Linkovi

Analize i istraživanja

Europol srušio balkanski kartel koji je snabdijevao Evropu kokainom

1.2 tons of cocaine

Nakon dosad neviđene međunarodne operacija organa za provedbu zakona iz osam zemalja podnesene su prijave protiv 61 pripadnika balkanskog narkokartela koji Evropu opskrbljuje kokainom, objavilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Hrvatske.

Od njih 61, uhapšeno je 23 (13 u Španjolskoj i 10 u Sloveniji), zaplijenjeno je 2,6 tona kokaina, 324 kilograma marihuane, 612.000 eura u gotovini, te devet luksuznih vozila i pet motora.

Protekle godine je proveden niz akcija u okviru Operativne radne grupe između Španjolske, Hrvatske, Srbije, Njemačke, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Sjedinjenih Država i Kolumbije, uz koordinaciju aktivnosti koju je vodio Europolov Evropski centar za teški i organizirani kriminal.

Ova izrazito mobilna zločinačka organizacija imala je aktivne ogranke u nekoliko evropskih zemalja, a činili su je uglavnom kriminalci iz Srbije, Hrvatske, Crne Gore i Slovenije, navodi MUP.

Europol je Operativnu radnu grupu osnovao u julu 2020. godine s ciljem povezivanja svih uključenih zemalja u koordinaciji zajedničke strategije usmjerene na razbijanje cijele mreže. Od tada Europol kontinuirano osigurava najnovije obavještajne podatke i analize, kao pomoć istražiteljima na terenu.

U okviru obavještajnih aktivnosti koje su proveli zajedno sa svojim međunarodnim kolegama, španjolski su istražitelji došli do pouzdanih obavještajnih podataka da je ovaj kartel za proljeće ove godine pripremao uvoz ogromnih količina kokaina iz Južne Amerike u Evropu.

Poduzete su posebne mjere nadzora kriminalaca tokom njihovih višestrukih putovanja između Španjolske i Južne Amerike kako bi organizirali završne pojedinosti uvoza više od 1,25 tone kokaina.

Istraživanje je dobilo zamah u martu ove godine kada su vođe tog kartela otputovali u Španjolsku kako bi se pripremili za dolazak pošiljke kokaina. Te dvije osobe - koje je Europol smatrao visokovrijednim metama, do tada su izbjegavale lično prisustvovati sastancima kako bi izbjegle policiju.

Po ovom saznanju rano ujutro 10. marta 2021. godine pripadnici španjolske nacionalne policije (Policía Nacional) izvršili su istodobne racije u gradovima Tarragoni, Barceloni, Geroni i Valenciji te uhapsili trinaest osoba, uključujući dva narkobosa i policijskog službenika koji je sarađivao sa zločinačkom organizacijom.

Španjolski istražitelji također su razbili alternativne izvore prihoda kartela, kao što su proizvodnja i trgovina marihuanom i prodaja luksuznih vozila.

U naknadnoj akciji, u maju 2021. godine, slovenska nacionalna policija nadležnim tijelima prijavila je 48 ostalih pripadnika organizovane kriminalne grupe zbog uključenosti u raspačavanje kokaina i marihuane u Evropi. Od toga je do sada uhapšeno ukupno 10 osumnjičenih.

See all News Updates of the Day

WHO: Omicron predstavlja vrlo visok globalni rizik

Zdravstveni radnik obavlja test na COVID-19 na putniku na međunarodnom aerodromu OR Tambo u Johanesburgu, 27. novembra 2021., nakon što je nekoliko zemalja zabranilo letove iz Južne Afrike nakon pojave nove varijante COVID-19 Omicron.

Novi soj korona virusa omicron predstavlja "vrlo visok rizik" na globalnom nivou, upozorila je u ponedjeljak Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ali je istovremeno naglasila da postoje brojne nepoznanice oko njegove opasnosti i prenosivosti.

"Do sada nijedan smrtni slučaj vezan za soj omicron nije prijavljen", navodi WHO u tehničkom dokumentu objavljenom 29. novembra.

U dokumentu se također daje savjet vlastima da pokušaju da obuzdaju širenje novog soja korona virusa.

Navodi se da je s obzirom na mutacije koje mogu da daju potencijal za izbjegavanje imunog odgovora i omoguće veću prenosivost, postoji visoka vjerovatnoća da se omicron raširi na globalnom nivou, prenosi Beta pozivajući se na AFP.

Spisak zemalja gdje je novi soj virusa identifikovan brzo raste poslije prijave prvih slučajeva na jugu Afrike prije manje od nedjelju dana.

WHO je u petak navela da ovaj soj izaziva zabrinutost, čime je svrstan u istu kategoriju sa sada najrasprostranjenijim sojem delta.

Organizacija je ukazala na brojne nepoznanice vezane za ovaj soj COVID-19: njegova zaraznost, da li ovaj soj može bolje da zaobiđe imuni odgovor, koliku zaštitu pružaju postojeće anticovid vakcine po pitanju zaraznosti i težini bolesti, da li on izaziva teže simptome.

Generalni direktor WHO Tedros Adhanom Ghebreyesus navodi na Twitteru da naučnici širom svijeta rade na razumijevanju varijante omikrona.

O pojavi nove varijante u ponedeljak će razgovarati i ministri zdravlja G7, prenosi BBC.

I Japan se zatvara zbog omicrona, u Nizozemskoj uhapšeni bjegunci iz karantina

Arhiv - Aerodrom Haneda u Tokiju

Japan je objavio da će zatvoriti svoje granice za strane državljane, i tako se pridružiti Izraelu - zemlji koja je od ponedjeljka na 14 dana zatvorila svoje granice za strance kako bi se spriječilo širenje omicrona. Australija također razmatra da li da obustavi predviđeno planirano otvaranje.

Potencijalno zarazniji soj, omicron, otkriven je u Južnoafričkoj Republici, a sada je već registrovan i u Australiji, Belgiji, Bocvani, Britaniji, Kanadi, Danskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Hong Kongu, Izraelu, Italiji i Nizozemskoj.

Svjetska zdravstvena organizacij saopštila je da će možda biti potrebne nedjelje da bi se utvrdilo koliko je omicron ozbiljan, a za sada je označen kao "zabrinjavajući".

Japan je najavio da će granice zatvoriti od utorka, iako u toj zemlji još nije registrovan omicron. Premijer Japana Fumio Kishida nije rekao do kada će one trajati.

Izrael je granice zatvorio u ponedjeljak. Maroko će zabraniti sve internacionalne letove u naredne dvije nedjelje.

Predsjednik SAD Joe Biden najavio je da će u ponedjeljak objaviti detalje u vezi sa narednim koracima Amerike zbog omicrona.

Južnoafrička Republika, gdje je soj prvo registrovan, kritikovala je zatvaranje zapadnih zemalja i ocijenila ga kao nefer i potencijalno štetno za ekonomiju, uz opasku da "biva kažnjena zbog sposobnosti naučnika da rano otkriju novi soj".

"Zabrana putovanja nije bazirana na nauci, niti će biti efiknasna u sprječavanju širenja nove varijante. Štetu će pretrpjeti ekonomije pogođenih zemalja", rekao je južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa​.

Hapšenja u Nizozemskoj

Nizozemska vojna policija saopštila je da je uhapsila bračni par koji je napustio hotel u kojem je bio u karantinu, nakon što su pozitivno testirani na Covid. Supružnici su uhapšeni u pokušaju da napuste zemlju, a kako javljaju mediji, pokušali su da avionom pobjegnu u Španiju.

Nije poznato da li su bili pozitivni na novi soj virusa.

Desetine putnika, koji su iz Južnoafričke Republike u subotu sletjeli u Amsterdam, bili su pozitivni na Covid, a njih 13 ima novi soj i svi su smješteni u hotelu kod aerodroma.

Još se ne zna da li je par, koji je pokušao da pobjegne iz karantina, stigao iz Južnoafričke Republike.

Nastavak pregovora Irana i svjetskih sila o nuklearnom sporazumu

Policajac patrolira ispred transparenta koji su postavili članovi Nacionalnog vijeća otpora Irana, iranske opozicione grupe, ispred hotela u Beču tokom nuklearnih pregovora s Iranom 27. aprila, 2021.

Svjetske sile i Iran u ponedjeljak, 29. oktobra, sastaju su u Beču kako bi pokušali da obnove nuklearni sporazum iz 2015. godine, ali Teheran ne odustaje od svog stava zbog čega su male nade da će biti ostvaren bilo kakav napredak, piše agencija Reuters.

Diplomate upozoravaju da je veoma malo vremena za obnovu sporazuma iz kojeg je 2018. godine istupio tadašnji američki predsjednik Donald Trump.

Šest rundi indirektnih razgovora održano je između aprila i juna.

Iranska delegacija iznijela je listu zahtjeva koje američke i evropske diplomate smatraju nerealnim. Na listi je i insistiranje Teherana da budu ukinute sve američke i sankcije EU koje su uvedene od 2017. godine, uključujući i one koje nisu u vezi sa spornim nuklearnim programom.

Iran je nastavio sa svojim programom obogaćenja uranijuma i Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) saopštila je da je sa njihovim inspektorima grubo postupano i da im je odbijen pristup kako bi postavili nove nadzorne kamere na jednoj od spornih lokacija.

Američki predstavnik Robert Malley upozorio je da je Washington spreman na jačanje pritiska na Teheran ukoliko razgovori propadnu.

Marijan Beneš bez počasti u Banja Luci koju je proslavio sportskim rezultatima

Marijan Beneš bokser koji je obilježio jugoslovenski sport

Bokserski šampion Marijan Beneš govorio je da Banja Luku voli najviše na svijetu. Svojim rezultatima grad je upisao na evropsku sportsku mapu. Ipak, nije doživio da mu se Banja Luka oduži na isti način, a to se izgleda neće dogoditi ni nakon njegove smrti.

Inicijativa da Sportska dvorana „Borik“ ponese njegovo ime odbačena je na osnovu ankete u kojoj je učestvovalo tek šest korisnika ove Ustanove.

Inicijativu da dvorana, u kojoj je Marijan Beneš 1979. godine Banja Luku okitio titulom Evropskog šampiona u boksu, ponese njegovo ime, pokrenuli su brojni banjalučki sportisti, sportski radnici i novinari.

Podržao ih je i gradonačelnik Banja Luke Draško Stanivuković: „Grad planira da se ovom istinskom sportskom heroju, koji je ime našeg grada sa ponosom prenosio svim svjetskim meridijanima, oduži uz najveću počast i dodijeli mu mjesto u njegovoj Banja Luci“.

Gradonačelnik se u martu ove godine sastao sa predlagačima Inicijative, te direktorom Sportskog centra „Borik“ Nenadom Talićem i kćerkom bokserske legende Žanet Beneš, od koje je dobio punu podršku za realizaciju ideje.

Činilo se da je inicijativa usvojena i da će na Sportskoj dvorani „Borik“ osvanuti ime slavnog Marijana Beneša.

JU Sportska dvorana 'Borik', Banja Luka
JU Sportska dvorana 'Borik', Banja Luka

Obmanjivanje javnosti

Upravni odbor JU Sportski centar „Borik“, koji čine predsjednik Radenko Jotanović, te članovi Dragana Puzić i Obrenko Slavnić, u aprilu je održao sjednicu i donio odluku kojom je saglasan sa pomenutom inicijativom.

Ipak, obavezao je rukovodstvo SC „Borik“ da formira Komisiju koja će „da provede anketu kod korisnika Ustanove o tome da li su saglasni za promjenu naziva dvorane“.

Nakon provedene ankete, inicijativa je odbačena.

U mišljenju dostavljenom Gradskoj upravi, a koje je potpisao predsjednik UO Radenko Jotanović stoji: „Upravni odbor Ustanove je mišljenja da, iako saglasan sa inicijativom za promjenu naziva SD „Borik“ u SD „Marijan Beneš“, ne postoji izvjesnost u pogledu broja osoba (prvenstveno sportske javnosti) zainteresovanih za navedenu inicijativu".

U dopisu se dalje navodi: „...od 41 korisnika kojima je upućeno anketno pitanje, odgovor je dostavilo samo njih šest, od kojih dva podržavaju inicijativu, dva su protiv, jedan je uzdržan i jedan se izjasnio da nije kvalifikovan za davanje odgovora“.

Nikola Stanković, jedan od inicijatora ove ideje za Glas Amerike ističe da je to svjesno obmanjivanje javnosti, jer se, kako kaže, ciljano išlo samo na trenutne korisnike usluga dvorane, koji o ovoj temi ne mogu sami odlučivati.

Predlagači inicijative zbog toga smatraju da je isključiva odgovornost za njeno odbijanje na Upravnom odboru JU Sportskog centara „Borik“, jer su ovim postupkom, kako kažu, omalovažili inicijativu.

„Upravni odbor je svjesno usmjerio odlučivanje u pravcu da se peticija odbije. Samo podatak da je od 41 korisnika SD 'Borik' tek njih 6 dostavilo odgovor, govori o ozbiljnosti postupka Upravnog odbora“, objašnjava Stanković.

Bojan Božić, takođe, jedan od inicijatora ove ideje za Glas Amerike kaže da je riječ o prvoj Inicijativi da se SD „Borik“ nazove po jednom od zaslužnih sportista.

„To ne samo da je praksa u svijetu, imate i primjere u Beogradu, gdje se dvorana 'Pionir' zove Aleksandar Nikolić, ali je i dalje 'Pionir'. Ili 'Marakana' koja nosi ime Rajka Mitića, ali je i dalje 'Marakana'. Mi smo tako nešto htjeli da uradimo u Banja Luci i da SD 'Borik' dobije ime po Marijanu Benešu, koji je zaista jedan od najzaslužnijih sportista u Banja Luci“, objašnjava Božić, koji dodaje da mu je žao što je sve okončano na ovakav način.

„Nažalost, ta inicijativa je ispolitizovana. Nije bilo nekog drugog konkretnog prijedloga, nego su jednostavno odlučili da ne prihvate tu inicijativu“, kaže on.

Predstavnici predlagača inicijative Nikola Stanković i Bojan Božić na sastanku sa gradonačelnikom Draškom Stanivukoviće i Žanet Beneš, kćerkom Marijana Beneša, Banja Luka (Foto: Grad Banja Luka)
Predstavnici predlagača inicijative Nikola Stanković i Bojan Božić na sastanku sa gradonačelnikom Draškom Stanivukoviće i Žanet Beneš, kćerkom Marijana Beneša, Banja Luka (Foto: Grad Banja Luka)

Sportski radnici u nevjerici

Sportski radnici, novinari i velikani, koji su pokrenuli inicijativu, nikada nisu sumnjali u njenu ispravnost. Ne umanjuju važnost i drugih zaslužnih sportista, koji, kako kažu, takođe zaslužuju počast, ali vukla ih je ideja da se Banja Luka oduži jednom od najvećih koje je imala.

„Marijan Beneš je neko ko je ostavio najveći pečat u banjalučkom sportu i ko je sa svojim individualnim sportskim rezultatima proslavio Banjaluku i sportsku dvoranu 'Borik'“, objašnjava Stanković,

Odbacivanjem inicijative iznenađeni su i članovi bokserskog kluba „Slavija“ u koji je Marijan Beneš došao sa samo 16 godina i tu ostao do kraja amaterske karijere.

„To je sramno, ostao sam bez riječi! Ja ne mogu da povjerujem da su tako odlučili dok ne vidim dokument. Zašto bi nekom smetalo ime našeg proslavljenog boksera, čovjeka koji je proslavio naš grad i postao veliki evropski šampion upravo u toj dvorani 'Borik'“, rekao je za portal Mondo Vlado Majstorović, sekretar bokserskog kluba „Slavija“.

Bojan Božić podsjeća da je meč protiv Žilberta Koena 1979. godine bio događaj koji je okupio najviše gledalaca u istoriji SD „Borik“.

„Taj meč će ostati zapamćen i upisan u anale SD 'Borik'“, kaže Božić koji ne gubi nadu da će ideja, ipak, biti realizovana.

„Nadamo se da će nekad u budućnosti biti sluha da dvorana 'Borik' ponese ime Marijana Beneša“, ističe on.

Marijan Beneš, JU Sportska dvorana 'Borik', Banja Luka
Marijan Beneš, JU Sportska dvorana 'Borik', Banja Luka

Dupli aršini

Inicijativa da se oda počast Marijanu Benešu, čini se da je jedini slučaj u kojem se o ovakvim pitanjima sprovodi anketa na vrlo neuobičajenom uzorku ispitanika.

Slične ankete nisu sprovođene među Banjalučanima kada su postavljani spomenici ruskim carevima, generalima, piscima i brojnim drugim ličnostima koje nemaju nikakve veze sa Banja Lukom.

Ovaj potez pokazatelj je da se, nažalost, samo u zvaničnoj Banja Luci ne priznaju sportski uspjesi Marijana Beneša na koje je ponosna cijela bivša Jugoslavija.

To potvrđuje i izjava predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića, nakon što mu je u aprilu dodijeljena nagrada „Ključ grada Banja Luka“ sa poveljom „Počasni građanin grada Banja Luke“.

Šampionskog boksera, tom prilikom, svrstao je među nekoliko najznačajnijih ličnosti Banja Luke.

„Dobiti priznanje u gradu Petra Kočića, bana Svetislava Milosavljevića, Veselina Masleše, u gradu jednog Marijana Beneša, svakako je jedno od najvećih priznanja koje sam u životu dobio“, rekao je Vučić.

Od svih ličnosti koje je nabrojao samo Marijan Beneš nema spomen obilježje u Banja Luci.

U razgovoru za Glas Amerike o tome je prije dvije godine govorio i Željko Tica, stručni saradnik Muzeja sporta i dugogodišnji banjalučki sportski novinar.

„Zašto se ne bi u parku dvorane 'Borik' napravila spomen-bista Marijana Beneša. Nadam se da će to ljudi koji vode Grad prihvatiti i da će se na pravi način odužiti velikom bokserskom šampionu”, predlagao je Tica.

Njegovo mišljenje dijeli i Bojan Božić, koji smatra da ispred SD 'Borik' treba napraviti trg, po uzoru na ulicu „Olimpijskih pobjednika“, gdje bi se odala počast svim zaslužnim sportistima Banja Luke.

Nakon čuvenog meča protiv Francuza Žilbera Koena prije nešto više od 40 godina, ime Marijana Beneša, 2019. godine, ponovo je okupilo veliki broj Banjalučana u SD „Borik“ na manifestaciji „Šampionski nokaut“.

Tada se činilo da rukovodstvo SD „Borik“ neće dozvoliti da sjećanje na Marijana Beneša izblijedi.

Ipak, u gradu koji je toliko volio, o njegovim uspjesima svjedoče tek povremene izložbe u Muzeju sporta i mural koji su na zidu ispred dvorane „Borik“ oslikali oni koji znaju da ih je Marijan Beneš zadužio velikim sportskim rezultatima, ali i neizmjernom ljubavlju i odanošću.

Mural posvećen Marijanu Benešu, Banja Luka
Mural posvećen Marijanu Benešu, Banja Luka

Palmer za RSE: Rješenje za izborni zakon mora biti nađeno do proljeća

Matthew Palmer

Američki predstavnik za reformu Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini Metju Palmer (Matthew Palmer), koji u subotu (27. novembra) stiže u BiH, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže kako očekuje teške pregovore.

„Politički lideri će se boriti za svoje strane, to je ono što oni rade. Mi smo tu da ohrabrimo cijeli proces, da pospješimo kompromis, da pomognemo u identificiranju oblasti u kojima postoje neslaganja i razlike koje je potrebno premostiti”, navodi uz ostalo Palmer.

Američki diplomata upozorava da nema mnogo vremena za gubljenje.

„Ako se krećemo unazad od izbora, koji su planirani za jesen iduće godine, zaista je potrebno da imamo sve riješeno do proljeća – što znači da imamo samo nekoliko mjeseci da radimo na tome. Nadam se da će taj pritisak služiti fokusiranju političkih lidera, te da će ih ubijediti u važnost brzog postizanja kompromisa“, navodi u intervjuu Palmer.

Svi se slažu oko evropske aspiracije BiH

RSE: Gospodine Palmer, kad ste bili u oktobru u Sarajevu kazali ste da je kod reforme Izbornog zakona Bosne i Hercegovine potrebno pronaći balans između interesa različitih aktera, kako bi se provele odluke Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga prema mantri “jedna država, dva entiteta i tri konstitutivna naroda”.

Kako pronaći taj balans kad postoje u potpunosti suprotstavljena viđenja stranaka u BiH. Ili su se mišljenja promijenila, samo javnost još uvijek nije obaviještena o tome?

Palmer: Mislim da je neprecizno opisati pozicije stranaka i sudionika u BiH kao fundamentalno suprotstavljene. Postoje neke tačke oko kojih se slažu, tačke zajedništva, koje su važne, koje moramo prepoznati. Mislim da su svi sudionici za evropske aspiracije Bosne i Hercegovine. BiH je evropska budućnost, evropske integracije.

Mislim da bi sve stranke u BiH željele sistem, državni sistem koji je funkcionalan, koji proizvodi dobra i usluge za građane BiH, sistem koji kreira političku stabilnost, koji podržava ekonomski rast, koji podržava radna mjesta, koji osigurava da mladi ljudi u BiH osjećaju da mogu napraviti svoje domove u BiH, stvoriti porodice u BiH i imati budućnost koja je sigurna i prosperitetna.

Na toj osnovi radimo sa strankama kako bismo identificirali put naprijed koji podržava izborni sistem koji je transparentniji, pošteniji, odgovorniji, koji podržava izmjene Ustava, ograničene, ciljane i koje će pomoći BiH da ispuni svoje obaveze prema Evropskoj uniji i koje će otvoriti evropski put za BiH.

Slično kao sa Prespanskim dogovorom

RSE: Kao što ste rekli, želje su jedno, a ono što vidimo na terenu je drugo. Kako biste objasnili, ili pokušali opisati, ono što čujete dok razgovarate sa bosanskohercegovačkim političarima?

Palmer: Ono što bismo voljeli da vidimo je dogovor koji sadrži više dimenzija, dogovor koji promovira izborni sistem koji je pošteniji, koji je lakši za sabrati, transparentniji, i ispunjava potrebe i obveze svih sudionika.

Govorimo o teškim stvarima. Da je nešto što se lako može riješiti, ovo bi bilo već davno učinjeno. Ono što pokušavamo da uradimo – ono što je naša uloga i uloga EU – pokušavamo da pomognemo svim stranama da se međusobno dogovore.

Ono što bismo voljeli da vidimo je dogovor koji sadrži više dimenzija, dogovor koji promovira izborni sistem koji je pošteniji, koji je lakši za sabrati, transparentniji, i ispunjava potrebe i obveze svih sudionika. To je poprilično široka i kompleksna agenda, ali sam uvjeren da je zajedno možemo osigurati, sa dobrom voljom i vodstvom od strane onih u BiH kojima je povjerena sveta odgovornost predstavljanja javnosti.

RSE: Prema ranijem iskustvu, jako ste svjesni situacije u BiH, pa opet kako očekujete da lideri u BiH izađu s kompromisom ako to nisu uspjeli u proteklih više od 25 godina?

Palmer: Na Balkanu sve izgleda kao nemoguće sve do onog trenutka kad se završi i kad se onda pogleda unatrag čini se kako je bilo neminovno.

Prošli smo kroz vrlo sličan set problema s Prespanskim dogovorom između Sjeverne Makedonije i Grčke. Dugogodišnji izazov, dugogodišnji problem, oni to ne mogu uraditi, ne mogu uraditi i onda su to uradili.

Mislim da smo to vidjeli više puta u BiH tokom godina. Kad postoji efikasna inicijativa, bilo da pritisak dostigne nivo da uvjeri lidere da nađu kompromis i oni ga nađu.

I kada pogledamo situaciju u BiH, dovoljno je zabrinutosti, dovoljno je uvjeravanja liderima da koncentrira misli lider. I nadam se da mogu sjesti zajedno, identificirati šta su zajedničke tačke, a šta nisu, identificirati tačke na kojima se razlikuju, a svjestan sam da postoje značajne razlike, i rade zajedno na kompromisima koji su nužni da se zemlja pokrene prema naprijed.

Nije lako, ali je apsolutno moguće to uraditi.

Lideri u BiH, političke stranke, javnost u BiH imat će podršku, prijateljstvo i partnerstvo Sjedinjenih Država, kao i Evropske unije. I istrajni smo u postizanju kompromisa.

Složenije je od diskusije Izetbegovića i Čovića

RSE: Dvije strane u pregovorima, osobito SDA i HDZ BiH, imaju različita viđenja o vašim namjerama po pitanju izbornog procesa.

Bakir Izetbegović je kazao da ima dojam da bi rješenje naškodilo interesima Bošnjaka i probosanskih stranaka, dok Dragan Čović tvrdi da je za njega najvažnija stvar legitimna reprezentacija u Domu naroda i Predsjedništvu BiH. Da li je moguće da Čović i HDZ BiH dobiju dvije izborne jedinice u Federaciji BiH, i da li su strahovi gospodina Izetbegovića opravdani?

Palmer: Prije svega, htio bih naglasiti da ovo nisu pregovori između dvije strane. Ovdje se radi o cijeloj Bosni i Hercegovini, njenom budućem smjeru, i integritetu izbornog procesa u cijeloj zemlji. Dakle, u ovome ima više sudionika.

Jedan od ključnih aspekata reformskog procesa, kako mi gledamo na njega, su ograničene, ciljane ustavne promjene, koji bi trebalo da pomognu BiH da ispuni svoje obveze prema EU, te da ispoštuje odluke Europskog suda za ljudska prava, uključujući, ali ne ograničavajući se na presudu u slučaju Sejdić-Finci, koja je, vjerujem poznata svim vašim gledateljima i slušateljima. Više sudionika je uključeno u ovo.

Kada budem u Sarajevu, a ponovo putujem u Sarajevo sutra, susrećem se ne samo sa predstavnicima SDA (Stranke demokratske akcije) i HDZ BiH (Hrvatske demokratske zajednice), nego i sa vođama mnogih političkih partija, uključujući i opoziciju u Republici Srpskoj i Federaciji BiH. Susrećemo se sa predstavnicima građanskog društva, sa intelektualcima od utjecaja, sa predstavnicima mladih u BiH, da bismo razgovarali o ovome, jer se radi o izazovu za društvo u cijelosti.

Ne radi se samo o diskusiji između SDA i HDZ BiH, razmjeni mišljenja između gospodina Izetbegovića i gospodina Čovića, složenije je od toga. U svakom slučaju smo obraćali pažnju na ono što Dragan Čović i HDZ BiH su identificirali kao svoje prioritete i granice koje neće preći, jednako tako smo pažljivo slušali gospodina Izetbegovića i predstavnike SDA, dok su predstavljali svoju poziciju.

Također smo razgovarali, i čuli od drugih partija, kao što su Demokratski front (DF), zatim gospodin Nikšić, gospodin Radončić, gospodin Konaković, i drugi učesnici u ovom procesu.

Razgovarali smo i sa partijama iz Republike Srpske. Teško je, ali ne nemoguće, pomiriti suprotstavljene interese i crvene crte koje stranke ne žele preći, i pronaći potrebni kompromis.

Ne mogu vam reći kako će to tačno izgledati, jer to ne zavisi od mene. Zavisi od samih stranaka, koje bi trebalo da pregovaraju o kompromisima, i da dođu do dogovora uz našu podršku, pomoć i ohrabrenje, ali ne postoji neki poseban plan koji ću postaviti na stol i kazati “ovo je američki plan, i želimo sa ovim da se složite”.

Rješenje mora biti nađeno do proljeća

RSE: Da li su uopšte blizu dogovora?

Palmer: Ne bih baš pregovore opisivao u kontekstu toga koliko su daleko ili blizu suprotstavljene strane, ali ću kazati da postoji – kako ja na to gledam – zajedničko razumijevanje toga koji su problemi kojima se treba baviti i koje treba riješiti.

Očekujem teške pregovore, debate, diskusije. Politički lideri će se boriti za svoje strane, to je ono što oni rade. Mi smo tu da ohrabrimo cijeli proces, da pospješimo kompromis, da pomognemo u identificiranju oblasti u kojima postoje neslaganja i razlike koje je potrebno premostiti.

Opet, podvlačim da ovo nisu lake stvari. Ovo je teško. Teško je identificirati kompromise koji će svim sudionicima dati dovoljno onoga što im je potrebno, da bi ovo bilo održivo i moguće. Nije nemoguće, a ništa u ovom procesu nije dogovoreno dok sve nije dogovoreno.

Dakle, očekujem teške pregovore, debate, diskusije. Politički lideri će se boriti za svoje strane, to je ono što oni rade. Mi smo tu da ohrabrimo cijeli proces, da pospješimo kompromis, da pomognemo u identificiranju oblasti u kojima postoje neslaganja i razlike koje je potrebno premostiti.

Mislim da je ovo moguće postići, i mislim da imamo malo vremena za gubljenje. Ako se krećemo unazad od izbora, koji su planirani za jesen iduće godine, zaista je potrebno da imamo sve riješeno do proljeća – što znači da imamo samo nekoliko mjeseci da radimo na tome.

Nadam se da će taj pritisak služiti fokusiranju političkih lidera, te da će ih ubijediti u važnost brzog postizanja kompromisa.

RSE: Dakle, vjerujete da će se izbori 2022., s obzirom na situaciju u BiH, vjerovatno održati uz mogućnost da manjine budu izabrane u Predsjedništvo BiH i Dom naroda?

Palmer: Sigurno je da su moje nade i očekivanja da će se sljedeći izbori provesti u okolnostima koje su u skladu s odlukama Evropskog suda za ljudska prava. Mi pomažemo svim strankama da savladaju svoje razlike i dođu do dogovora koji one mogu da podržavaju, jer će nakon toga stranke i njihovi predstavnici morati da podignu ruku u parlamentu i glasaju da bi promjene koje želimo da vidimo stupile na snagu.

Teža 'federalna strana jednadžbe'

RSE: Prema izjavi izaslanika Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan Gabrijela Eskobara (Gabriel Escobar), problem u BiH nije etnički, već sistemska korupcija i manjak kredibiliteta političkih aktera. To utječe na sposobnost institucija da ispravno funkcioniraju. Sankcije su na stolu, koliko znamo, ali postoji oklijevanje kod njihovog korištenja. Utječe li to, također, na reforme Izbornog zakona BiH i hoće li konačno biti nekih sankcija za te aktere?

Palmer: Nema šta dodati po pitanju sankcija onome što se čulo od Gabriela Escobara. Ali po pitanju korupcije, integriteta državnog sistema mislim da apsolutno postoji prostora u kontekstu izborne reforme, ciljanih ustavnih reformi koje je prate. Dakle, promovirati i podržati sistem, izborni sistem, koji apostrofira neke od ovih zabrinutosti, a to su da strukture, institucije rade za moćnike, a ne one koji nemaju moći.

A to sve možemo postići unaprjeđenjem paketa izbornih reformi, kojima će se ojačati Centralna izborna komisija BiH, podrškom unaprjeđenju izbornog sistema, primjenom izbornog sistema koja će unaprijediti izborni proces i učiniti ga transparentnijim, odgovornijim, koji pruža da izbori glatko prođe za razliku od prošlosti, koji otvara prostor za politički pluralizam u BiH, koji je već dugo vremena teško naći.

Uvjeren sam da će ove promjene, ove izborne reforme, konzistentne s preporukama OSCE-a i GRECO-a, pomoći da se unaprijedi sistem, izborni sistem što doprinosi antikorupcijskoj agendi kao može doprinijeti demokratskim reformama.

RSE: U procesu izborne reforme, gledajući sa strane, djeluje kao da međunarodna zajednica želi da riješi probleme osobito u Federaciji BiH. Šta sa Republikom Srpskom i kandidatima za Predsjedništvo i Dom naroda?

Palmer: Mislim da će, u zavisnosti od ukupnog okvira dogovora, biti potreba da se osigura da proces biranja kandidata iz RS za te institucije također bude u skladu sa odlukama Europskog suda za ljudska prava. Mislim da je mnogo lakše vidjeti kako bi to moglo da funkcionira u RS, u poređenju sa Federacijom BiH.

Nema ništa o čemu razmišljamo, ili što zagovaramo, što se na bilo koji način suprotstavlja osnovnoj “mantri” Bosne i Hercegovine, kao jedne države sa dva entiteta i tri konstitutivna naroda plus ostali.

Nije preteško riješiti taj izazov u RS, federalna strana jednadžbe je znatno teža, ali sam uvjeren da se to može riješiti.

Sada je vrijeme za djelovanje

RSE: Da li dolazite u BiH sa optimizmom, i koja je osnovna stvar koju ćete kazati svim akterima i liderima političkih stranaka kada dođete ovdje u ponedjeljak?

Palmer: Colin Powell (bivši američki državni sekretar, op. prev) me je naučio da optimizam daje snagu, tako da ja ovim problemima – ma koliko teški bili – uvijek pristupam sa stavom da se mogu riješiti, da je uspjeh dostižan i da moramo da “guramo” koliko možemo.

Ne kažem da je uspjeh zagarantiran, ali vam kažem da je, apsolutno, moguć. Ja i Sjedinjene Države smo posvećeni ovome, učinićemo sve što možemo, da pomognemo da se osigura pozitivan ishod.

Što se tiče poruke koju donosim u Sarajevo na ovom putu, a putovaću zajedno sa Angelinom Eichhorst, direktoricom pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS), ono što ćemo zajedno poručiti liderima različitih političkih stranaka u BiH i drugima je – sada je vrijeme za djelovanje.

Nadugačko smo razgovarali o ovom pitanju, svi razumiju prirodu problema, svi razumiju prirodu kompromisa koji su potrebni. Sada je vrijeme za liderstvo, sada je vrijeme za teške izbore, sada je vrijeme da ustanete i borite se za kompromise koji su potrebni da bi se pomoglo Bosni i Hercegovini da krene naprijed prema europskoj, naprednijoj, stabilnijoj budućnosti.

Onoj koja doprinosi boljoj, naprednijoj budućnosti svih bh. građana. Ovo je nešto što želimo da se dogodi, idealno bi bilo da to bude nešto što sve političke partije i njihovi lideri žele da se dogodi, a sada je vrijeme da to i učinimo.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG