Od Švedske na sjeveru do Italije na jugu, političari krajnje desnice - sa svojim anti imigracionim političkim platformama, su uglavnom dobro prošli na nedavnim izborima širom Evrope. Mnogi od tih političara su svoje kampanje zasnovali na borbi , kako kažu, protiv islamizacije Evrope, a kako napetosti rastu diljem starog kontinenta, mnogi analitičari ukazuju na ekonomsku krizu kao stvarni uzrok uspona desnice.
U Septembru , kada je Demokratska stranka, krajnje desna švedska partija, zadobila odredjeni broj mjesta u Parlamentu po prvi puta, posljedice su se osjetile i izvan granica Švedske. Ta zemlja na koju se često gleda kao na društveni model u Evropi, počela se, kako je izgledalo, okretati protiv imigranata, koji čine manje od 5 posto populacije. Lider stranke Jimmie Akesson je trijumfovao:
Spremni smo preuzeti odgovornost i pretpostavljam da su i druge stranke takodjer pripravne preuzeti odgovornost za zemlju, jer je to sada najvažnije.
Nakon što su rezultati objavljeni , na hiljade prosvjednika je izašlo na ulice protestirajući protiv rasizma, poput Rickard Slettengrena:
Užasna situacija, jer sam ja odrastao u zemlji gdje je uvijek svatko bio tolerantan, a ovo je prvi puta da sam iskusio ovako nešto.
Medjutim, usprkos ovom sentimentu, krajnje desne , anti imigracione stranke, nastavljaju napredovati diljem Evrope. Mnoge, poput Partije Slobode u Nizozemskoj, su zadobile glasove zahvaljujući anti islamskoj platformi.
Geert Wilders, čelnik stranke, sada drži značajnu vlast u koalicionoj vladi. Govorio je za Glas Amerike prije junskih izbora:
Nemam ništa protiv Muslimana, ali vjerujem da je islam totalitarna ideologija, i suprotna je našoj slobodi. Mi se borimo za slobodu Nizozemske i Evrope, i zato je ovakvo naše stajalište.
I u Francuskoj i Italiji su stranke krajnje desnice dobile glasove na nedavnim izborima. U julu je Francuska postala prva evropska zemlja koja je zabranila potpuno pokrivanje žene na javnom mjestu. Političari su kazali da je to u suprotnosti sa francuskim vrijednostima.
Mnogi analitičari vjeruju da anti imigraciona osjećanja potječu od ekonomske krize. Imigranti se često krive za smanjenje plaća, oduzimanje radnih mjesta, i trošenje na socijalnu pomoć. Njemačka povjesničarka Juliane Schutterle vjeruje da će imigracija utjecati na sukobe 21. stoljeća:
Mislim da budući konflikti neće biti izmedju Zapada i Istoka, nego će potjecati iz debate o imigraciji i njenoj integraciji, pogotovo kada su u pitanju muslimani. O tome se sada razgovara u Evropi i Njemačkoj.
Usprkos političkoj klimi, na stotine hiljada imigranata još uvijek se useljava u evropske zemlje svake godine. Ali, mnogi shvataju da nisu toliko dobrodošli koliko su se nadali.