Linkovi

Izdvojeno

Srušena crkva u dvorištu Fate Orlović

Rušenje crkve u dvorištu Fate Orlović
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:20 0:00

Rušenje crkve u dvorištu Fate Orlović

Obaranjem zvonika crkve u Konjević Polju kod Bratunca, u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska (RS), na istoku Bosne i Hercegovine (BiH), okončana je posljednja faza njenog rušenja, čime se realizovala i presuda Evropskog suda za ljudska prava.

Fata Orlović kaže da je konačno, nakon 25 godina, došao dan pravde: "Nisam vjerovala da će doći današnji dan. Nisam plakala, ali mi je srce lupalo i strepila sam".

Uklanjanje pravoslavne crkve iz dvorišta Fate Orlović je, kako je za Radio Slobodna Evropa (RSE) rekla njena kćerka Hurija Karić, "pobjeda njene majke i cijele porodice i cijele Bosne i Hercegovine".

"Danas konačno možemo živjeti na svome. Mama je samo tražila svoje i konačno je ispoštovana presuda. Hvala pravosuđu i advokatima koji su bili uz nas i našu porodicu", kaže Karić.

Iz dvorišta Fate Orlović nakon 25 godina spora uklonjena crkva
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:47 0:00

Advokat Fate Orlović Rusmir Karkin kazao je da je pravda, na prvom mjestu, dostižna, a današnjim danom i zadovoljena. “Ja sam oduvijek vjerovao i znao sam da će konačno doći do izvršenja presude, ali nismo znali da će ovo ovako dugo trajati”, rekao je Karkin. Dodao je kako je Fata lošeg zdravstvenog stanja te da je današnji čin pozitivan šok koji nije dobro utjecao na njeno zdravlje te nije bila u stanju pratiti rušenje crkve. “Vjerovatno, pritisnuti činjenicom da je Tužilaštvo BiH prije više od mjesec dana otvorilo istragu koja ima za cilj utvrđivanje odgovornosti svih ljudi koji su trebali da budu uključeni u ovaj proces, danas se počelo rušenje. Neosporno je da je objekat izgrađen na nezakonit i nelegalan način te da nema odobrenje vlasti da se nalazi u njenom dvorištu”, rekao je Karkin.

Crkva je, u njenom dvorištu, napravljena 1998. godine, u vrijeme kada je ona bila u izbjeglištvu. Do početka rata u BiH (1992. godine), imanje je pripadalo Fatinom suprugu, koji je sa još 20 članova porodice ubijen u genocidu u Srebrenici 1995. godine.

Imovina porodice Orlović je oduzeta u korist Crkvene opštine Drinjača, a Orlovići u tom trenutku nisu ništa znali o postupku eksproprijacije. Nakon rata u BiH, u skladu s provedbom Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji podrazumijeva vraćanje imovine prijeratnim vlasnicima, porodici Orlović je imovina vraćena, osim parcele na kojoj je izgrađena pravoslavna crkva.

Odluka Suda u Strazburu

Fata Orlović je, nakon što crkva nije uklonjena ni nakon mnogobrojnih tužbi, ročišta i sudskih presuda, je pomoć potražila i na Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu koji je u oktobru 2019. godine donio pravosnažnu presudu u kojoj je naloženo uklanjanje crkve sa imanja porodice Orlović, sa krajnjim rokom za izvršenje presude 1. aprila 2020. godine.

Nakon presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, u februaru 2020. godine, crkva je ispražnjena. Prema odluci Skupštine Opštine Bratunac određeno je da bude prebačena na novu lokaciju, u centar obližnjeg Bratunca, udaljenog dvadesetak kilometara od Konjević Polja.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija (Savez nezavisnih socijaldemokrata) u januaru ove godine na pitanje na sjednici Doma naroda Parlamenta BiH (jedan od dva doma Parlamenta BiH) je rekao da je „proces uklanjanja same crkve zaustavljen zbog pandemije korona virusa, te da će on biti nastavljen u proljeće 2021. godine“.

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini (BiH), u okviru obilježavanja Mjeseca ženske povijesti, odala je, 3. marta, priznanje Fati Orlović za upornu borbu za pravdu u ostvarivanju svojih imovinskih prava.

Na Facebook stranici američka ambasada je objavila da ovaj mjesec obilježavaju odavanjem priznanja hrabrim bosanskohercegovačkim ženama.

"Ženama koje su se dostojanstveno suočile sa izazovima i koje predstavljaju uzor, ne samo ženama i djevojkama, već i svim ljudima, u svim aspektima društva. Zahvaljujemo svakoj od vas na onome što radite svaki dan i što svima pokazujete što hrabre žene mogu postići", napisali su iz američke ambasade u BiH.

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio je, zaključno s 1. decembrom 2020. godine, 395 presuda protiv BiH, pri čemu su tužbu podnijeli pojedinci ili više njih.

See all News Updates of the Day

Pregled: Godina vladavine Talibana u Afganistanu

Glasnogovornik talibana Zabihullah Mudžahid, u sredini, govori na svojoj prvoj konferenciji za novinare, u Kabulu, Afganistan, utorak, 17. avgusta 2021.

Godinu dana nakon povratka Talibana na vlast, napori islamističke grupe da upravlja ekonomijom koja je već opterećena sušom, pandemijom Covida i padom povjerenja u vladu, uglavnom su se pokazali neuspješnim.

U posljednjoj fiskalnoj godini Afganistana prije kolapsa koalicione vlade Ašrafa Ganija koju podržava Zapad, 2020.-2021, 75 posto javnih rashoda iz godišnjeg budžeta zemlje od 5,5 milijardi dolara povučeno je iz strane pomoći. Ali kako su Sjedinjene Države napustile zemlju, međunarodna civilna i sigurnosna pomoć je naglo prekinuta, a novi vladari su sankcionisani.

SAD su oduzele većinu deviznih rezervi zemlje, zamrznuvši oko 7 milijardi dolara koje je u Sjedinjenim Državama držala centralna banka Kabula, povezujući oslobađanje novca s poboljšanjem prava žena i formiranjem inkluzivne vlade.

Dok su Talibani i brojne druge zemlje zahtijevale oslobađanje rezervi u vlasništvu Afganistana, pomoću koju direktno koristi afganistanski narod nastavljaju se istom količinom, posebno za ublažavanje patnje uzrokovane nedostatkom hrane i prirodnim katastrofama. Od aprila 2020. godine, na primjer, broj Afganistanaca koji se suočavaju s akutnom nestašicom hrane skoro se udvostručio na 20 miliona - više od polovine od 38,9 miliona stanovnika zemlje.

USAID i drugi međunarodni donatori osigurali su kratkoročno finansiranje kako bi se izbjegao potpuni kolaps javnog zdravstvenog sistema Afganistana.

Ured UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova izvijestio je da su donatori dali 1,67 milijardi dolara za programe humanitarne pomoći Afganistanu u 2021. godini, od čega su Sjedinjene Države dale najveći iznos, preko 425 miliona dolara. U januaru 2022. Bijela kuća je najavila dodatnih 308 miliona dolara američke humanitarne pomoći.

Talibani su se, međutim, pokazali iznenađujuće vješti u prikupljanju prihoda, prikupivši 840 miliona dolara između decembra 2021. i juna 2022, od čega je veliki udio (56%) bio od naplate carinskih prihoda, kao i od izvoza uglja i voća u Pakistan.

Prema The Economistu, istraživač David Mansfield, koji je proučavao ilegalnu ekonomiju Afganistana 25 godina, procjenjuje da je grupa zarađivala između 27,5 miliona i 35 miliona dolara godišnje oporezujući trgovinu drogom i oko 245 miliona dolara na kontrolnim punktovima duž glavnih puteva, gdje su talibanski borci iznuđivali naknade od kamiondžija koji prevoze hranu i gorivo.

Kao rezultat toga, talibanski budžet za tekuću fiskalnu godinu -2022.-2023 - iznosi 2,6 milijardi dolara.

Obrazovanje

Iako su američki i talibanski zvaničnici razmijenili prijedloge za oslobađanje milijardi dolara zamrznutih u inostranstvu, značajne razlike između strana ostaju. Jedna ključna tačka je posvećenost Talibana da osiguraju prava Afganistanaca na obrazovanje i slobodu govora u okviru parametara islamskog zakona.

Ova fotografija snimljena 22. juna 2022. prikazuje djevojčice koje uče u tajnoj školi na nepoznatoj lokaciji u Afganistanu.
Ova fotografija snimljena 22. juna 2022. prikazuje djevojčice koje uče u tajnoj školi na nepoznatoj lokaciji u Afganistanu.

Neposredno nakon preuzimanja vlasti, talibani su nastojali ublažiti međunarodnu zabrinutost oko prava afganistanskih žena, insistirajući da je Islamski emirat posvećen pravima žena u okviru šerijatskog zakona.

Ministarstvo obrazovanja obećalo je da će se srednje škole za djevojčice od 7. do 12. razreda ponovo otvoriti na početku proljetnog semestra u martu 2022. Međutim, talibani su naglo promijenili kurs 23. marta, navodeći potrebu za dodatnim vremenom za planiranje. Do danas, srednjoškolke u većem dijelu zemlje čekaju odluku, dok su škole za dječake ponovo otvorene gotovo odmah nakon pada administracije predsjednika Ganija.

Neke porodice, međutim, uspijevaju da svoje kćerke pošalju u školu. Čak i kada su srednje škole za djevojčice odbijale učenike u Kabulu, neke su se mogle vratiti na nastavu za početak proljetnog semestra u sjevernim gradovima Kunduz i Mazar-e Šarif. Bilo je i izvještaja iz Navabada u provinciji Gazni o nastavi u školama koje vodi švedska nevladina organizacija pod nazivom Švedski komitet za Afganistan (SCA).

Postoji i nekoliko privatnih poduhvata koji imaju za cilj da sruše zabranu vlade, kao što su tajne škole koje vode aktivisti poput Paštane Durrani, koji je za Glas Amerike rekao: „Ja držim četiri časa za 400 devojčica u četiri različita regiona na dva jezika.”

Ova neslaganja izgledaju indikativno za ono što neki posmatrači opisuju kao uglavnom pogrešnu politiku nove vlade dok se bori da usvoji jedinstven, nacionalni pristup ključnim pitanjima, kao i podjele unutar talibanskih redova.

Kada su talibani posljednji put bili na vlasti, oko 5.000 afganistanskih djevojčica je bilo upisano u školu. Do 2018. broj je skočio na 3,8 miliona.

Postojali su i izvještaji UNESCO-a o raširenoj korupciji u školskom sektoru.

Mediji i druge slobode

Na svojoj prvoj konferenciji za novinare nakon preuzimanja vlasti u augustu 2021, talibani su rekli da bi pozdravili „slobodnu i nezavisnu štampu”.

Ali tokom narednog mjeseca, izadto je niz medijskih direktiva za koje su kritičari rekli da su u nekim slučajevima predstavljale cenzuru.

Avganistanski novinari prisustvuju konferenciji za novinare u Kabulu, Afganistan, 13. februara 2022.
Avganistanski novinari prisustvuju konferenciji za novinare u Kabulu, Afganistan, 13. februara 2022.

Novinarkama je zabranjen rad u državnim medijima, a one u privatnim medijima mogu se pojavljivati samo sa prekrivenim licem. Novinari u nekim provincijama moraju tražiti dozvolu od lokalnih zvaničnika prije izvještavanju. Medijskim kompanijama zabranjeno da emituju muziku ili popularne sapunice i zabavne programe, a izvori prihoda od reklama su ukinuti. Mnoge kuće su zatvorene.

Afganistan je pao na 156 od 180 zemalja na Svjetskom indeksu slobode medija RSF-a, a Reporteri bez granica kažu da je povratak na vlast talibana „imao ozbiljne posljedice po poštovanje slobode štampe i sigurnost novinara, posebno žena”.

Osim medijskih ograničenja, trodnevna konferencija talibanskog vodstva odlučila je u martu da muškarci koji rade na državnim poslovima moraju nositi brade i islamsku odjeću na poslu, da gradski parkovi moraju biti rodno odvojeni i da žena ne smije putovati avionom bez pratnje muškog člana. Talibani su također naredili vlasnicima radnji da uklone glave svih lutaka, smatrajući to neislamskim.

Vanjski odnosi, unutrašnja sigurnost

Interno, najveća prijetnja talibana dolazi od Islamske države-provincija Horasan (ISIS-K) i Al-Qaide.

Iako je broj bombaških napada širom zemlje opao otkako su talibani preuzeli vlast, u eksploziji školske bombe u aprilu je poginulo najmanje šest osoba. Postojao je i niz bombaških napada u maju 2022. godine, od kojih je odgovornost za neke preuzela Islamska država. U junu u Kabulu gađan je hram Sika, dvoje je poginulo, a sedam je ranjeno, a u eksploziji bombe na kriket utakmici u Kabulu u julu dvoje ljudi je poginulo.

Na međunarodnom planu, talibane još nije priznala nijedna država, ali je talibansko vodstvo pozvano na međunarodnu konferenciju u Taškentu, u Uzbekistanu, na kojoj su bili delegati iz 30 drugih zemalja, uključujući EU, SAD i predstavnike Ujedinjenih naroda.

Zapadne vlade, međutim, insistiraju na tome da vide kako talibani poboljšavaju stanje u pogledu ženskih i ljudskih prava, kao i uključivanja u vladu, prije nego što se mogu angažirati na bilo koji smislen način i dati talibanima službeno priznanje.

Kina je održavala direktnu komunikaciju s talibanskom administracijom, a obje strane su se sastajale u nekoliko navrata, bilateralno i međunarodno, kako bi razgovarali o planovima za obnovu Afganistana. Peking je također bio aktivan u raznim međunarodnim, multilateralnim i bilateralnim razgovorima o afganistanskim pitanjima s regionalnim vladama i međunarodnim silama.

Međunarodne organizacije kao što je Aga Khan Development Network nastavljaju svoj rad na poboljšanju istorijskih struktura, parkova i strukturalnih objekata.

Avganistanski novinari prisustvuju konferenciji za novinare u Kabulu, Afganistan, 13. februara 2022.
Avganistanski novinari prisustvuju konferenciji za novinare u Kabulu, Afganistan, 13. februara 2022.
update

Američki kongresmeni u posjeti Tajvanu, Kina najavila nove vojne vježbe

Američka delegacija i tajvanski zvaničnici pri slijetanju u Tajpej.

Tajvanski predsjednik Tsai Ing-wen sastao se u ponedjeljak s delegacijom američkog Kongresa, čiji dolazak pokazuje dodatnu podršku zemlji koju Kina smatra svojom teritorijom.

Tajvanski mediji su prikazali dolazak delegacije na razgovore, ali detalji sastanka nisu odmah objavljeni.

Kina je najavila nove vojne vježbe oko Tajvana, pošto se predsjednik te zemlje susreo sa delegacijom od pet predstavnika američkog Kongresa.

"Kina će preduzeti odlučne i snažne mjere kako bi odbranila nacionalni suverenitet i teritorijalni integritet. Američki političari, zajedno sa tajvanskim separatistima, pokušavaju da podriju princip 'jedne Kine', što je osuđeno na propast", saopštilo je kinesko Minsitarstvo odbrane.

Nije rečeno kada će vježbe početi.

Najava novih vježbi dolazi nakon tenzija i vježbi koje je uzrokovala posjeta predsjedavajuće Predstavničkog doma Nancy Pelosi prije dvije sedmice. Kina je također tada poslala borbene avione i brodove na graničnu linju, koja razdvaja dvije strane od građanskog rata 1949.

Kina kaže da želi upotrijebiti mirna sredstva da stavi Tajvan pod svoju kontrolu, ali njeno nedavni potezi naglašavaju njenu vojnu prijetnju.

Petočlanu delegaciju predvodi demokratski senator Ed Markey iz Massachusettsa i on će se sastati s drugim predstavnicima vlade i privatnog sektora. Očekuje se da će smanjenje napetosti u Tajvanskom moreuzu i ulaganja u ključnu industriju poluprovdnika Tajvana biti ključne teme razgovora.

Ostali članovi delegacije su republikanski poslanik Aumua Amata Coleman Radewagen, delegat iz Američke Samoe, te demokrate John Garamendi i Alan Lowenthal iz Californije i Don Beyer iz Virginije.

"Kina će preduzeti odlučne i snažne mjere kako bi odbranila nacionalni suverenitet i teritorijalni integritet. Američki političari, zajedno sa tajvanskim separatistima, pokušavaju da podriju princip 'jedne Kine', što je osuđeno na propast", saopštilo je kinesko Minsitarstvo odbrane.

Nije rečeno kada će vježbe početi.

Senatorica Shaheen: Osnažiti Zapadni Balkan kako bi se suprotstavio ruskom uplitanju

Senatorica Shaheen: Osnažiti Zapadni Balkan kako bi se suprotstavio ruskom uplitanju
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:08 0:00

Senatorica Jeanne Shaheen je u aprilu ove godine posjetila BiH i druge zemlje Zapadnog Balkana. Jedna je od autorica senatskog zakona o Zapadnom Balkanu, o kojem je sa njom razgovarala Milena Gjorgjievska iz makedonskog servisa Glasa Amerike.

Godišnjica povlačenja SAD-a iz Afganistana: Mnogi su frustrirani jer nema volje da se nauče lekcije

Godišnjica povlačenja SAD-a iz Afganistana: Mnogi su frustrirani jer nema volje da se nauče lekcije
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:36 0:00

Neposredno pred godišnjicu američkog povlačenja iz Afganistana, zvaničnici kažu da okončanjem rata SAD imaju bolji strateški položaj. Ipak, mnogi iskazuju nezadovoljstvo onim što nazivaju nedovoljnim naporom administracije da se iz 20-godišnjeg rata izvuku pouke.

Sekretarijat za pravosuđe traži da se otpečati nalog za pretres Trumpove rezidencije

Pristalica bivšeg predsjednika Donalda Trumpa prolazi pored njegovog imanja Mar-a-Lago, u ponedjeljak, 8. avgusta 2022., u Palm Beachu, Florida.

Američki Sekretarijat za pravosuđe zatražio je u četvrtak od federalnog suda da otpečati nalog za pretres kuće bivšeg predsjednika Donalda Trumpa na Floridi u vezi sa istragom o Trumpovom rukovanju dokumentima iz Bijele kuće.

Državni tužilac Merrick Garland najavio je zahtjev, rekavši da je lično odobrio odluku o traženju naloga za pretres u vezi sa tekućom istragom o Trumpovom rukovanju spisima Bijele kuće.

U svojim prvim javnim komentarima o kontroverznom FBI pretresu Trumpovog odmarališta Mar-a-Lago u ponedjeljak, Garland je rekao da je odluka da se otpečati nalog za pretres, kao i priznanica o imovini koja je data Trumpovim predstavnicima donijeta pošto je Trump javno objelodanio pretres.

"Sekretarijat je odlučilo da podnese zahtjev za objavljivanje naloga i priznanice u svjetlu javne potvrde bivšeg predsjednika o pretresu, okolnih okolnosti i značajnog javnog interesa za ovo pitanje", rekao je Garland u kratkoj televizijskoj izjavi.

Pretres, tokom kojeg su agenti FBI izvukli desetak kutija dokumenata vezanih za Trumpovo predsednikovanje, republikanci su osudili kao oružje Sekretarijata za pravosuđe protiv bivšeg predsjednika.

Rekavši da Sekretarijat za pravosuđe "ne poduzima takve odluke olako", Garland je ukazao da agenciji za sprovođenje zakona nije preostalo drugog izbora.

"Tamo gdje je to moguće, standardna je praksa da se traže manje nametljiva sredstva kao alternativa pretresu i da suzi obim svake pretrage koja se preduzima", rekao je Garland.

Pogled na Trumpovo imanje na Floridi
Pogled na Trumpovo imanje na Floridi

Garland je odbio republikanske kritike upućene na račun Sekretarijata za pravosuđe i FBI-a zbog navodnog izdvajanja slučaja bivšeg predsjednika u političke svrhe.

"Neću šutke stajati po strani kada je njihov integritet nepravedno napadnut", rekao je Garland. "Muškarci i žene iz FBI-a i Sekretarijata za pravosuđe su posvećeni, patriotski nastrojeni javni službenici."

Iako Garland nije otkrio nikakve detalje istrage, izvori upoznati sa istragom rekli su da je ona fokusirana na Trumpovo rukovanje dokumentima Bijele kuće.

Washington Post je u četvrtak kasno uveče objavio, pozivajući se na anonimne izvore, da su federalni agenti tokom pretresa Trumpovog odmarališta tražili dokumente u vezi sa nuklearnim oružjem. Nije jasno da su pronađeni takvi dokumenti ili da li su se odnosili na SAD ili drugu zemlju.

Istraga je navodno otvorena nakon što je Nacionalni arhiv saopštio da je sa zakašnjenjem izvukao 15 kutija dokumenata Bijele kuće, uključujući neke označene kao povjerljive, koje je bivši predsjednik trebalo da preda po izlasku iz Bijele kuće u januaru 2021.

Ispitivanje Trumpovog tretmana vladinih dokumenata odvojeno je od ispitivanja napora Trumpa i njegovih saradnika da ponište ishod predsjedničkih izbora 2020. od strane Sekretarijata za pravosuđe.

Federalni sudija potpisao je nalog za pretres Trumpove kuće nakon što je utvrdio da FBI ima "vjerovatan razlog" da je zločin počinjen i da su dokazi o navodnom zločinu prisutni na Trumpovoj imovini.

Zakon o predsjedničkoj evidenciji zahtijeva da odlazeći predsjednik preda sve dokumente Bijele kuće u vezi sa njegovim predsjedništvom Nacionalnom arhivu.

Trump je bio u New Yorku kada je FBI pretresao njegovu rezidenciju na Floridi, ali je otišao na svoju drštvenu mređu "Istina" (Truth Social) da to objavi kako je pretres u toku, napisavši "Ništa slično se nikada ranije nije dogodilo predsjedniku Sjedinjenih Država".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG