Linkovi

Top priča BiH

Srušena crkva u dvorištu Fate Orlović

Rušenje crkve u dvorištu Fate Orlović
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:20 0:00

Rušenje crkve u dvorištu Fate Orlović

Obaranjem zvonika crkve u Konjević Polju kod Bratunca, u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska (RS), na istoku Bosne i Hercegovine (BiH), okončana je posljednja faza njenog rušenja, čime se realizovala i presuda Evropskog suda za ljudska prava.

Fata Orlović kaže da je konačno, nakon 25 godina, došao dan pravde: "Nisam vjerovala da će doći današnji dan. Nisam plakala, ali mi je srce lupalo i strepila sam".

Uklanjanje pravoslavne crkve iz dvorišta Fate Orlović je, kako je za Radio Slobodna Evropa (RSE) rekla njena kćerka Hurija Karić, "pobjeda njene majke i cijele porodice i cijele Bosne i Hercegovine".

"Danas konačno možemo živjeti na svome. Mama je samo tražila svoje i konačno je ispoštovana presuda. Hvala pravosuđu i advokatima koji su bili uz nas i našu porodicu", kaže Karić.

Iz dvorišta Fate Orlović nakon 25 godina spora uklonjena crkva
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:47 0:00

Advokat Fate Orlović Rusmir Karkin kazao je da je pravda, na prvom mjestu, dostižna, a današnjim danom i zadovoljena. “Ja sam oduvijek vjerovao i znao sam da će konačno doći do izvršenja presude, ali nismo znali da će ovo ovako dugo trajati”, rekao je Karkin. Dodao je kako je Fata lošeg zdravstvenog stanja te da je današnji čin pozitivan šok koji nije dobro utjecao na njeno zdravlje te nije bila u stanju pratiti rušenje crkve. “Vjerovatno, pritisnuti činjenicom da je Tužilaštvo BiH prije više od mjesec dana otvorilo istragu koja ima za cilj utvrđivanje odgovornosti svih ljudi koji su trebali da budu uključeni u ovaj proces, danas se počelo rušenje. Neosporno je da je objekat izgrađen na nezakonit i nelegalan način te da nema odobrenje vlasti da se nalazi u njenom dvorištu”, rekao je Karkin.

Crkva je, u njenom dvorištu, napravljena 1998. godine, u vrijeme kada je ona bila u izbjeglištvu. Do početka rata u BiH (1992. godine), imanje je pripadalo Fatinom suprugu, koji je sa još 20 članova porodice ubijen u genocidu u Srebrenici 1995. godine.

Imovina porodice Orlović je oduzeta u korist Crkvene opštine Drinjača, a Orlovići u tom trenutku nisu ništa znali o postupku eksproprijacije. Nakon rata u BiH, u skladu s provedbom Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji podrazumijeva vraćanje imovine prijeratnim vlasnicima, porodici Orlović je imovina vraćena, osim parcele na kojoj je izgrađena pravoslavna crkva.

Odluka Suda u Strazburu

Fata Orlović je, nakon što crkva nije uklonjena ni nakon mnogobrojnih tužbi, ročišta i sudskih presuda, je pomoć potražila i na Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu koji je u oktobru 2019. godine donio pravosnažnu presudu u kojoj je naloženo uklanjanje crkve sa imanja porodice Orlović, sa krajnjim rokom za izvršenje presude 1. aprila 2020. godine.

Nakon presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, u februaru 2020. godine, crkva je ispražnjena. Prema odluci Skupštine Opštine Bratunac određeno je da bude prebačena na novu lokaciju, u centar obližnjeg Bratunca, udaljenog dvadesetak kilometara od Konjević Polja.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija (Savez nezavisnih socijaldemokrata) u januaru ove godine na pitanje na sjednici Doma naroda Parlamenta BiH (jedan od dva doma Parlamenta BiH) je rekao da je „proces uklanjanja same crkve zaustavljen zbog pandemije korona virusa, te da će on biti nastavljen u proljeće 2021. godine“.

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini (BiH), u okviru obilježavanja Mjeseca ženske povijesti, odala je, 3. marta, priznanje Fati Orlović za upornu borbu za pravdu u ostvarivanju svojih imovinskih prava.

Na Facebook stranici američka ambasada je objavila da ovaj mjesec obilježavaju odavanjem priznanja hrabrim bosanskohercegovačkim ženama.

"Ženama koje su se dostojanstveno suočile sa izazovima i koje predstavljaju uzor, ne samo ženama i djevojkama, već i svim ljudima, u svim aspektima društva. Zahvaljujemo svakoj od vas na onome što radite svaki dan i što svima pokazujete što hrabre žene mogu postići", napisali su iz američke ambasade u BiH.

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio je, zaključno s 1. decembrom 2020. godine, 395 presuda protiv BiH, pri čemu su tužbu podnijeli pojedinci ili više njih.

See all News Updates of the Day

Palmer: Teški neumski pregovori

Matther Palmer se obraća medijima u Neumu, gdje traju pregovori sa domaćim političarima o izmjenama Izbornog zakona BiH.

Pregovori o izmjenama Izbornog zakona BiH nastavljeni su u petak u jedinom bosanskohercegovačkom gradu na moru. “Neumske pregovore” s domaćim političarima vode američki izaslanik za izbornu reformu u BiH Matthew Palmer i direktorica pri Europskoj službi za vanjske poslove Angelina Eichhorst.

Nakon pojedinačnih sastanaka s predstavnicima vladajućih i pojedinih opozicionih stranaka u Federaciji BiH koji su počeli u 8 sati, javnosti su se obratili međunarodne diplomate Matthew Palmer i Angelina Eichhorst. Domaći političari se nisu obraćali kako je to bio dosadašnji običaj, a razlog nije poznat.

Palmer i Eichhorst su prenijeli usaglašen stav - da su od domaćih političara osjetili istinsko opredjeljenje za rješavanje pitanja Izbornog zakona.

Palmer je izjavio da su pregovori teški i da osim bh. političara sudjeluju i eksperti iz Venecijanske komisije i Ureda OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR).

“Drago mi je da sam na mjestu gdje su okupljene sve stranke i da razgovaramo o procesima integriteta izbornog procesa. Mnogo je stvari koje će se naći na dnevnom redu. Neke su teže, a teški su i tehnički aspekti koji se tiču integriteta izbornog procesa. Osim političkih lidera koji su zajedno s nama, diskusiji su se priključili i eksperti koji nam pomažu da riješimo teža tehnička pitanja. Lideri i eksperti imaju isti cilj - da razgovaraju o važnim , smislenim temama, kako bi se postigao dogovor koji bi u konačnicimogao biti predstavljen Parlamentu BiH. Tu su eksperti Venecijanske kancelarije i ODIHR-a Iz Varšave. Kakav god dogovor bio, najvažnije je da bude usklađen s najvišim standardima u ovoj praksi. Imamo još mnogo posla pred, ali smo dobro počeli”, rekao je Palmer.

Očekuje se da pregovorima u Neumu sutra prisustvuju članovi Interresorne radne grupe za izmjene izbornog zakonodavstva, a prema riječima Palmera, to će značiti učešće političkih stranaka iz bh. entiteta Republika Srpska.

“Da nema odgovarajućeg pristupa i volje i da nemamo uvjerenje da postoji rješenje koje može dobiti parlamentarnu podršku, ne bismo bili ovdje”, dodao je Palmer.

Europska predstavnica Angelina Eichhorst smatra kako su u toku kvalitetne i konstruktivne diskusije na kojima svi ravnopravno sudjeluju.

Angelina Eichhorst tokom konferencije za novinare u Neumu, gdje se vode pregovori o izmjenama Izbornog zakona BiH
Angelina Eichhorst tokom konferencije za novinare u Neumu, gdje se vode pregovori o izmjenama Izbornog zakona BiH

“Dobra diskusija s većinom političkih subjekata je počela još sinoć. Predstavnici opozicije i vladajućih struktura su tu, što je dobra prilika da čujemo različite stavove i viđenja. Nakon inicijalnih razgovora, jutros se nastavila diskusija na temu koju nazivamo paketom unaprijeđenja integriteta izbornog procesa. Radimo na osnovu sveobuhvatnog dokumenta koji ima 17 strana I objedinjen je kroz različite ideje. On će prolaziti ekspertsku analizu. Važno je da imamo priliku svjedočiti konstruktivnim pristupima i viđenjima svih učesnika”, poručila je Eichhorst.

Prema njenim riječima, učesnike pregovora očekuje još dosta posla u narednim danima, ali se nada da će imati pozitivan ishod.

“Prošle godine smo prvi put bili u BiH i u poređenju s tim periodom, mislim da svakako možemo osjetiti snažniju spremnost za prihvatanje različitih mišljenja, kao istinsko opredjeljenje za rješavanje ovog pitanja. To je spremnost kod svih lidera koji su prisutni ovdje, ali i kod onih koji nisu nužno u Neumu. Postoji svijest o funkcionisanju i radu institucija u zemlji, kao I za slobodne i pravične izbore”, zaključila je Eichhorst.

Na pregovorima u Neumu učestvuju predstavnici HDZ-a Dragan Čović i Borjana Krišto, predstavnici SDA Bakir Izetbegović i Šefik Džaferović, predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić, kao i Denis Zvizdić uime stranke Narod i pravda.

Prisutni su i austrijski diplomata Johann Sattler i predstavnici OESS-a. Lideri SDP-a BiH, Naše stranke i DF-a odbili su poziv u Neum.

Do sada su stavovi političkih lidera bili neusaglašeni, a očekuje se da uz pomoć međunarodnih predstavnika, približe ideje u vezi izmjena izbornog zakonodavstva.

Pregovori o izmjenama Izbornog zakona BiH nastavljaju se u Neumu

Pregovori o izmjenama Izbornog zakona BiH nastavljaju se u Neumu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:18 0:00

Policajci oslobođeni optužbi za skrivanje dokaza o ubistvu Davida Dragičevića

David Dragičević, mladić čije ubistvo nije razjašnjeno skoro četiri godine.

Osnovni sud u Banjaluci oslobodio je optužbe krim tehničare Policijske uprave Banjaluka Mikicu Marjanca i Zorana Bošnjaka sumnje da su počinili krivično djelo "sprječavanje dokazivanja" u slučaju smrti mladića Davida Dragičevića.

David Dragičević nestao je 18. marta 2018. godine, a njegovo tijelo pronađeno je šest dana kasnije na ušću rječice Crkvene u Vrbas. Okolnostismrti, koja je okarakterisana kao ubistvo, do danas nisu razjašnjene.

Sud je u presudi od četvrtka (27. januara) obrazložio da tužilaštvo nije dokazalo navode te da nije dokazan umišljaj, odnosno da su optuženi svjesno uništili dokaz.

Okružno javno tužilaštvo u Banjaluci podiglo je u septembru 2018. godine optužnicu protiv Marjanca i Bošnjaka zbog nestanka donjeg veša (gaća bokserica), koje su bez objašnjenja nestale nakon obdukcije tijela stradalog mladića, 25. marta 2018. godine.

Bokserice su, zajedno sa ostalim odjevnim predmetima, prebačene nakon obdukcije u prostoriju za sušenje predmeta u Policijsku upravu Banjaluka, a optužnica tereti Marjanca i Bošnjaka da su bacilli, odnosno uništili taj dio odjeće.

“Dakle, u namjeri da spriječe ili otežaju dokazivanje uništili su predmet koji služi kao dokaz, čime su počinili krivično djelo “sprečavanje dokazivanja”, navodilo se u optužnici.

Suđenje je počelo u aprilu 2021. godine, dvije godine nakon što su se Marjanac i Bošnjak izjasnili da nisu krivi.

Razočaran presudom, otac stradalog mladića, Davor Dragičević protestvovao je u četvrtak, sa članovima grupe “Pravda za Davida” ispred zgrade Osnovnog suda u Banjaluci.

Davor Dragičević nedavno se vratio u Bosnu i Hercegovinu u nakon što mu je odbijen zahtjev za politički azil u Austriji.

Roditelji su ekshumirali tijelo Davida Dragičevića u martu 2019. i prebacili ga u Austriju, nezadovoljni istragom, pritiscima, te hapšenjima građana koji su ih podržavali.

Tužilaštvo BiH je 14. aprila 2021. godine odlučilo da preuzme predmet u vezi s nestankom i smrću Davida Dragičevića od Okružnog javnog tužilaštva Banja Luka.

Davor Dragičević optužio je najviše funkcionere Ministarstva unutrašnjih poslova RS za umiješanost u ubistvo njegovog sina, a prijavu protiv njega podnio je entitetski ministar Dragan Lukač.

Okružno javno tužilaštvo u Banjaluci donijelo je naredbu o obustavi istrage protiv Davora Dragičevića 13. septembra 2020. godine.

Od kraja marta 2018. godine roditelji Davida Dragičevića i grupa "Pravda za Davida" na banjalučkom Trgu Krajine organizovali su protestna okupljanja s ciljem otkrivanja istine o ubistvu.

Palmer i Eichhorst traže od bh. političara saradnju i kompromise

Zgrada Parlamenta i Vijeća ministara BiH (Izvor: BIRN BiH)

EU traži hitnu deblokadu institucija BiH i puni, bezuslovni povratak u državne institucije koji će omogućiti njihovo funkcionisanje, poručeno je nakon sastanka zvaničnika EU i SAD sa članovima zajedničkog kolegijuma oba doma Parlamentarne skupštine BiH o izbornoj reformi.

Nakon sastanka održanog u zgradi bh. parlamenta 26. januara, novinarima su se obratilli direktorica pri Evropskoj službi za spoljne Angelina Eichhorst, viši zvaničnik Ministarstva spoljnih poslova SAD zadužen za izbornu reformu u BiH Matthew Palmer i zamjenik predsjednika Doma naroda BiH, Dragan Čović.

Eichhorst je poručila da „blokada rada parlamenta BiH i drugih državnih institucija jednostavno obustavljaju sve životno potrebne aktivnosti koje bi se trebale odvijati“, i da je trenutna politička kriza neprihvatljiva građanima BiH, da je neprihvatljiva za EU i njihove partnere, a „trebalo bi da bude neprihvatljiva poslanicima u bh. parlamentu“.

Apostrofirala je da rješenja moraju biti dogovorena u Parlamentarnoj skupštini BiH, kao domu demokratije, i ocijenila „da je saglasnost svih političkih subjekata o izbornoj i ustavnoj reformi apsolutno jedno od ključnih pitanja“, iako te saglasnosti još nema.

„Povjerenje u izborni proces i rad institucija ozbiljno je narušen zbog određšenih, kredibilnih, navoda o izbornim prevarama, a naravno građani žele da imaju izborni proces kojem mogu vjerovati“, naglasila je Eichhorst.

Kaže da su ona i Palmer tražili od bh. političara saradnju i kompromise na putu ka konačnom rješenju jer, kako kaže, „vrijeme nam ne ide u prilog“. Podsjetila je da bi se time napravio značajan iskorak na evropskom putu BiH.

Istakla je da i EU i SAD čvrsto podržavaju ujedinjenu, suverenu, mirnu i naprednu BiH, kao jednu teritoriju, jednu državu, sa jednim narodom.

Palmer: Jake institucije važne za izlazak iz krize

Palmer je apostrofirao da su jake institucije najvažnije da bi se izašlo iz političke krize.

Naglasio je da je važno osigurati integritet izbornog procesa, da se svaki glas čuje i da svaki glas bude prebrojan, ali i da svi bh. građani imaju priliku da ravnopravno učestvuju u borbi za vlast na različitim nivoima.

Dodao je da je važno da se u institucionalnom okviru države odražava to da prava konstitutivnih naroda budu ispoštovana.

„U potpunosti podržavamo EU perspektivu BiH, u skladu sa dejtonskim okvirom – jedna država, dva entiteta, tri konstitutivna naroda“, naglasio je Palmer.

Istakao je da je važno da su institucije FBiH jake i funkcionalne, da bi FBiH bila u ravnoteži sa RS – što bi takođe trebalo da omogući funkcionalan dejtonski sistem.

„Malo vremena je ostalo za postizanje sporazuma. Važno je da se izbori održe na jesen, kako je i planirano, te da izborne promjene budu implementirane minimalno šest mjeseci prije izbora“, upozorio je Palmer.

Zaključio je da će on i Angelina Eichhorst raditi sa svim akterima ovog procesa kao partneri da bi došli do sporazuma.

Čović: Predstavnici SAD i EU su tu samo da pomognu

Dragan Čović je naglasio da im je na sastanku jasno stavljeno do znanja da političari iz BiH moraju sami da provedu reformu, a da su predstavnici SAD i EU tu samo da im pomognu.

On je istakao da su četiri ključna cilja izborne reforme – osiguravanje legitimnog predstavljanja svih konstitutivnih naroda, ograničene izmjene ustava, očuvanje integriteta izbornog procesa, te osiguravanje funkcionisanja Federacije BiH.

Podsjetio je da BiH mora u ovom procesu implementirati sve presude sudova, kako domaćih tako i međunarodnih.

„Ako bismo napravili dogovor oko izbornog zakona sigurno bi se relaksirali odnosi po pitanju političke krize“, ocijenio je Čović.

Jevreji, Romi i drugi "nekonstitutivni narodi" u BiH, kao i oni građani koji se ne žele nacionalno izjasniti, od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i završetka rata 1995. čekaju mogućnost kandidovanja i biranja za članove Predsjedništva BiH, te delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.

Ni Bošnjaci i Hrvati iz entiteta Republika Srpska, kao ni Srbi iz entiteta Federacija BiH ne mogu se kandidirati ili delegirati na te pozicije.
Presudu može provesti Parlamentarna skupština BiH gdje je za izmjene Ustava BiH potrebna dvotrećinska većina koja bi podržala neki od prijedloga, a koje dosad nije bilo, tako da nijedna od ovih presuda nije implementirana.

Blokada vlasti na državnom nivou traje od kada je bivši visoki predstavnik, Valentin Inzko nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH i zabranio negiranje genocida, u julu 2021. godine.

Tada su se predstavnici RS povukli iz državnih institucija, i od tada ne učestvuju u donošenju odluka.

U mjesecima kasnije, iz entiteta RS stizale su najave otcjepljenja i prijenosa nadležnosti sa BiH na RS u oblasti odbrane, pravosuđa, finansija, nabavke lijekova i bezbjednosti.

Transparency International: Visoka percepcija korupcije u BiH

BiH je u grupi zemalja Istočne Evrope i Centralne Azije

BiH stagnira na Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala, te je najniže plasirana zemlja Zapadnog Balkana. Kao problemi koji utiču na osjećaj raširene korupcije navedeni su: politička kriza, blokiranje antikorupcijskih reformi, pritisci na medije i neprocesuiranje visoke korupcije.

Prema Indeksu percepcije korupcije za 2021. godinu, BiH se nalazi na 111. mjestu od 180 zemalja, sa 35 bodova, što je ispod globalnog prosjeka od 43 boda. BiH je identičan skor imala i prethodne godine, što je ujedno nalošiji rezultat od 2012, od kada se podaci organizacije Transparency International mogu porediti.

Indeks percepcije korupcije sastoji se iz poretka zemalja i pratećih izvještaja, a Transparency International ga objavljuje jednom godišnje, koristeći podatke niza međunarodnih organizacija i institucija, te stavove stručnjaka i ljudi iz biznisa. Države na listi nisu rangirane prema stvarnom nivou korupcije, već prema percepciji društva o korupciji u javnom sektoru. Niža pozicija na Indeksu (manje bodova) znači da je percepcija javnosti o raširenosti korupcije u toj državi veća.

Lista zemalja za 2021. godinu pokazuje da identičan skor kao BiH imaju Albanija, Malawi, Mongolija i Tajland. BiH i Albanija su ujedno i najniže plasirane zemlje Zapadnog Balkana: Crna Gora je na 65. poziciji (46 bodova), Kosovo zauzima 87. mjesto (39), Sjeverna Makedonija je 92. (39), dok je Srbija na poziciji 100 (38).

Države iz regiona su svrstane u grupu zemlja Istočne Evrope i Centralne Azije, za koju iz Transparency Internationala navode da odražava “začaran krug povećanog autoritarizma, ugrožavanja ljudskih prava i korupcije”.

“Politički lideri iskoristili su Covid-19 kao izgovor za ograničavanje nadzora i odgovornosti za javne nabavke i trošenje inostrane pomoći, od Albanije (35) do Kirgistana (27). Kritičari su ućutkivani a vlade su se obračunavale sa glasovima neslaganja, te gušile novinarske slobode, primjerice u Rusiji (29) i Azerbejdžanu (30)”, saopštili su iz Transparency Internationala.

U analizi ovih država, BiH je uz Rusiju i Kazahstan istaknuta kao jedna od zemalja koje treba posmatrati:

„Trenutna politička kriza pogoršava etničke podjele i ugrožava samo postojanje države. Također izaziva sumnje u interese i motive njenih protagonista, budući da skreće pozornost s kršenja ljudskih prava i blokira kritično važne antikorupcijske reforme koje zemlja treba provesti. Kriza ugrožava nadolazeće opšte izbore u BiH u oktobru 2022. i ometa prijeko potrebne izborne reforme kojima bi se osiguralo da izbori budu transparentno finansirani, te vođeni nezavisno i bez pritiska na birače.”

“Novinari se suočavaju s verbalnim prijetnjama, tužbama i fizičkim napadima, a vlada nastavlja manipulirati medijima. Također, zakoni o zaštiti uzbunjivača se provode neadekvatno, pri čemu se sudske presude često zanemaruju, a uzbunjivači zastrašuju. Nesposobnost sudova da procesuiraju slučajeve korupcije, posebno visoke korupcije, još je jedna ozbiljna posljedica stalne zlouporabe vlasti. Za bilo kakav značajan napredak u borbi protiv korupcije, vlada se mora pozabaviti tim pitanjima i donijeti zakone o sukobu interesa, transparentnim javnim nabavkama i reformi pravosuđa”, stoji u izvještaju Transparency Internationala.

Na slične probleme u BiH nerijetko ukazuju i druge analize međunarodnih organizacija o korupciji, kao i istraživački novinari. Krajem 2021. godine, BIRN BiH je objavio da je Tužilaštvo BiH u toj godini podiglo deset optužnica za koruptivna krivična djela, od čega je samo jedna optužnica bila za visoku korupciju.

U junu 2021. godine, američki predsjednik Joe Biden je uredbom označio korupciju kao jedan od kriterija po kojima je moguće uvoditi sankcije zemljama Zapadnog Balkana. Početkom ove godine Sjedinjene Države su po tom osnovu sankcionisale Milorada Dodika, Alternativnu televiziju, Mirsada Kukića, te Milana i Tijanu Tegeltija.

Autokratski lideri i zarobljene države

Od 19 zemalja Istočne Evrope i Centralne Azije, samo tri na listi Transparency Internationala imaju skor iznad svjetskog prosjeka od 43 boda: Gruzija (55), Armenija (49) i Crna Gora (46). Kao negativan primjer istaknuta je Srbija, koja, kao i prošle godine, ima najniži skor od 2012, uz napomenu da “vlada održava kontrolu uticajem na medije, uznemiravanje nezavisnih kritičara, te održavanjem nefer izbora”. Među zemljama koje su pokazale napredak istaknuti su Kosovo i Sjeverna Makedonija.

Transparency International također navodi: „Kroz Zapadni Balkan i Tursku (38) koncentracija moći u rukama autokratskih lidera i njihovih stranaka podriva nezavisnost pravosuđa, što pomaže u održavanju zarobljenosti država“.

U saopštenju povodom objavljivanja Indeksa iz Transparency Internationala su naveli da zemlje koje narušavaju građanske slobode konstantno imaju niži skor, te ukazali na povezanost korupcije, demokratije i ljudskih prava.

“2021. je bila razorna za građanska prava širom Istočne Evrope i Centralne Azije. Korumpirani lideri suzbijaju svako neslaganje – od opozicionih stranaka do aktivista i medija. Dok su malo radile na borbi protiv uticaja pandemije Covida-19 na stanovništvo, vlade su to iskoristile za dodatno suzbijanje prava i sloboda, dodatno učvršćujući autoritarizam”, navela je Altynai Myrzabekova, regionalna savjetnica Transparency Internationala za Centralnu Aziju.

Indeks percepcije korupcije za 2021. godinu
Indeks percepcije korupcije za 2021. godinu

Kada je riječ o ostatku svijeta, najnižu percepciju korupcije na Indeksu bilježe Danska, Finska i Novi Zeland, sa po 88 bodova. Najgori skor imaju Somalija, Sirija (po 13 bodova) i Južni Sudan sa 11 bodova.

Čak 27 zemalja zabilježilo je najgori rezultat otkako se Indeks percepcije korupcije mjeri. Sjedinjene Države prvi put nisu među 25 najbolje plasiranih zemalja na Indeksu, uz „značajno nazadovanje“, a među razlozima su navedeni kontinuirani napadi na slobodne i fer izbore, te netransparentan finansijski sistem u političkim kampanjama.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG