nippon Steel je odbio komentirati najnovije Trumpove najave.

PITANJA KVOTA

Trump je tokom svog prvog mandata uveo carine od 25% na čelik i 10% na aluminijum, ali je kasnije za nekoliko trgovinskih partnera odobrio oslobođenja od carine, uključujući Kanadu, Meksiko i Brazil. Meksiko je glavni dobavljač aluminijumskog otpada i aluminijumskih legura.

Bivši predsjednik Joe Biden kasnije je pregovarao o bescarinskim kvotama sa Britanijom, Evropskom unijom i Japanom. Iz Trumpove objave nije odmah bilo jasno šta će se dogoditi s tim izuzećima i dogovorima o kvotama.

"Quebec izvozi 2,9 miliona tona aluminijuma u (SAD), odnosno 60% njihovih potreba. Da li više vole da se snabdijevaju iz Kine?" Francois Legault, premijer Kvebeka, rekao je na X-u.

"Sve ovo pokazuje da moramo početi ponovo pregovarati o našem sporazumu o slobodnoj trgovini sa Sjedinjenim Državama što je prije moguće, a ne čekati reviziju planiranu za 2026. Moramo stati na kraj ovoj neizvjesnosti."

Korištenje kapaciteta čeličana skočilo je na nivoe iznad 80% u 2019. nakon Trumpovih početnih carina, ali je od tada palo jer je kineska globalna dominacija u sektoru gurnula cijene čelika na niže. Topionica aluminijuma u Missouriju koja je oživjela carinama prošle je godine mirovala.

Kevin Dempsey, predsjednik i izvršni direktor Američkog instituta za željezo i čelik (AISI), rekao je da industrijska trgovinska grupa pozdravlja Trumpovu posvećenost snažnoj američkoj industriji čelika.

„Radujemo se bliskoj saradnji s predsjednikom i njegovom administracijom na implementaciji robusnog i osnaženog trgovinskog programa kako bi se pozabavili mnogim politikama i praksama koje narušavaju strano tržište koje stvaraju neravnopravne uvjete za američke proizvođače čelika.

Trump je rekao da će održati konferenciju za novinare u utorak ili srijedu kako bi pružio detaljne informacije o recipročnom tarifnom planu, dodajući da je u petak prvi put otkrio da planira recipročne carine kako bi osigurao "da budemo ravnopravno tretirani s drugim zemljama".

Novi američki predsjednik se dugo žalio da su carine EU od 10 posto na uvoz automobila mnogo veće od stope američkih automobila od 2,5 posto.

Često izjavljuje da Evropa "neće uzeti naše automobile" već da svake godine šalje milione na zapad preko Atlantika. SAD, međutim, uživaju tarifu od 25% na kamione, vitalni izvor profita za proizvođače automobila iz Detroita, General Motors, Ford i Stellantis u SAD-u.

Prosječna carinska stopa u SAD-u je oko 2,2%, prema podacima Svjetske trgovinske organizacije, u poređenju sa 12% za Indiju, 6,7% za Brazil, 5,1% za Vijetnam i 2,7% za zemlje Evropske unije.

Chris Swonger, izvršni direktor Vijeća za destilirane alkoholne pića Sjedinjenih Država, izrazio je zabrinutost da će Trumpove nove tarife na čelik dovesti do toga da EU ponovo uvede carine na američki viski i podigne ih na 50%. “Pozivamo SAD i EU da brzo pronađu rješenje. Naša velika američka industrija viskija je u pitanju.

Carina od 50% na domaći duh Amerike imat će katastrofalan ishod za 3.000 malih destilerija širom Sjedinjenih Država.”

U odvojenom intervjuu za Fox News, Trump je rekao da su akcije Kanade i Meksika da osiguraju svoje američke granice i zaustave protok droge i migranata nedovoljne prije roka za carine 1. marta.

Trump je zaprijetio da će uvesti carine od 25 posto na sav meksički i kanadski uvoz ukoliko dva najveća trgovinska partnera Amerike ne preduzmu jače mjere.

On je pauzirao carine do 1. marta nakon nekih početnih ustupaka u sigurnosti granica od dvije zemlje, s Meksikom koji se obavezao da će dodati 10.000 vojnika Nacionalne garde na svoju granicu, a Kanada će rasporediti novu tehnologiju i osoblje i poduzeti nove korake protiv fentanila.

Na pitanje da li su akcije Meksika i Kanade bile dovoljno dobre, Trump je odgovorio: "Ne, nije dovoljno", rekao je Trump.

"Nešto se mora dogoditi, nije održivo, i ja to mijenjam." Trump nije rekao šta Kanada i Meksiko treba da urade da izbjegnu široke carine 1. marta.

Philadelphia pobijedila Kanzas City u Super Bowlu

2025. Jalen Hurts iz Philadelphia Eaglesa i glavni trener Nick Sirianni slave trofejem Vince Lombardi nakon osvajanja Super Bowla LIX.
2025. Jalen Hurts iz Philadelphia Eaglesa i glavni trener Nick Sirianni slave trofejem Vince Lombardi nakon osvajanja Super Bowla LIX.

Philadelphia Eaglesi su izdominirali Kansas City Chiefse u ovogodišnjem Super Bowlu, savladavši aktuelne šampione rezultatom 40-22.

Chiefsi blago favorizirani, ušli su u obračun u američkom fudbalu s nadom da će osvojiti svoju treću uzastopnu titulu Nacionalne fudbalske lige.

Ali Eaglesi su držali Chiefse bez golova do kraja treće četvrtine. U to vrijeme, tim iz Filadelfije je već imao 34 boda na tabeli u Caesars Superdomeu u New Orleansu.

Kvoterbek Philadelphia Eaglesa Jalen Hurts proglašen je za MVP-a utakmice.

Predsjednik Donald Trump prisustvovao je utakmici, prvi aktualni predsjednik SAD-a koji je to učinio. Prije utakmice, predsjednik je izdao saopštenje za javnost u kojem se navodi da je "fudbal najpopularniji sport u Americi - s dobrim razlogom - on njeguje osjećaj nacionalnog jedinstva, okuplja porodice, prijatelje i navijače i jača zajednice."

“Ova godišnja tradicija nadilazi naše razlike i personificira naše zajedničke patriotske vrijednosti porodice, vjere i slobode koje herojski brane naši vojnici, policajci i hitne pomoći”, rekao je on.

Procjenjuje se da je Super Bowl privukao više od 120 miliona gledalaca, a reklame u trajanju od 30 sekundi koštale su rekordnih 8 miliona dolara.

Prije početka, svečanost je odala počast poginulima i ranjenima u novogodišnjem terorističkom napadu u New Orleansu u ulici Bourbon, kao i službama koje su prve odgovorile.

VOA na ruskom: Koje ekonomske mjere SAD mogu koristiti da primoraju Rusiju da okonča rat?

Spremnici goriva u objektu u vlasništvu ruske energetske kompanije Rosneft izvan grada Neftegorsk u Samarskoj oblasti, Rusija, 1. septembra 2023.
Spremnici goriva u objektu u vlasništvu ruske energetske kompanije Rosneft izvan grada Neftegorsk u Samarskoj oblasti, Rusija, 1. septembra 2023.

Stručnjaci se slažu da ako se ruski predsjednik Vladimir Putin ne uključi u pregovore, SAD treba proširiti kaznene ekonomske mjere kako bi naštetile ruskoj ekonomiji, tako da Moskva jednostavno neće imati resurse za nastavak rata.

Tri godine nakon ruske invazije na Ukrajinu u punom obimu, ruske trupe još uvijek nisu u stanju da ostvare značajne dobitke na bojnom polju, dok ruska ekonomija postaje sve slabija.

Ukrajinska ekonomija pokazuje sposobnost da se prilagodi izuzetno teškim okolnostima, inflacija u Rusiji raste, "Fond blagostanja" presušuje, a mnogi resursi ponestaju, uključujući i one koji su direktno povezani s frontom - municija i ljudstvo - što primorava Kremlj da se okrene Iranu i Sjevernoj Koreji kako bi nadoknadio svoje gubitke.

U tom kontekstu, predsjednik Donald Trump je izjavio spremnost Sjedinjenih Država da pojačaju ekonomski pritisak na Rusiju ako Kremlj ne okonča rat.

Pristup Zapada ratu će u velikoj mjeri zavisiti od njegove procjene ruske ekonomije.

Ima onih koji vjeruju da će Rusija moći da posveti gotovo neograničene resurse svom ratu bez obzira na sve i da bi Kijev trebao prihvatiti uslove Moskve, iako bi takav ishod predstavljao rusku pobjedu.

Daleko više vjeruje da ruska ekonomija brzo slabi i da bi SAD i njeni saveznici trebali pooštriti sankcije i primijeniti ih – posebno na rusku energiju i metale – kako bi natjerali Putina na mir. A takav ishod je razumljivo bolji za Ukrajinu, SAD i Zapad.

Bez obzira na to, nema sumnje da će rastući ekonomski pritisak oslabiti rusku ratnu mašinu i ubrzati dan kada će „puške utihnuti“.

Hudson institut, vašingtonski think tank, okupio je stručnjake da razgovaraju o sposobnosti SAD-a da izvrše taj ekonomski pritisak na Rusiju.

Zadaci nove američke administracije

Pozvani stručnjaci su uvjereni da se u cilju slabljenja Rusije i približavanja kraja rata na rusku ekonomiju može i treba izvršiti mnogo veći pritisak - tako da Putinu ne preostaju resursi za nastavak rata.

James Glassman, bivši zamjenik američkog državnog sekretara, smatra da je sada vrijeme za udvostručenje napora da se Rusija prisili na mir.

Prema Glassmanu, "nova američka administracija i dalje treba da nastavi s isporukom oružja Ukrajini", ali je još važnije "usmjeriti se na ekonomski pritisak, posebno u područjima gdje još nije ni bilo sankcija".

Glassman je naveo jedan od njih - izvoz ruskog LNG (tečnog prirodnog gasa) u Evropu, posebno u Njemačku.

Prema ekspertu, prošle godine je Evropa dobila 20% više LNG-a iz Rusije nego godinu ranije.

"Ovo zaista treba hitno prekinuti. I zamijeniti ga američkim LNG-om", naglasio je bivši zamjenik državnog sekretara.

Zašto mnogi misle da sankcije ne funkcionišu?

Stručnjaci kažu da je to dijelom zbog inercije sankcija, a dijelom zbog toga što je Kremlj uspio širiti propagandu da Rusija "uspješno savladava" svaki ekonomski pritisak.

Charles King Mallory IV, viši istraživač međunarodne odbrane u RAND-u, objasnio je zašto mnogi vjeruju da sankcije nisu najefikasniji oblik pritiska.

Istraživači sankcija, rekao je Mallory, “imaju različite procjene efikasnosti sankcija protiv Rusije, ali niko od njih, čak ni u svojim najpesimističnijim procjenama, ne vjeruje da one uopće nisu djelovale”.

Međutim, kako je Mallory naglasio, "čak i u slučaju vrlo širokih sankcija", koje su najefikasnije, "ogromnu ulogu igraju 'crni vitezovi' - zemlje koje djeluju na način da potkopavaju utjecaj sankcija na sankcionisanu zemlju."

“Ti ’crni vitezovi’ u slučaju Rusije su Kina i Indija, koje su veliki kupci nafte. Dakle, morate biti spremni krenuti za bilo kojim posrednicima koji pomažu da se zaobiđu sankcije. Morate biti spremni da zaplijenite i konfiskujete teret i možda ga čak izložite na javnu aukciju, izreknete novčane kazne kako biste zadržali stvarni efekat odvraćanja”, objasnio je Mallory i dodao da sankcije treba samo pojačati.

Monitoring uloga zapadnih institucija

Oleksandr Kalenkov, predsjednik Udruženja Ukrmetallurgprom, opisao je kako su se tržišta za mnoge vrste ukrajinskih izvoznih proizvoda promijenila tokom rata.

Važno je napomenuti da se Kijev nakon potpune invazije još više preorijentisao na Evropsku uniju u mnogim oblastima.

„Tržište Evropske unije doživljavamo kao 'naše unutrašnje tržište'”, naglasio je. „I boli nas što se ruski proizvodi i dalje uvoze u EU, uprkos činjenici da su sankcije na mnoge vrste proizvoda uvedene još u martu 2022. Zašto se to dogodilo? Iz jednostavnog razloga, jer ruske kompanije posjeduju imovinu u nekim evropskim zemljama. Na primjer, čeličane iz Rusije posjeduju neke valjaonice u Belgiji, Danskoj i Češkoj.

A protiv ovih kompanija su potrebne i sankcije EU.

Charles King Mallory je naglasio da prilikom primjene sankcija treba imati na umu koliko neprijatelj može biti prilagodljiv.

„Kada Rusi ne mogu da izvoze gas direktno u Evropu, oni ga koriste za proizvodnju metala koji se uvozi u Evropu. A kad ne mogu da to urade, koriste ga za pravljenje đubriva. Evropski proizvođači đubriva su sada bijesni jer Rusija baca ogromne količine đubriva napravljenog od energetski intenzivnog gasa. A ako ne možete da izvozite automobile direktno u Rusiju, oni će pronaći drugu rutu, kao kroz Gruziju. Dakle, kada uvodite sankcije, morate mnogo toga predvidjeti: zamjenjivost plina, proizvodnja gnojiva, sekundarna tržišta, posrednici. A zemlje koje uvode sankcije moraju biti blisko povezane u svom radu."

Mallory smatra da je rusko stvaranje tankerske flote u sjeni moglo biti spriječeno od samog početka, "ograničavanjem osiguranja tankera na određene osiguravajuće kompanije, te uvođenjem sigurnosnih zahtjeva, vezanjem obaveznog pregleda i popravke tankera za određena brodogradilišta pod kontrolom Zapada".

Zlato kao sredstvo zaobilaženja ekonomskih ograničenja

Charles King Mallory nazvao je transakcije sa zlatom prijetnjom djelotvornosti uvedenih trgovinskih zabrana i mogućim problemom u bliskoj budućnosti prilikom uvođenja novih sankcija.

Međutim, kako bi se to spriječilo, prema mišljenju stručnjaka, postoje dokazani mehanizmi utjecaja, od direktne zabrane izvoza zlata od strane zemlje koja je pod sankcijama do ograničenja plasmana zlata (uključujući i određenu vrstu) na svjetska tržišta.

Koliko je realno uvjeriti Saudijsku Arabiju da poveća proizvodnju nafte?

James Glassman nije siguran da će do ovoga uopće doći.

Bivši zamjenik državnog sekretara smatra da će "ako udarite ruski LNG i "pritisnete Tursku da isključi ruski gas iz Turskog toka" - to će biti dovoljno da izazove paniku u Kremlju."

Charles King Mallory, naprotiv, vjeruje u mehanizme motiviranja saveznika OPEC-a da povećaju proizvodnju nafte.

Podsjetio je kako su niske cijene nafte nekada pomogle u uništenju SSSR-a, u suštini "bankrotirajući naftni sektor komunističke države".

A danas je, prema mišljenju stručnjaka, "snižavanje svjetskih cijena nafte najefikasniji način da se uništi ruska ekonomija".

Rijetki zemni metali Ukrajine u zamjenu za vojnu podršku?

Aleksandar Kalenkov, predsjednik Udruženja Ukrmetalurgprom, potvrdio je prisustvo ogromnih nalazišta retkih zemnih metala u Ukrajini.

Uprkos kapitalnom intenzitetu njihovog razvoja i vađenja, stručnjak smatra da je ovo područje jedno od najatraktivnijih za ulaganje.

"Mislim da je ovo win-win prijedlog. To je win-win situacija," objasnio je on.

Charles King Mallory je dodao da je to "upravo ono što bi Sjedinjenim Državama moglo trebati", budući da je "dominantni globalni dobavljač rijetkih zemnih metala Kina", koja je već jasno stavila do znanja da će, ako počne novi trgovinski rat sa Sjedinjenim Državama, ograničiti izvoz rijetkih zemnih minerala, koji su potrebni za gotovo svaki artikl potrošačke elektronike.

"A to tjera Trumpovu administraciju da traži nove izvore na mjestima poput Grenlanda i Ukrajine, gdje postoje velike rezerve ovih metala", objasnio je stručnjak.

Trump kaže da je razgovarao s Putinom o okončanju rata u Ukrajini, piše New York Post

Američki predsjednik Donald Trump
Američki predsjednik Donald Trump

Američki predsjednik Donald Trump rekao je da je telefonom razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o okončanju rata u Ukrajini, objavio je New York Post kasno u subotu.

Upitan koliko puta su dvojica lidera razgovarala, Trump je rekao da mu je "bolje da ne govori".

"On (Putin) želi da ljudi prestanu umirati", rekao je Trump za New York Post.

Ni Kremlj ni Bijela kuća nisu odmah odgovorili na Reutersov zahtjev za komentar van radnog vremena.

Krajem januara, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je Putin spreman da obavi telefonski razgovor sa Trumpom i da je Moskva spremna.

Trump je u petak rekao da će se sljedeće sedmice vjerovatno sastati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim kako bi razgovarali o završetku rata.

Rat, koji je počeo punom invazijom Rusije na Ukrajinu, obilježiće svoju treću godišnjicu 24. februara. Hiljade ljudi, velika većina Ukrajinci, ubijeno je tokom sukoba.

Trump je za New York Post rekao da je "uvijek imao dobar odnos s Putinom" i da ima konkretan plan za okončanje rata. No, više detalja nije otkrio.

"Nadam se da će biti brzo”, rekao je Trump. "Ljudi umiru svaki dan. Ovaj rat je tako loš u Ukrajini. Želim okončati ovu prokletu stvar."

Američki sudija je privremeno blokirao Muskov pristup platnim sistemima

Capitol Hill
Capitol Hill

Savezni sudija je rano u subotu privremeno blokirao vladin tim za efikasnost milijardera Elona Muska i političke imenovane osobe Trumpove administracije da pristupe vladinim sistemima koji se koriste za obradu plaćanja hiljada milijardi dolara, navodeći rizik da bi osjetljive informacije mogle biti nepropisno otkrivene.

Američki okružni sudija Paul Engelmayer na Manhattanu izdao je nalog nakon što je koalicija demokratskih državnih tužilaca iz 19 američkih država podnijela tužbu u petak kasno navečer tvrdeći da Muskovo Odjeljenje za vladinu efikasnost nema zakonsku moć da pristupi sistemima američkog Ministarstva finansija.

Mus je na X-u nazvao je presudu "apsolutno ludom!" i rekavši bez dokaza da će "nešto super sumnjivo zaštititi prevarante."

"Kako, pobogu, da zaustavimo prevaru i rasipanje novca poreskih obveznika, a da ne gledamo kako se novac troši?", rekao je Musk na svojoj platformi društvenih medija i nazvao sudiju Engelmayera "aktivistom koji se predstavlja kao sudija".

U tužbi se navodi da bi Musk i njegov tim mogli poremetiti federalno finansiranje zdravstvenih klinika, predškolskih ustanova, klimatskih inicijativa i drugih programa, te da bi republikanski predsjednik Donald Trump mogao iskoristiti te informacije da unaprijedi svoju političku agendu.

Pristup DOGE-a sistemu također "predstavlja ogromne rizike za cyber sigurnost koji dovode u opasnost ogromne količine sredstava za države i njihove stanovnike", rekao je državni tužilac. Tražili su privremenu zabranu prilaska kojom se DOGE-u blokira pristup.

Sudija, imenovan za bivšeg demokratskog predsjednika Baracka Obame, rekao je da su tvrdnje država "posebno jake".

Državna tužiteljica New Yorka Letitia James, demokrata, čija kancelarija vodi slučaj, pozdravila je presudu, rekavši da niko nije iznad zakona i da su Amerikanci širom zemlje bili užasnuti nesmetanim pristupom DOGE tima njihovim podacima.

"Sada, Amerikanci mogu vjerovati da Musk - najbogatiji čovjek na svijetu - i njegovi prijatelji neće imati slobodne ruke nad ličnim podacima dok naša tužba traje", rekla je tužiteljica.

Sudija je takođe naredio da svako kome je po njegovom nalogu zabranjen pristup tim sistemima da odmah uništi sve što je kopirao ili preuzeo.

Bijela kuća i Ministarstvo finansija nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentar.

Trump je zadužio Muska da vodi DOGE-a da identifikuje prevaru i rasipanje u vladi. Muskovi napori uznemirili su demokrate i zagovaračke grupe koje kažu da on prekoračuje svoja ovlaštenja nastojeći da raspusti agencije odgovorne za ključne vladine programe i masovno otpusti federalne radnike.

Ministar finansija Scott Bessent rekao je ove sedmice da Musk neće dirati platni sistem Ministarstva i da će sve odluke o zaustavljanju plaćanja donijeti druge agencije.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG