Izbor Donalda Trumpa su pozdravili krajnje desničarski političari širom svijeta, ali nigdje toliko kao u Evropi, gdje bi niz predstojećih glasanja mogao uzdrmati već ustanovljene političke stranke. Prvo glasanje je u Austriji 4 decembra, gdje bi, kako izvještava Henry Ridgwell, austrijski glasači mogli izabrati kranje desničarskog šefa države po prvi put nakon drugog svjetskog rata.
Norbert Hofer se nada da će dobiti dovoljan broj glasova da bude izabran za austrijskog predsjednika.
Kada god se pripadnici elite udalje od glasača, ta elita će biti uklonjena sa položaja, rekao je Hofer.
Njegova kranje desničarska Stranka Slobode je upozorila na građanski rat zbog pitanja migracije. Njegova ekstremna retorika osvaja glasove. Prema istraživanjima javnog mijenja on ima malu prednost nad rivalom iz stranke zelenih Alexanderom Van der Bellenom.
Političari se igraju sa tim strahovima. Oni zapravo nude novi model identifikacije koji nas vraća unazad, kaže Andrea Mammone sa kraljevskoh Holloway univerziteta u Londonu.
Marine Le Pen, liderka krajnje desničarskog Nacionalnog fronta u Francuskoj, obećala je da će vratiti sat unazad, u dane prije Evropske unije I I globalne slobodne trgovine.
Britanci I Amerikanci su odbacili patronizirajuće kampanje, kampanje straha. Uvjerena sam da to I francuski narod može uraditi, rekla je Le Pen.
Francuski izborni sistem od dva kruga je do sada krajnju desnicu držao dalje od vlasti. Ali 2016 godina je pokazala da glasački trendovi iz prošlosti nisu dobar pokazatelj moderne politike.
Mnogi ljudi osjećaju da možda vrijedit glasati za te prosvjedne pokrete jer bi se taj glas mogao na kraju isplatiti I izmijeniti stvari, ili u najmanju ruku uzdrmati vlast, kaže Mammone.
Kritičari naglašavaju zajedničkog saveznika krajnje desnice, ruskog predsjednika Vladimira Putina. Ruske banke su Marine Le Pen dale multimilionske kredite za njenu kampanju.
Putin je voljan financirati sve te krajnje desničarkse pokrete jer oni ne samo da mogu izvršiti pritisak u pogledu Evropske unije, već je važno I šta mogu reći o Rusiji.
Simpatije prema Moskvi se mogu čuti među političkom opozicijom u Italiji, koja bi mogla odnijeti pobjedu na referendumu o ustavnim promjenama zakazanom za 4 decembar. Glasanje protiv bi moglo skinuti sa vlasti premijera Mattea Renzija. U Holandiji, krajnje desničarska Stranka Slobode se naalzi na vrhu prije izbora 2017, usprkos suđenju njenom lideru Geertu Wildersu zbog optužbi da je podsticao rasnu mržnju. Za sada su sve oči uprte u Austriju, koja bi mogla donijeti prvi u nizu izbornih potresa u Evropi.
