Zemlje diljem Europe muku muče s ekonomskim problemima, a znanstvenici su ustanovili da to ima utjecaj i na stopu izvršenih samoubojstava, posebice u nekima od najteže pogođenih zemalja. Prema nedavno objavljenom izvješću, stopa samoubojstava u Grčkoj povećale se za 15 posto između 2007. i 2009. godine.
Studija objavljena prošli tjedan pokazuje da su stope samoubojstava u porastu širom Europe. Prema ovom istraživanju, objavljenom u medicinskom časopisu Lancet, Grčka je doživjela najveći porast. Pavlos Tsimas je grčki novinar. Nedavno je snimio dokumentarac o ovom trendu. Intervjuirao je članove obitelji koji su izgubili najbliže i za Glas Amerike prepričava neke od tih priča. "Istraživali smo slučaj jednog vlasnika malog biznisa iz Herakleiona na Kreti, koji je automobil napunio s limenkama benzina, potom pucao u sebe i zapalio cijeli automobil. Ništa nije pronađeno na njemu, njegovo je tijelo potpuno izgorjelo u požaru".
Grčka trpi troškove velikog proračunskog manjka. Više od godinu dana vlada reže potrošnju i povisuje poreze u nastojanju da svoje financije dovede u red. Mnogi smatraju da je to jedini način da se grčko gospodarstvo održi na životu. Međutim, to ima katastrofalne posljedice na mnoge Grke. Danas, svaki šesti Grk je neuposlen. Tsimas kaže da vlasnik malog biznisa koji je zapalio svoj automobil nije jedini koji se ubio na tako dramatičan način. "Ustanovili smo da su se ljudi ubijali na vrlo dramatične i nekad vrlo nasilne načine, što možda znači da su svojim ubojstvom željeli poslati poruku, željeli da cijeli svijet shvati koliko su se loše osjećali, koliko su nesretni bili i kako beznadno su se osjećali".
Kaže da u Grčkoj uglavnom muškarci vrše samoubojstva. Dodaje kako se broj najviše povećao na otoku Kreti. Razlozi za to su kompleksni, kaže gospodin Tsimas. Nije riječ samo o siromaštvu i neuposlenosti, već i o dignitetu i samopoštovanju. "Pretpostavljam da je jedan od razloga zašto se to uglavnom događa na Kreti taj što je tamo društveni i obiteljski život tradicionalniji, patrijarhalniji. Otac obitelji mora biti poštovan kao osoba velike snage. I kad se pojave ekonomski problemi, kad se gube radna mjesta i biznisi zatvaraju, ono što ih tjera na takav čin je očaj zbog tog gubitka poštovanja, gubitka samopoštovanja i činjenici da se osoba osjeća kako život više nema smisla".
Grčka nije jedina zemlja u kojoj se bilježi povećani broj samoubojstava . Studija je proučila statistike u deset europskih zemalja od 2007. i 2009. godine i ustanovila da dok se prije stopa samoubojstava u Europi smanjivala, nakon izbijanja bankarske krize počela je opet rasti. Devet od deset zemalja koje obuhvaća studija zabilježilo je povećanje stope samoubojstva od 5 posto. U Irskoj, još jednoj zemlji s ozbiljnim ekonomskim problemima, stopa je povećana za 13 posto.
David Stuckler, sociolog s britanskog sveučilišta Cambridge, jedan je od koautora ovog izvješća. "Većim dijelom zemlje koje su ozbiljnije pogođene ekonomskim problemima bilježe veće povećanje stope samoubojstva – Irska, Španjolska, baltičke države – dosežući i do 16 posto u nekim najteže pogođenim zemljama kao što je Grčka".
Stuckler kaže da su u porastu i pokušaji samoubojstva i slučajevi depresije. On to naziva "krizom duševnih bolesti". Međutim, dodaje da postoji i dobra vijest. U zemljama gdje su vlade pomogle ljudima da se vrate na posao – kao što su Švedska i Finska – stope samoubojstva se nisu povećale. "Ustanovili smo da davati novac ljudima koji su izgubili posao kako bi im nadoknadili prihod nije pomagalo. Umjesto toga, dati ljudima razlog da ujutro ustanu iz kreveta, nadu u vezi s potragom za dobrim smislenim poslom izgleda da je puno korisniji način pomoći ljudima da se nose s tim problemom".
Vlade diljem Europe – kaže Stuckler – trebaju naučiti tu lekciju.