Najnovije
Federalni agenti započinju povlačenje iz Portlanda
Guvernerka sjeveroistočne američke države Oregon, Kate Brown, rekla je da će federalne snage započeti napuštanje grada Portlanda u četvrtak, nakon sporazuma koji je postignut između lokalnih i federalnih zvaničnika.
Federalna vlada poručivala je da je raspoređivanje u Portlandu bilo neophodno kako bi se ponovo uspostavio mir, uz optuživanje lokalnih lidera zbog toga što su dozvolili da aktuelni protesti ugroze federalnu imovinu, uključujući i sudnicu.
Brownova je među liderima koji su kritikovali prisustvo federalnih agenata. U srijedu je rekla da su oni "djelovali kao okupacione snage" i da su "donijeli nasilje".
Gradonačelnik Portlanda Ted Wheeler je rekao: "Njihovo prisustvo je dovelo do pojačanog nasilja i vandalizama u našem gradskom jezgru".
Chad Wolf, v.d. sekretara za unutrašnje poslove, nije iznio nikakav vremenski raspored povlačenja, ali je rekao da će državni i lokalni organi reda započeti preuzimanje obezbjeđivanja ulica i imovine oko federalnog vlasništva.
"Sekretarijat će nastaviti da održava naše trenutno, uvećano prisustvo saveznih organa reda u Portlandu, sve dok se ne uvjerimo da savezni sud Hetfield više neće biti napadan, kao i sva ostala federalna imovina i da će palata pravde u Portlandu ostati bezbjedna. To je bila naša misija i cilj otkako su počele nasilne, kriminalne aktivnosti", rekao je Wolf.
Savezne snage poslate su u najveći grad u Oregonu kako bi štitile federalni sud nakon više nedjelja demonstracija, od kojih su neke bile nasilne, a koje su izazvane smrću Georgea Floyda tokom policijskog privođenja u Minneapolisu.
Vremenom su protesti eskalirali, a neki demonstranti su gađali zgradu suda kamenicama, pirotehničkim sredstvima i koristili laserske pokazivače. Federalni agenti su odgovorili suzavcem, pendrecima i hapšenjima.
Federalna vlada objavila je da šalje federalne agente u gradove Cleveland, Detroit i Milwaukee i kao dio napora da se suzbije nasilje i kriminal. Program je već obuhvatio slanje agenata u Chicago, Kansas City, Missouri i Albuquerque u Novom Meksiku ovog mjeseca.
Lideri u nekim gradovima usprotivili su se federalnom prisustvu, ukazujući na primjer Portlanda, dok su im drugi poželjeli dobrodošlicu u partnerstvu sa njihovim lokalnim čuvarima reda.
Gradonačelnik Clevelanda Frank Jackson rekao je u srijedu da je njegov grad iskusio rast nasilnog kriminala, posebno onog uz upotrebu oružja, "i treba nam pomoć naših federalnih partnera kako bi nam pomogli da to stavimo pod kontrolu".
Mike Duggan, gradonačelnik Detroita, rekao je da grad nije tražio federalnu pomoć, ali da je policija Detroita spremna da nastavi rad sa federalnim agentima na sprovođenju federalnih zakona koji ciljaju na trgovinu oružjem i nasilje bandi.
"Vjerujemo da ne postoji zakonska osnova za intervenciju Sekretarijata za unutrašnje poslove na protestima u Detroitu danas, ili za bilo kakvo pojačano prisustvo agenata Sekretarijata za unutrašnje poslove u našoj zajednici. Današnje saopštenje čini se da poštuje takvu poziciju", navodi Duggan.
Lolani i državni lider zauzeli su sličnu poziciju po pitanju Milwaukeea, uz članove Kongresa, guvernera Milwaukeea i gradonačelnika koji su poslali zajedničko pismo taržeći pojašnjenje koliko će trajati raspoređivanje, koliko će agenata biti angažovano, koje će mjere biti preduzete i ko je odgovoran za nadzor njihovih akcija.
See all News Updates of the Day
Južnokorejski parlament glasao za ukidanje predsjednikove deklaracije o vanrednom stanju
Južnokorejski predsjednik Yoon Suk Yeol proglasio je vanredno stanje u utorak kasno, obećavajući da će eliminirati "antidržavne" snage dok se bori protiv opozicije koja kontroliše parlament zemlje i koju optužuje za simpatije za komunističku Sjevernu Koreju.
Nekoliko sati kasnije, parlament je glasao za ukidanje deklaracije, a predsjednik Narodne skupštine Woo Won Shik izjavio je da će poslanici "štititi demokratiju sa ljudima". Woo je pozvao policijsko i vojno osoblje da se povuku sa prostora Skupštine.
Predsjednikov iznenađujući potez potječe iz doba autoritarnih lidera koje zemlja nije vidjela od 1980-ih, a odmah su ga osudili opozicija i lider Yoonove vlastite konzervativne stranke.
Nakon Yoonove objave, južnokorejska vojska je objavila da će parlament i drugi politički skupovi koji bi mogli izazvati "društvenu konfuziju" biti suspendovani, navodi južnokorejska novinska agencija Yonhap.
Vojska je također rekla da bi se doktori u štrajku trebali vratiti na posao u roku od 48 sati, rekao je Yonhap. Hiljade ljekara već mjesecima štrajkuju zbog vladinih planova da poveća broj studenata na medicinskim fakultetima. Vojska je saopštila da svako ko prekrši uredbu može biti uhapšen bez naloga.
Prema južnokorejskom zakonu, vanredno stanje može biti ukinuto većinom glasova u parlamentu, gdje većinu ima opoziciona Demokratska stranka.
Ubrzo nakon proglašenja, predsjednik Narodne skupštine je u hitnom saopštenju objavljenom na svom YouTube kanalu pozvao sve poslanike da se okupe u Narodnoj skupštini. Pozvao je vojno i osoblje za provođenje zakona da "ostanu mirni i drže svoje pozicije".
Svih 190 poslanika koji su učestvovali u glasanju podržali su ukidanje vanrednog stanja. Televizijski snimci pokazuju kako vojnici koji su bili stacionirani u parlamentu napuštaju mjesto nakon glasanja.
Nekoliko sati ranije TV je prikazivala policajce koji blokiraju ulaz u Narodnu skupštinu i vojnike sa šljemovima koji nose puške ispred zgrade kako bi ograničili ulaz u zgradu.
Fotograf Associated Pressa vidio je najmanje tri helikoptera, vjerovatno od vojske, koji su sletjeli unutar zgrade Skupštine, dok su dva ili tri helikoptera kružila iznad mjesta.
Lider Yoonove konzervativne Partije moći naroda, Han Dong-hoon, nazvao je odluku o uvođenju vanrednog stanja "pogrešnom" i obećao da će je "zaustaviti sa narodom". Opozicioni lider Lee Jae-myung, koji je tijesno izgubio od Yoona na predsjedničkim izborima 2022., nazvao je Yoonovo najavu "nezakonitom i neustavnom".
Yoon je tokom televizijskog govora rekao da će vanredno stanje pomoći "obnovi i zaštiti" zemlje od "padanja u dubine nacionalne propasti". Rekao je da će "iskorijeniti pro-sjevernokorejske snage i zaštititi ustavni demokratski poredak".
„Ukloniću antidržavne snage što je prije moguće i normalizovati zemlju“, rekao je on, tražeći od naroda da mu vjeruje i da toleriše „neke neprijatnosti“.
Yoon - čiji je rejting opao posljednjih mjeseci - borio se da progura svoj program protiv parlamenta koji kontroliše opozicija od preuzimanja dužnosti 2022. godine.
Yoonova stranka je u ćorsokaku sa liberalnom opozicijom oko budžeta za narednu godinu. Opozicija je takođe pokušala da donese prijedloge za opoziv tri glavna tužioca, uključujući šefa Tužilaštva centralnog okruga u Seulu, u onome što su konzervativci nazvali osvetom protiv protiv Leeja, koji je viđen kao favorit za na sljedećim predsjedničkim izborima 2027. prema anketama.
Yoon je također odbacio pozive na nezavisnu istragu o skandalima u koje su umiješani njegova supruga i najviši zvaničnici, pobravši brze i snažne ukore svojih političkih rivala. Demokratska stranka je navodno sazvala hitan sastanak svojih poslanika nakon Yoonove objave.
Yoonov potez je prvo proglašenje vanrednog stanja od demokratizacije zemlje 1987. godine. Posljednje prethodno vojno stanje u zemlji bilo je u oktobru 1979. godine.
Afganistanskim ženama zabranjeno medicinsko obrazovanje
Izvještava se da su talibanske vlasti u Afganistanu zabranile medicinskim školama da primaju studentice, čime su ukinule posljednju preostalu priliku za žene da nastave visoko obrazovanje.
Dekret koji je izdao povučeni vođa talibana Hibatullah Akhundzada stupio je na snagu u utorak, dan nakon što je saopšteno na sastanku šefova svih medicinskih institucija u Kabulu, rekli su zvaničnici i učesnici za Glas Amerike. Govorili su anonimno jer im je rečeno da o tome ne razgovaraju javno.
Talibanski zvaničnici još nisu komentirali navodnu zabranu ili sastanak koji se održao u ponedjeljak u glavnom gradu Afganistana.
Zagovornici ljudskih prava i strane diplomate osudile su direktivu za koju kažu da će ostaviti milione žena bez osnovnih zdravstvenih usluga, uključujući babice, medicinske sestre i zdravstvene radnike, u afganistanskom društvu u kojem dominiraju muškarci u kojem su talibani zabranili muškim doktorima da liječe žene.
"Duboko sam zabrinut zbog novih izvještaja da će talibani uskratiti medicinsko obrazovanje ženama u Afganistanu", napisao je Robert Dickson, otpravnik poslova britanske diplomatske misije u Kabulu, na platformi društvenih medija X, ranije poznatoj kao Twitter.
"Ovo je još jedna povreda prava žena na obrazovanje i dodatno će ograničiti pristup zdravstvenoj zaštiti za afganistanske žene i djecu", rekao je britanski diplomata.
Od ponovnog preuzimanja kontrole nad Afganistanom 2021. godine, radikalni talibani zabranili su univerzitetsko obrazovanje za žene, a djevojčicama nije dozvoljeno da pohađaju škole nakon šestog razreda. Afganistanskim ženama je također zabranjeno da rade u svim sektorima osim u nekoliko, uključujući zdravstvenu zaštitu, imigraciju i policiju.
De facto afganistanska vlada brani svoju politiku, govoreći da je usklađena s talibanskim tumačenjem islamskog zakona, poznatim kao šerijat.
Video snimci na društvenim mrežama objavljeni u utorak pokazuju afganistanske djevojke koje žale zbog zabrane njihovog upisa u zdravstvene ustanove.
Na jednom od video zapisa snimljenih nakon što im je odbijen ulazak u njihov medicinski fakultet, moglo se čuti kako grupa studentica govori talibanskim zvaničnicima da "žene trebaju dobiti otrov kako bi se osigurala njihova mirna smrt".
Glas Amerike nije mogao nezavisno potvrditi autentičnost videa.
„Ova odluka uskraćuje mogućnost nebrojenim mladim ženama da ostvare karijeru u medicini, polju u kojem su povijesno igrale vitalnu ulogu, posebno u pružanju zdravstvene zaštite ženama i djeci“, saopšteno je iz Afganistanske Organizacije za dobrobit žena i djece koja se zalaže za prava, u utorak na X-u.
"Zabrana dodatno osakaćuje afganistanski ionako krhki zdravstveni sistem, koji se u velikoj mjeri oslanja na ženske medicinske profesionalke kako bi zadovoljile potrebe svoje populacije. Sa stopom smrtnosti majki među najvišima u svijetu, odsustvo ženskih zdravstvenih radnika imat će katastrofalne posljedice po zdravlje žena “, dodaje se.
Kina zabranjuje izvoz ključnih minerala u SAD, u eskalaciji trgovinskih nesuglasica
Kina je zabranila izvoz u Sjedinjene Države predmeta koji se odnose na minerale galij, germanij i antimon koji imaju potencijalnu vojnu primjenu, objavila je u utorak, dan nakon sankcija Washingtona na kineski sektor čipova.
Direktiva ministarstva trgovine o predmetima dvostruke namjene s vojnom i civilnom primjenom navodi zabrinutost za nacionalnu sigurnost. Naredba, koja stupa na snagu odmah, također zahtijeva strožiji pregled krajnje upotrebe grafitnih artikala koji se isporučuju u SAD.
"U principu, izvoz galija, germanijuma, antimona i supertvrdih materijala u Sjedinjene Države neće biti dozvoljen", saopštilo je ministarstvo trgovine.
Ograničenja jačaju provođenje postojećih ograničenja na izvoz kritičnih minerala koje je Peking počeo uvoditi prošle godine, ali se odnose samo na američko tržište, u posljednjoj eskalaciji trgovinskih tenzija između dvije najveće svjetske ekonomije uoči preuzimanja predsjedništva novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa.
Podaci kineske carine pokazuju da ove godine do oktobra nije bilo isporuka kovanog i neobrađenog germanijuma ili galija u SAD, iako je to bilo četvrto, odnosno peto najveće tržište za minerale godinu dana ranije.
Galijum i germanijum se koriste u poluprovodnicima, dok se germanijum takođe koristi u infracrvenoj tehnologiji, optičkim kablovima i solarnim ćelijama.
Slično tome, ukupne kineske isporuke proizvoda od antimona u oktobru pale su za 97% u odnosu na septembar nakon što je na snagu stupio potez Pekinga da ograniči svoj izvoz.
Kina je prošle godine činila 48 posto globalno iskopanog antimona, koji se koristi u municiji, infracrvenim projektilima, nuklearnom oružju i naočalama za noćno osmatranje, kao i u baterijama i fotonaponskoj opremi.
Ove godine, Kina je imala 59,2% proizvodnje rafinisanog germanijuma i 98,8% proizvodnje rafinisanog galija, prema konsultantskoj kući Project Blue.
"Taj potez predstavlja značajnu eskalaciju napetosti u lancima nabavke gdje je pristup jedinicama sirovina na Zapadu već ograničen", rekao je suosnivač Project Blue Jack Bedder.
Cijene antimon trioksida u Rotterdamu su skočile za 228% od početka godine na 39.000 dolara po metričkoj toni 28. novembra, pokazali su podaci pružaoca informacija Argus.
"Svako će kopati u svom dvorištu da pronađe antimon. Mnoge zemlje će pokušati da pronađu nalazišta antimona", rekao je manji trgovac metalima u Evropi, odbivši da bude imenovan.
Saopštenje Kine dolazi nakon što je Washington u ponedeljak pokrenuo svoju treću akciju u tri godine na kinesku industriju poluprovodnika, ograničavajući izvoz za 140 kompanija, uključujući proizvođača opreme za čipove Naura Technology Group.
Trump, čiji je prvi mandat u Bijeloj kući bio obilježen žestokim trgovinskim ratom s Kinom, rekao je da će uvesti carine od 10% na kinesku robu i zaprijetio je carinama od 60% na kineski uvoz tokom svoje predsjedničke kampanje.
"Nije iznenađenje da je Kina odgovorila na sve veće restrikcije američkih vlasti, trenutne i neizbježne, vlastitim ograničenjima u isporuci ovih strateških minerala", rekao je Peter Arkell, predsjednik Globalnog rudarskog udruženja Kine.
"To je trgovinski rat koji nema pobjednika," rekao je.
Odvojeno, nekoliko kineskih industrijskih grupa pozvalo je u utorak svoje članove da kupuju domaće poluprovodnike, a jedna je rekla da američki čipovi više nisu sigurni i pouzdani.
Podrška Ukrajini u fokusu na sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a
Ministri vanjskih poslova NATO-a otvaraju dvodnevne razgovore u utorak u Briselu uz podršku Ukrajini koja je visoko na dnevnom redu dok se zemlja bori da se odbrani od ruske invazije koja je počela prije skoro tri godine.
Saveznici su već obećali stotine miliona dolara nove vojne pomoći uoči sastanaka, uključujući nove runde pomoći Sjedinjenih Država i Njemačke.
Šef NATO-a Mark Rutte rekao je novinarima u utorak da saveznici "trebaju nastaviti čvrstu podršku" i da je vojna pomoć najvažniji zadatak u ovom trenutku.
Pored ministarskih razgovora NATO-a, na dnevnom redu je i posljednja runda sastanaka za Vijeće NATO-Ukrajina dok se ukrajinski zvaničnici zalažu za članstvo u alijansi.
Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy izjavio je u nedjelju da bi poziv za pridruživanje NATO-u "osnovno ojačao Ukrajinu prije bilo kakvih pregovora o okončanju rata".
Lideri NATO-a su više puta govorili da je budućnost Ukrajine u NATO-u, ali da se zemlja neće moći pridružiti dok traje ruski rat.
Rutte je u utorak rekao da što je sada jača vojna podrška NATO-a Ukrajini, to će biti jača pozicija Ukrajine u svim kasnijim mirovnim pregovorima s Rusijom.
Glasnogovornik američkog State Departmenta Matthew Miller dao je slične komentare u ponedjeljak, rekavši novinarima da su Sjedinjene Države fokusirane na to da "pomažu Ukrajini da bude u najjačoj mogućoj poziciji na bojnom polju i da osiguraju da su u stanju da se brane sada i dugoročno".
Rutte je takođe izrazio zabrinutost i osudio spoljnu podršku ruskim ratnim naporima.
"Kina je aktivna u zaobilaženju sankcija, aktivna je kroz robu dvostruke namjene koju isporučuju Rusiji, a time i Kina, ali i Iran i Sjeverna Koreja, svi su uključeni u puni napad Rusije na Ukrajinu", rekao je Rutte.
Iran je isporučio dronove ruskim snagama, dok je Sjeverna Koreja poslala hiljade vojnika u Rusiju.
Na bojištu, ukrajinski zvaničnici rekli su u utorak da su ruski zračni napadi preko noći oštetili energetsku infrastrukturu u zapadnim regijama Rivne i Ternopolj.
U oblasti Dnjepropetrovsk, guverner Serhiy Lysak rekao je na Telegramu da su rusko granatiranje i dron pogodili grad Nikopolj, oštetivši više domova, teretanu, te gasovode i dalekovode.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je u utorak da je oborilo ukrajinski dron iznad Belgorodske oblasti i još jedan dron iznad Brjanska.
Neke informacije za ovu priču dali su The Associated Press i Reuters
SAD blokiraju prodaju najsavremenije opreme za proizvodnju čipova Kini
Bidenova administracija objavila je u ponedjeljak da je nametnula novi set izvoznih kontrola Kini, ograničavajući prodaju najsavremenije opreme za proizvodnju poluprovodnika i kompjuterske memorije velikog propusnog opsega komunističkoj naciji.
Nova pravila zabranjuju prodaju 24 različite vrste opreme i tri različita softverska alata, od kojih se svi koriste za proizvodnju takozvanih poluprovodnika "naprednih čvorova", najbržih i najefikasnijih čipova na tržištu.
Kontrole izvoza, koje je najavio Biro za industriju i sigurnost Ministarstva trgovine, također ograničavaju prijenos memorijskih proizvoda velikog propusnog opsega, koji su naprednim poluvodičima čvorova potrebni da bi maksimalno povećali svoje performanse u aplikacijama visokog intenziteta, kao što su umjetna inteligencija i strojno učenje.
Istovremeno, vlada je dodala 140 kompanija, uglavnom u kineskoj domaćoj industriji proizvodnje poluvodiča, na listu subjekata s kojima je američkim firmama i pojedincima zabranjeno poslovanje. Općenito, za izvoz određenih tehnologija kompanijama na listi potrebna je licenca savezne vlade.
Blokiranje vojnog razvoja
Najnovija runda sankcija posebno je usmjerena na sprječavanje Kine da sama proizvodi napredne poluprovodnike, iz zabrinutosti da bi potom ugradila AI u novi vojni hardver i napredne alate društvene kontrole.
„Napredni AI modeli mogli bi se koristiti za scenarije brzog odgovora na bojnom polju; smanjenje barijere za razvoj cyber oružja ili hemijskog, biološkog, radiološkog ili nuklearnog oružja; te korištenje prepoznavanja lica i glasa za represiju i nadzor manjina i političkih disidenata”, navodi se u saopćenju u kojem se najavljuju sankcije.
"Ova akcija je kulminacija ciljanog pristupa administracije Biden-Harris, u dogovoru s našim saveznicima i partnerima, da naruši sposobnost [Kine] da udomaći proizvodnju naprednih tehnologija koje predstavljaju rizik za našu nacionalnu sigurnost", rekao je američki ministar trgovine Gina Raimondo navodi u saopćenju.
"Sjedinjene Države su poduzele značajne korake da zaštite našu tehnologiju od upotrebe naših protivnika na načine koji ugrožavaju našu nacionalnu sigurnost", rekao je savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan u istoj izjavi. „Kako se tehnologija razvija, a naši protivnici traže nove načine da izbjegnu ograničenja, nastavit ćemo raditi s našim saveznicima i partnerima kako bismo proaktivno i agresivno zaštitili naše vodeće svjetske tehnologije i znanje kako se ne bi koristili za potkopavanje naše nacionalne sigurnosti. .”
Kina odgovara
Kineska ambasada u Washingtonu je u saopštenju poslatom Glasu Amerike osudila sankcije.
„Kina se snažno protivi najnovijim mjerama kontrole izvoza poluprovodnika SAD-a. Ovaj potez je tipična ekonomska prinuda i netržišna praksa”, navode iz ambasade.
Ambasada je optužila Sjedinjene Države da "pretjeruju" u ideji nacionalne sigurnosti, da zloupotrebljavaju pravila o kontroli izvoza i "maltretiraju".
"Industrija poluprovodnika je visoko globalizirana", navodi se u saopštenju. “Zloupotreba regulatornih mjera od strane SAD ozbiljno ometa normalnu ekonomsku i trgovinsku razmjenu među zemljama, podriva pravila tržišta i međunarodni ekonomski i trgovinski poredak i predstavlja ozbiljnu prijetnju stabilnosti globalnih industrijskih i lanaca nabavke. Globalna industrija poluprovodnika, uključujući američke kompanije, ozbiljno je pogođena.”
Saopćenje je zaključeno obećanjem da će "Kina poduzeti potrebne mjere da odlučno zaštiti svoja legitimna prava i interese".
Značajan uticaj
Stephen Ezell, potpredsjednik za globalnu politiku inovacija u Fondaciji za informacione tehnologije i inovacije, rekao je za Glas Amerike da će nove sankcije vjerovatno nanijeti stvarnu štetu naporima Kine da stvori domaću industriju proizvodnje čipova svjetske klase.
U razmjeni e-pošte s Glasom Amerike, Ezell je rekao da je proizvodnja poluprovodnika "možda najsloženiji inženjerski zadatak koji čovječanstvo preuzima" i da jednostavna izgradnja mašina za njihovu proizvodnju zahtijeva široku lepezu ulaznih podataka, od kojih SAD mogu značajno ograničiti pristup mnogima od njih.
„Ti alati… zavise od bukvalno desetina hiljada ulaza i komponenti, od kojih mnoge obezbeđuju specijalizovani dobavljači iz cijelog svijeta“, napisao je Ezell. “Ako kineski proizvođači alata nemaju spreman pristup njima, njihov zadatak ponovnog stvaranja potpuno autohtonog lanca opskrbe čini mnogo težim i skupljim.”
Ezell je rekao da će gubitak tržišnog udjela u Kini naštetiti američkim proizvođačima koji neće moći prodavati u zemlji, ali je istakao da je cilj Kine ionako eliminirati svoju ovisnost o stranim čipovima, što bi proizvelo isti rezultat.
“Način rješavanja izazova je da Sjedinjene Države (i istomišljenici) stimuliraju rast industrije poluvodiča u mjestima poput Indije ili Malezije, tako da se prodaja koja je izgubljena u Kini može povratiti na drugom mjestu, jer smo mi proširenje proizvodnje poluprovodnika u istomišljeničkim zemljama”, rekao je Ezell.
Dodao je da je važno da se SAD udruže s drugim velikim zemljama za proizvodnju poluprovodnika i opreme kako bi uveli slične politike prema Kini.
Napredni čipovi
Primarni cilj novih američkih izvoznih kontrola su takozvani čipovi "naprednog čvora" i oprema koja se koristi za njihovu proizvodnju. Prepoznatljivi faktor čipova naprednih čvorova je veličina tranzistora koji se koriste u njihovoj proizvodnji.
Neki tranzistori mogu biti čak tri nanometra - tri milijardita dijela metra - u dužinu. Što su pojedinačni tranzistori manji, to znači da se više njih može postaviti na jedan čip, što ih čini boljim u obradi informacija i energetski efikasnijim.
Da bi napredni čvorni čipovi radili punim potencijalom, oni moraju biti upareni sa računarskom memorijom velikog propusnog opsega, koja može pružiti brzi pristup ogromnim količinama podataka.
