Izdvojeno
Srušena crkva u dvorištu Fate Orlović
Obaranjem zvonika crkve u Konjević Polju kod Bratunca, u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska (RS), na istoku Bosne i Hercegovine (BiH), okončana je posljednja faza njenog rušenja, čime se realizovala i presuda Evropskog suda za ljudska prava.
Fata Orlović kaže da je konačno, nakon 25 godina, došao dan pravde: "Nisam vjerovala da će doći današnji dan. Nisam plakala, ali mi je srce lupalo i strepila sam".
Uklanjanje pravoslavne crkve iz dvorišta Fate Orlović je, kako je za Radio Slobodna Evropa (RSE) rekla njena kćerka Hurija Karić, "pobjeda njene majke i cijele porodice i cijele Bosne i Hercegovine".
"Danas konačno možemo živjeti na svome. Mama je samo tražila svoje i konačno je ispoštovana presuda. Hvala pravosuđu i advokatima koji su bili uz nas i našu porodicu", kaže Karić.
Advokat Fate Orlović Rusmir Karkin kazao je da je pravda, na prvom mjestu, dostižna, a današnjim danom i zadovoljena. “Ja sam oduvijek vjerovao i znao sam da će konačno doći do izvršenja presude, ali nismo znali da će ovo ovako dugo trajati”, rekao je Karkin. Dodao je kako je Fata lošeg zdravstvenog stanja te da je današnji čin pozitivan šok koji nije dobro utjecao na njeno zdravlje te nije bila u stanju pratiti rušenje crkve. “Vjerovatno, pritisnuti činjenicom da je Tužilaštvo BiH prije više od mjesec dana otvorilo istragu koja ima za cilj utvrđivanje odgovornosti svih ljudi koji su trebali da budu uključeni u ovaj proces, danas se počelo rušenje. Neosporno je da je objekat izgrađen na nezakonit i nelegalan način te da nema odobrenje vlasti da se nalazi u njenom dvorištu”, rekao je Karkin.
Crkva je, u njenom dvorištu, napravljena 1998. godine, u vrijeme kada je ona bila u izbjeglištvu. Do početka rata u BiH (1992. godine), imanje je pripadalo Fatinom suprugu, koji je sa još 20 članova porodice ubijen u genocidu u Srebrenici 1995. godine.
Imovina porodice Orlović je oduzeta u korist Crkvene opštine Drinjača, a Orlovići u tom trenutku nisu ništa znali o postupku eksproprijacije. Nakon rata u BiH, u skladu s provedbom Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji podrazumijeva vraćanje imovine prijeratnim vlasnicima, porodici Orlović je imovina vraćena, osim parcele na kojoj je izgrađena pravoslavna crkva.
Odluka Suda u Strazburu
Fata Orlović je, nakon što crkva nije uklonjena ni nakon mnogobrojnih tužbi, ročišta i sudskih presuda, je pomoć potražila i na Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu koji je u oktobru 2019. godine donio pravosnažnu presudu u kojoj je naloženo uklanjanje crkve sa imanja porodice Orlović, sa krajnjim rokom za izvršenje presude 1. aprila 2020. godine.
Nakon presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, u februaru 2020. godine, crkva je ispražnjena. Prema odluci Skupštine Opštine Bratunac određeno je da bude prebačena na novu lokaciju, u centar obližnjeg Bratunca, udaljenog dvadesetak kilometara od Konjević Polja.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija (Savez nezavisnih socijaldemokrata) u januaru ove godine na pitanje na sjednici Doma naroda Parlamenta BiH (jedan od dva doma Parlamenta BiH) je rekao da je „proces uklanjanja same crkve zaustavljen zbog pandemije korona virusa, te da će on biti nastavljen u proljeće 2021. godine“.
Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini (BiH), u okviru obilježavanja Mjeseca ženske povijesti, odala je, 3. marta, priznanje Fati Orlović za upornu borbu za pravdu u ostvarivanju svojih imovinskih prava.
Na Facebook stranici američka ambasada je objavila da ovaj mjesec obilježavaju odavanjem priznanja hrabrim bosanskohercegovačkim ženama.
"Ženama koje su se dostojanstveno suočile sa izazovima i koje predstavljaju uzor, ne samo ženama i djevojkama, već i svim ljudima, u svim aspektima društva. Zahvaljujemo svakoj od vas na onome što radite svaki dan i što svima pokazujete što hrabre žene mogu postići", napisali su iz američke ambasade u BiH.
Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio je, zaključno s 1. decembrom 2020. godine, 395 presuda protiv BiH, pri čemu su tužbu podnijeli pojedinci ili više njih.
See all News Updates of the Day
Rubio: Vanjska politika SAD će se fokusirati na ključne nacionalne interese
Novi američki državni sekretar Marco Rubio rekao je u srijedu da će temeljni nacionalni interesi biti u centru američke diplomatije dok predsjednik Donald Trump započinje svoj drugi četverogodišnji mandat u Bijeloj kući.
Rubio, prvi od kandidata za Trumpovu vladu koji je dobio potvrdu Senata i preuzeo dužnost, rekao je u izjavi o misiji da sva američka potrošnja i napori u vanjskim poslovima "moraju biti opravdani odgovorom na tri jednostavna pitanja: Čini li to Ameriku sigurnijom? Čini li to Ameriku jačom? Čini li to Ameriku prosperitetnijom?"
Rekao je da "ćemo radi promicanja naših nacionalnih interesa izgraditi inovativniji, okretniji i fokusiraniji State Department. To će zahtijevati zamjenu nekih prioriteta, smanjivanje naglaska na nekim pitanjima i uklanjanje nekih praksi."
Rubio (53) ponovio je Trumpova rana obećanja da će zaustaviti ulazak migranata bez dokumenata u SAD.
"State Department više neće poduzimati nikakve aktivnosti koje olakšavaju ili potiču masovnu migraciju", rekao je Rubio. "Našim diplomatskim odnosima s drugim zemljama, posebice na zapadnoj hemisferi, prioritet će biti osiguranje američkih granica, zaustavljanje ilegalne i destabilizirajuće migracije i pregovaranje o repatrijaciji ilegalnih imigranata" u njihove matične zemlje.
Rubio je rekao da će State Department prekinuti sve napore za promicanje raznolikosti, jednakosti i uključivanja u zapošljavanje, u skladu s naredbama koje je Trump izdao prvog dana svog novog mandata.
"Ova naredba bit će vjerno izvršena i poštovana i slovom i duhom", rekao je Rubio. "Moramo nagraditi učinak i zasluge."
Rubio je rekao i da američka spoljna politika mora da se vrati "na osnove diplomatije, eliminisanjem fokusa na političkim i kulturnim pitanjima koja izazivaju unutrašnje podjele i veoma su nepopularna u inostranstvu".
Osim toga, rekao je da SAD "mora zaustaviti cenzuru i potiskivanje informacija" i "ponovo odrediti prioritet istine". Naglasio je "temeljnu istinu da je Amerika velika i pravedna zemlja čiji su ljudi velikodušni i čiji čelnici sada daju prioritet temeljnim interesima Amerikanaca, poštujući prava i interese drugih naroda".
Uz Trumpovu najavu da će povući Sjedinjene Države iz Pariškog sporazuma o klimi — pridruživši se Iranu, Libiji i Jemenu kao jedinim zemljama koje se službeno neće pridržavati pakta o ograničavanju globalnog zatopljenja — Rubio je rekao da će State Department "koristiti diplomatiju da pomogne predsjednik Trump ispuni je svoje obećanje o povratku američke energetske dominacije."
"Usred današnjeg ponovnog suparništva velikih sila osnažit ću naš talentirani diplomatski korpus da unaprijedi našu misiju da Ameriku učinimo sigurnijom, jačom i prosperitetnijom", rekao je Rubio.
Pentagon šalje 1.500 vojnika na američko-meksičku granicu
Pentagon će narednih dana početi da raspoređuje do 1.500 pripadnika vojske na aktivnoj službi da pomognu da se obezbijedi granica Amerike sa Meksikom, saopštili su američki zvaničnici u srijedu, čime je počela realizacija planova iz uredbi o imigraciji koje je predsjednik Donald Trump potpisao ubrzo nakon preuzimanja položaja.
Trump je u srijedu potpisao uredbu kojom je suspendovan ulazak migranata na američko-meksičkoj granici.
Vršilac dužnosti sekretara za odbranu Robert Salesses bi u srijedu trebalo da potpiše naređenja o raspoređivanju vojnika, mada još nije poznato koje jedinice idu na granicu. Također bi mogao da se promijeni i ukupan broj vojnika.
Zvaničnici su o planovima govorili pod uslovom da ostanu anonimni. Na granici se već nalazi oko 2.500 pripadnika Nacionalne garde i rezervnih snaga, ali nema trupa na aktivnoj službi.
Očekuje se da će dodatni vojnici pomagati graničarima kada je riječ o logistici, transportu i izgradnji barijera. Slične dužnosti su obavljali i u prošlosti, kada su ih na granicu slali i Trump u prvom mandatu i bivši predsjednik Joe Biden.
Trupama je zakonom zabranjeno da se na granici bave dužnostima koje se odnose na sprovođenje zakona, što bi međutim moglo da se promijeni. Trump je u uredbama naložio budućim sekretarima za odbranu i unutrašnju bezbjednost da u roku od 90 dana procijene da li bi se trebalo pozvati na Zakon o pobuni iz 1807. godine koji omogućava raspoređivanje trupa na američkom tlu, kako bi sprovodili civilne zakone.
Slanje vojnika da obezbjeđuju granicu rani je korak u Trumpovom planu da proširi upotrebu vojske u te svrhe. U jednoj od prvih uredbi koje je potpisao u ponedjeljak, Trump je naložio sekretaru za odbranu da utvrdi plan za "zatvaranje granica" i suzbijanje "nezakonite masovne migracije".
Obalska straža, čijeg je komandanta Lindu Fagan Trump smijenio u utorak, najavila je istog dana da šalje više brodova, letjelica i pripadnika u "Američki zaliv" - čime je ispunjena i Trumpova direktiva da se preimenuje Meksički zaliv.
Trump je u inauguralnom govoru u ponedjeljak najavio da će proglasiti nacionalno vanredno stanje na južnoj granici, da će "odmah biti zaustavljeni svi ilegalni ulasci" i da će početi "proces povratka miliona i miliona kriminalnih imigranata u zemlje iz kojih su došli".
Trump je tokom prvog mandata naložio raspoređivanje vojnika na granici da bi pomogli Sekretarijatu za unutrašnju bezbjednost i graničarima, a u odgovoru na karavan migranata koji se iz Meksika kretao ka SAD 2018. godine.
U uredbi koju je potpisao u ponedjeljak, Trump je sugerisao da će vojska pomoći sekretarijatu kada je riječ o "prostoru za pritvor, transportu i drugoj logistici".
Vojnicima je federalnim zakonom iz 19-og vijeka zabranjeno je da obavljaju dužnosti vezane za sprovođenje zakona, što znači da ne mogu hapse ili pritvaraju ljude na granici, osim ako se predsjednik ne pozove na Zakon o pobuni.
Taj zakon predsjednicima omogućava da angažuju rezervne ili aktivne vojne snage da odgovore na nemire u državama i sudovi to ne mogu da osporavaju.
Tokom 2018. godine, više od 7.000 vojnika poslato je u Texas, Arizonu i Kaliforniju, uključujući vojnu policiju, jurišni bataljon, medicinske, jedinice za komunikaciju, borbene inženjere... U to vrijeme, vojnici su uglavnom transportovali graničare duž granice, pomagali im da podignu dodatne barijere i ograde i obezbjeđivali neke kampove.
Opstanak TikToka u SAD-u zavisi od predsjednika Trumpa
Među prvim potezima predsjednika Donalda Trumpa nakon polaganje zakletve u ponedjeljak bilo je potpisivanje izvršne uredbe kojom se kineskom vlasniku društvene mreže TikTok daje rok od 75 dana da pronađe kupca u SAD-u ili će biti zabranjena u zemlji.
Ovaj potez bio je posljednji preokret za vlasnika platforme iz Pekinga, ByteDance, i procijenjenih 170 miliona američkih korisnika.
Stranica se nakratko zamračila tokom vikenda nakon što je Vrhovni sud SAD-a potvrdio zakon koji zahtijeva da TikTok-ova podružnica u SAD-u postane američka kompanija ili bude zabranjena u zemlji zbog zabrinutosti za nacionalnu sigurnost.
Ali to se promijenilo nakon što je Trump signalizirao podršku za produženje.
Izvršni direktor TikToka Shou Chew, koji je bio gost na Trumpovoj inauguraciji, zahvalio mu se u video-postu u petak.
"Zahvalni smo i zadovoljni što imamo potporu predsjednika koji doista razumije našu platformu. Onog koji je koristio TikTok da izrazi vlastita razmišljanja i perspektive", rekao je.
Trumpov postupak predstavlja oštar kontrast u odnosu na njegov prvi mandat na vlasti, tokom kojeg je nastojao zabraniti TikTok zbog navoda da bi servis mogao dijeliti podatke o američkim korisnicima s kineskom vladom.
Odgovarajući na pitanja novinara u ponedjeljak, Trump je predložio novo rješenje: polovično vlasništvo američke vlade.
Iako je Kongres prvobitno dao TikToku 270 dana da pronađe kupca iz SAD-a, nije bilo javnih naznaka o prodaji.
"Činjenica da to nisu dozvolili, mislim da je to znak da kineska vlada ima stvarne interese nacionalne sigurnosti da održi aplikaciju onakvom kakva jeste, što bi nas zaista trebalo zabrinjavati i zaista podvlači izvorni poticaj Kongresu da usvoji ovaj zakon", kaže Adam Kovacevich, izvršni direktor Chamber of Progress, američke trgovačke grupe koja predstavlja američke tehnološke kompanije.
TikTokov sat poništen je za još 75 dana, no uprkos Trumpovoj podršci, budućnost kompanije i dalje je pod znakom pitanja.
Trump zaprijetio uvođenjem carina Evropskoj uniji i Kini
Američki predsjednik Donald Trump obećao je u utorak da će uvesti carine Evropskoj uniji, dodajući da bi carina od 10 posto na kineski uvoz također mogla doći već 1. februara.
Trump, koji je razgovarao s novinarima u Bijeloj kući dan nakon što je položio zakletvu, naveo je potrebu za ispravljanjem trgovinskih neravnoteža Evropske unije sa Sjedinjenim Državama, dok je još jednom ciljao na Peking zbog trgovine fentanilom.
"Oni nas tretiraju veoma, veoma loše. Tako da će biti u pitanju carina", rekao je Tramp o Evropskoj uniji. "Ne možete postići pravičnost ako to ne učinite."
Dan ranije, Trump je optužio blok da ne uvozi dovoljno američkih proizvoda, rekavši da će to "ispraviti" uvođenjem carina ili pozivanjem na više kupovine nafte i plina.
Što se tiče Kine, Trump je u utorak ponovio svoju prijetnju da će uvesti carinu od 10 posto, rekavši da je to "zasnovano na činjenici da šalju fentanil u Meksiko i Kanadu".
Na pitanje koliko brzo bi te tarife mogle biti donesene, on je dodao: "Vjerovatno je 1. februar datum koji gledamo."
Bio je to isti datum na koji je ranije rekao da bi mogao uvesti carine od 25 posto Kanadi i Meksiku, optužujući ih da nisu zaustavili ilegalnu imigraciju i trgovinu fentanilom u Sjedinjene Države.
Meksiko, Kanada i Kina vodeći su izvori robe koju uvoze Sjedinjene Države, prema službenim podacima o trgovini.
Evropski povjerenik za ekonomiju obećao je ove sedmice da je blok spreman braniti svoje interese.
Govoreći na godišnjem sastanku globalnih elita u Davosu u Švicarskoj, predstavnica Evropske unije Ursula von der Leyen izjavila je da je Evropa spremna da pregovara s Trumpom, uz tvrdnju da Washington ostaje važan partner.
"Prvi prioritet Evropske unije biće da se rano angažuje, razgovara o zajedničkim interesima i bude spremna za pregovore" sa Trumpom, rekla je ona.
"Bit ćemo pragmatični, ali uvijek ćemo stajati pri svojim principima, da štitimo naše interese i podržavamo naše vrijednosti", rekla je ona.
Trump kaže da bi uveo sankcije Rusiji ako Putin ne bude pregovarao o okončanju rata Ukrajini
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u utorak da će vjerovatno uvesti sankcije Rusiji ako predsjednik Vladimir Putin odbije pregovarati o okončanju rata u Ukrajini.
Trump nije iznio detalje o mogućim dodatnim sankcijama. Sjedinjene Države su već oštro sankcionisale Rusiju zbog invazije na Ukrajinu u februaru 2022.
Trump je rekao da njegova administracija također razmatra pitanje slanja oružja Ukrajini, dodajući da bi Evropska unija trebala učiniti više da podrži Ukrajinu.
"Razgovaramo sa [ukrajinskim predsjednikom Volodimirom] Zelenskim. Vrlo brzo ćemo razgovarati s predsjednikom Putinom", rekao je Trump. "Mi ćemo to pogledati", rekao je Trump.
Trump je rekao da je izvršio pritisak na kineskog predsjednika Xi Jinpinga da interveniše kako bi se zaustavio rat u Ukrajini.
"Nije mnogo uradio na tome. On ima puno ... moći, kao što mi imamo puno moći. Rekao sam, 'Trebao bi to riješiti.' Razgovarali smo o tome", naveo je Trump.