Europska unija već bi u petak mogla održati još jedan krizni summit o dužničkoj krizi u nekoliko država euro-zone. Kako iz Pariza javlja Lisa Bryant, nesigurnost na kontinentu povećava i neizvjesna situacija s američkim državnim zaduživanjem.
Agencija Moody's ovaj je tjedan snizila kreditni rejting Irske, a prošli tjedan Portugala. Prognoza je da će obje zemlje, kao i Grčka, trebati i drugu 'tranšu' novčane pomoći iz Bruxellesa – kako bi izbjegle bankrot. Predsjednik Europske unije Herman Van Rumpuy pokušao je smiriti situaciju, pogotovo na tržištima: "Potpuno sam svjestan napete situacije s dugom. Ali želim biti jasan – čelništvo Unije odlučno je učiniti sve što je potrebno kako bi se sačuvala financijska stabilnost euro-zone. Moramo se izdignuti od lokalnih interesa. Ja sam siguran da ćemo to i učiniti."
Međutim, ministri financija država euro-zone početkom ovog tjedna nisu bili u stanju objaviti zajednički plan akcije. Možda će to učiniti predsjednici i premijeri njihovih država, na hitnom sastanku u Bruxellesu. Glavne točke dnevnog reda su - koliko bi europski privatni sektor trebao sudjelovati u 'spašavanju' Grčke i treba li potpuno preustrojiti zajednički fond iz kojeg dolaze sredstva za rješavanje financijskih problema prezaduženih članica.
Gilles Moec, koji radi u londonskom odjelu za istraživanja njemačke središnje banke, kaže da je uloga privatnog sektora – političko pitanje: "O ulozi privatnog sektora govori se zbog toga jer postoji rašireno mišljenje da porezni obveznici ne bi trebali biti jedini koji spašavaju zemlje kojima prijeti bankrot."
Situacija je neizvjesna i zbog mogućnosti – doduše ne jako vjerojatne – da bi Sjedinjene Države uskoro možda mogle prestati plaćati svoje dužničke obveze. Direktor američke Središnje banke upozorio je da takav razvoj događaja doveo do nove globalne gospodarske krize.
Gilles Moec o tome kaže: "Neizvjesni pregovori o tome trebaju li se Sjedinjene Države dodatno zaduživati ili ne, ne pomažu situaciji u Europi. Jer, ona je ionako vrlo komplicirana."
Benedicta Marzinoto iz think-tanka Bruegel kaže da je sada najizraženija zabrinutost da će dužnička kriza zahvatiti i dvije velike europske ekonomije – Italiju i Španjolsku. "I Italiji i Španjolskoj se situacija znatno pogoršala. Mene to mnogo više zabrinjava nego smanjenje irskog kreditnog rejtinga. On se mogao očekivati, kao posljedica grčkog slučaja" - kaže ova analitičarka.
Italija je najavila brzo usvajanje mjera štednje. Međutim, analitičari smatraju da je najvažnije da Europska unija poradi na dugoročnoj strategiji za sprečavanje ovakvih kriza. Što se toga tiče, postoji strah da će se to pitanje odgoditi za jesen.