Glasu Amerike je u Savjetu Evrope potvrđeno da je sistem podržala Crna Gora - dok Srbija i Bosna i Hercegovina nisu.
Među državama koje nisu pristupile registru su i Jermenija, Azerbejdžan, Mađarska i Turska.
U Savjetu Evrope Glasu Amerike je rečeno da su Andora, Bugarska i Švajcarska iskazale namjeru da se pridruže.
Ruska invazija na Ukrajinu bila je dominantna tema sastanka u islandskoj prijestolnici Rejkjaviku, na kojem su šefovi država i vlada zemalja članica Savjeta Evrope razgovarali o tome kako ta vodeća evropska organizacija za zaštitu ljudskih prava može da podrži Kijev.
Francuska, Njemačka i Velika Britanija su među zemljama koje su potpisale jedan od najkonkretnijih ishoda samita: uspostavljanje registra za popis ratne štete koji će žrtvama rata omogućiti da prijave svu štetu koju su pretrpjele.
"Današnja odluka da se uspostavi ovaj registar je nesumnjivo istorijska. Poslije toga, trebalo bi da pripremimo neophodan pravni okvir za zaplijenu ruske imovine i uspostavljanje fonda za odštetu", rekao je ukrajinski premijer Denis Šmihal.
Njemački kancelar Olaf Scholz nazvao je registar "značajnim doprinosom međunarodnim naporima da se Rusija pozove na odgovornost zbog posljedica njenih brutalnih akcija".
Deset od 46 članica Savjeta Evrope, među kojima su Srbija i Bosna i Hercegovina, još nije formalno podržalo novu organizaciju čije će sjedište biti u Hagu, gdje se već nalazi nekoliko vodećih međunarodnih pravosudnih organizacija. Još tri zemlje planiraju da učestvuju, ali im je potrebno vrijeme da ispune nacionalne pravne uslove.
Odluci o formiranju registra pridružile su se Sjedinjene Države, Japan i Kanada koji u Savjetu Evrope imaju status posmatrača.
Scholz je rekao da preostaje da se utvrde detalji o tome kako će Rusija isplaćivati odštetu Ukrajini .
"Registar štete je upravo to, registar - to je značajno, ali ne rješava pitanje kako će odšteta biti plaćena", istakao je njemački kancelar.
Na pitanje kakve su šanse da se za isplatu odštete upotrijebe zamrznuta ruska sredstva, on je u odgovoru bio skeptičan. Poručio je da "nema mnogo dostupnih poteza koji su u skladu sa zakonom".
Registar bi mogao da se koristi za isplatu odštete koju bi odredio tribunal za krivično gonjenje zločina agresije, što je još jedan koncept koji je podržao Savjet Evrope. U obraćanju samitu u utorak, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovio je da njegova zemlja želi formiranje tog suda.
"Nema pouzdanog mira bez pravde", rekao je Zelenski u obraćanju učesnicima samita.
Generalna sekretarica Savjeta Evrope Marija Pejčinović Burić rekla je da to tijelo namjerava da podrži međunarodne napore da se formira sudski organ za krivično gonjenje zločina agresije - što je u suštini invazija na drugu zemlju.
Međunarodni krivični sud izdao je nalog za hapšenje ruskog predsjednka Vladimira Putina, optužujući ga da je lično odgovoran za otmicu ukrajnske djece. Međutim, sud nema ovlašćenje da krivično goni slučajeve agresije.
