Linkovi

Izdvojeno

EUFOR šalje dodatnih 500 vojnika u BiH iz predostrožnosti

Vojnici EUFOR prisustvuju ceremoniji primopredaje načelnika štaba EUFOR-a, u Sarajevu, 7. maja 2021.

Četiri čete sa oko 500 pripadnika rezervnih snaga evropskih vojnih snaga (EUFOR Althea) koje su stacionirane izvan Bosne i Hercegovine će, predostrožnosti radi, u naredne dvije sedmice biti raspoređene u zemlji, saopćio je EUFOR.

EUFOR obrazlaže da se to radi kao pojačanje postojećim snagama, a kako bismo učinkovitije podržali naše bh. partnere pri održavanju sigurnog i stabilnog okruženja.

Iz EUFOR-a navode kako bi "pogoršana sigurnosna situacija na međunarodnom nivou mogla potencijalno uzrokovati nestabilnost u Bosni i Hercegovini".

''Raspoređivanje ovih snaga je mjera predostrožnosti, koja se poduzima u cilju jačanja stabilnosti u BiH, tako što će se pozicionirati dovoljan broj sposobnih snaga u zemlji koje će pružati podršku bh. institucijama pri održavanju sigurnog i stabilnog okruženja. Njihov zadatak će biti da pokažu odlučnost EU da održi stabilnost u Bosni i Hercegovini. To je razborita i odgovarajuća mjera koja odražava nedvosmislenu predanost EU i EUFOR-a očuvanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine'', saopćio je EUFOR.

See all News Updates of the Day

update

Radoičić negirao krivicu, tužioci traže pritvor zbog opasnosti od bjekstva

Milan Radoičić tokom sastanka vodećih političkih predstavnika Srba sa Kosova sa predsjednikom Srbije. (Foto: RSE/Vesna Anđić)

Potpredsjednik Srpske liste Milan Radoičić negirao je optužbe za izvršenje nekoliko krivičnih djela na saslušanju u Višem javnom tužilaštvu (VJT) u Beogradu.

U saopštenju VJT se navodi da je Radoičić saslušan zbog sumnje da je sa, za sada, više nepoznatih lica, izvršio krivična djela udruživanje radi vršenja krivičnih dela, nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet vatrenog oružja i eksplozivnih materija i teška djela protiv opšte sigurnosti.

Radoičić je prošle nedjelje, preko advokata Gorana Petronijevića, preuzeo odgovornost za napad kod mesta Banjska u kojem su ubijeni jedan pripadnik Kosovske policije i trojica napadača.

MUP Srbije danas je saopštio da je Radoičić priveden u Beogradu, da mu je određen pritvor od 48 sati i da je izvršen pretres njegovog stana i drugih prostorija.

U saopštenju Tužilaštva se dodaje da je nakon saslušanja sudiji za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu predloženo da se zbog opasnosti od bjekstva, Radoičiću odredi pritvor.

Radoičića su vlasti u Prištine označile kao organizatora napada u Banjskoj u kojem su ubijeni jedan policajac i trojica napadača. Premijer Kosova Aljbin Kurti tvrdi da je on imao podršku zvaničnog Beograda, što su vlasti u Srbiji i sam Radoičić negirale.

„Ja, Milan Radoičić, rođen 1978. godine u Peći, na Kosovu i Metohiji, zbog mnogobrojnih spekulacija ovim putem obaveštavam javnost da sam zajedno sa sunraodnicima dana 24. septembra došao na sever Kosova, u selo Banjska. Razlog vraćanja je bio da ohrabrimo srpski narod u pružanju otpora teroru Kurtijevog režima i zaštiti srpskog stanovništva”, pročitao je advokat Goran Petronijević Radoičićevu izjavu četiri dana poslije napada.

Poslije napada na policiju, naoružana grupa je upala u manastir Banjska iz kojeg se kasnije povukla. Kosovska policija je vršeći uviđaj, kako je saopšteno iz Prištine, pronašla oružje i opremu u vrijednosti od pet miliona eura.

Sjedinjene Američke Države i Evropska unija prethodnih dana su tražile od srpskih vlasti da sarađuje u istrazi kosovskih organa, kao i da Beograd ne gomila snage na granici sa Kosovom.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je, dan prije hapšenja Radoičića, rekao u intervjuu za CNN, da će svi koji su učestvovali u napadu biti pozvani na odgovornost.

„Srbija će naravno pozvati na odgovornost sve ljude koji su počinili krivična dela, a nađu se na našoj teritoriji. On je dostupan i na našoj teritoriji i tužilaštvo će uraditi svoj posao”, rekao je Vučić za CNN.

On je osudio ubistvo policajca, ali je više puta ponovio tvrdnju da je za nasilje i rast napetosti na Kosovu najdgovornija kosovska vlada.

Premijer Kurti je dan uoči hapšenja Radoičića rekao da je prošlonedjeljni "teroristički napad" u Banjskoj bio dio šireg plana za aneksiju sjevera Kosova.

"Na osnovu oduzete dokumentacije Policija Kosova potvrdila je da je teroristički napad bio dio šireg plana za aneksiju sjevera Kosova putem koordinisanog napada na 37 različitih položaja. Uslijedilo bi uspostavljanje koridora ka Srbiji, kako bi se omogućilo snabdijevanje oružjem i trupama", napisao je Kurti na platformi X.

Putin bi uskoro mogao najaviti kandidaturu za predsjednika 2024, piše moskovski list

Vladimir Putin

Ruski predsjednik Vladimir Putin uskoro bi mogao objaviti da će učestvovati na predsjedničkim izborima 2024. godine, objavio je u utorak list Komersant, otvarajući put šefu Kremlja da ostane na vlasti do 2030. godine.

U sklopu konferencije u novembru, zvaničnici sumnjaju da bi Putin mogao objaviti da će učestvovati na izborima u martu sljedeće godine, objavio je Kommersant, pozivajući se na neidentifikovane izvore bliske predsjedničkoj administraciji.

List, jedan od najcjenjenijih u Rusiji, navodi da, međutim, postoje i drugi scenariji šta bi Putin mogao učiniti na konferenciji i konačna odluka je na njemu. Kremlj nije odmah komentarisao.

Putin, kojem je Boris Jeljcin predao predsjedništvo posljednjeg dana 1999. godine, bio je lider duže od bilo kojeg drugog ruskog vladara od Jozefa Staljina, nadmašivši čak i 18-godišnji mandat Leonida Brežnjeva.

Putin puni 71. godinu 7. oktobra.

Iako su mnoge diplomate, špijuni i zvaničnici rekli da očekuju da će Putin ostati na vlasti doživotno, još uvijek nije bilo potvrde o njegovim planovima da se kandidira na predsjedničkim izborima 2024. godine.

Putin je prošlog mjeseca rekao da će objaviti svoje planove tek nakon što parlament raspiše predsjedničke izbore - koji bi po zakonu trebali biti obavljeni u decembru.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je prošlog mjeseca da ako Putin odluči da se kandiduje, onda niko neće moći da se takmiči s njim.

Iako se Putin možda neće suočiti s konkurencijom za glasove, bivši špijun KGB-a suočava se s najozbiljnijim izazovima s kojima se suočio bilo koji šef Kremlja otkako se Mihail Gorbačov borio s raspadnutim Sovjetskim Savezom prije skoro četiri decenije.

Rat u Ukrajini izazvao je najveću konfrontaciju sa Zapadom od kubanske raketne krize 1962. i najveći vanjski šok za rusku ekonomiju u posljednjih nekoliko decenija. Putin se suočio sa neuspjelom pobunom najmoćnijeg ruskog plaćenika Jevgenija Prigožina u junu.

Prigožin je poginuo u avionskoj nesreći dva mjeseca kasnije.

Zapad tretira Putina kao ratnog zločinca i diktatora koji je doveo Rusiju u sukob u imperijalnom stilu koji je oslabio zemlju i stvorio ukrajinsku državnost, dok ujedinjuje Zapad i daje NATO-u postsovjetsku misiju suprotstavljanja Rusiji.

Zapad kaže da ne želi sukob NATO-a i Rusije, već samo da pomogne Ukrajini da porazi ruske snage. Kremlj kaže da Zapad nikada neće postići poraz Rusije u Ukrajini.

update

Trump na suđenju za poslovne malverzacije

Bivši predsednik Donald Trump u sudnici na Manhattanu, 2. oktobra 2023. (Foto: Rojters/Brendan McDermid)

Donald Trump stekao je više od milijardu dolara zato što je lagao investitore i bankare o vrijednosti svoje imovine, izjavili su predstavnici njujorškog državnog tužilaštva na početku sudskog procesa u građanskoj parnici koja bi mogla da nanese veliki udarac carstvu nekretnina bivšeg predsjednika.

Trump je dobrovoljno došao u sudnicu na Manhattanu, a na svojoj platformi Istina (Truth Social) napisao je da će otići na sud da se "bori za svoje ime i reputaciju."

Kevin Wallace, pravnik iz kancelarije državnog tužioca Letitije James, u uvodnoj riječi je naglasio da je Trump tokom cijele decenije opisivao stanje svojih finansija bankama i osiguravajućim kompanijama na "materijalno netačan način". On je dodao da je Trump to uradio da bi dobio kredite pod povoljnijim uslovima i plaćao niže osiguranje čime je ilegalno stekao finansijsku dobit veću od milijardu dolara.

"To nije običan način poslovanja", istakao je Wallace. "To nisu krivična djela bez žrtava."

Christopher Kise, Trumpov advokat, u svojoj uvodnoj riječi je odgovorio da su finansije Trumpa i njegove organizacije - potpuno legalne.

"To je jedan od najuspješnijih brendova na svijetu, i stekao je bogatstvo zato što je na ispravan način pristupao investicijama u nekretnine", rekao je Kajs.

"Nije bilo namjere da se neko prevari, nije bilo kršenja zakona, nije bilo nepoštenog profita i nije bilo žrtava" rekao je Kise.

Pred ulazak u sudnicu, Trump je izjavio da je u pitanju nastavak "najvećeg lova na vještice u historiji" dok je prethodne večeri na svojoj platformi Istina (Truth Social) napisao da će otići na sud da se "bori za svoje ime i reputaciju".

"Koliko god novca da mislite da imate, niko nije iznad zakona", rekla je Letitia James, državna tužiteljica New York, pred ulazak u sudnicu.

Suđenje je kulminacija višegodišnje istrage James, koja je optužila Trumpa i njegovu kompaniju da uobičajeno lažu o njegovom bogatstvu u finansijskim izvještajima.

Sudija Artuer Engoron je prošle nedjelje riješio glavni zahtjev tužbe prije nego što je suđenje i počelo, presudivši da je Trump rutinski obmanjivao banke, osiguravače i druge preuveličavajući vrijednost imovine u papirima koji se koriste za sklapanje poslova i obezbjeđenje kredita.

Bivši predsjednik, njegova dva najstarija sina, rukovodioci Trump organizacije i bivši advokat Michael Cohen, svi su navedeni među desetinama potencijalnih svjedoka.

Ne očekuje se da će Trump svjedočiti u narednih nekoliko nedjelja. Odlazak na sud u ponedjeljak će označiti značajno odstupanje od njegove dosadašnje prakse.

Trump nije došao na sud ni kao svjedok ni kao posmatrač kada su njegova kompanija i jedan od njenih najviših rukovodilaca prošle godine osuđeni za poresku prevaru.

Na neki način, međutim, ovo novo suđenje ima veće uloge.

James, demokratkinja, traži 250 miliona dolara kazne i zabranu poslovanja u New Yorku.

Engoronova presuda od prošle nedjelje, ako bude potvrđena u žalbenom postupku, također bi značila prebacivanje kontrole nad nekim od Trumpovih kompanija na sudsko imenovanog stečajnog upravnika i mogla bi ga primorati da se odrekne cijenjene imovine u New Yorku kao što je Trump toranj, poslovna zgrada na Wall Streetu, tereni za golf i prigradsko imanje.

Trump je to nazvao "korporativnom smrtnom kaznom".

"Imam poremećenog sudiju koji mrzi Trumpa, koji je ovaj LAŽNI SLUČAJ PROŠAO kroz sud u New York brzinom koja nije ranije viđena", napisao je Trump na svojoj platformi Istina.

U svom postu u nedjelju uveče, Trump je napisao da je Engoron "nepravedan, nepokolebljiv i opak u svojoj POTJERI za mnom".

Engoron će odlučiti o šest preostalih zahtjeva u tužbi Jamesove, uključujući optužbe za zavjeru, falsifikovanje poslovnih zapisa i prevaru u osiguranju.

Američka ambasada u BiH: Dodik ne govori istinu o zakonu o "stranim agentima". Zakon je po uzoru na Rusiju, a ne na SAD

Ambasada SAD u Sarajevu

Ambasada SAD u Bosni i Hercegovini oštro je reagovala na riječi predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da je Nacrt zakona o stranim agentima, kojeg je usvojila Narodna skupština tog bosanskohercegovačkog entiteta, benignija verzija američkog zakona, ocijenivši njegove tvrdnje neistinitima.

Iz Ambasade su argumentovali zašto je takva tvrdnja netačna, uz napomenu da je usvojeni dokument oblikovan po uzoru na "represivno rusko zakonodavstvo".

U saopštenju objavljenom u subotu na mreži X, iz Ambasade su pojasnili kako zakon na kojeg se Dodik poziva, poznat kao United States Foreign Agents Registration Act (FARA) iz 1938. godine, zapravo unosi transparentnost u rad lobista, bilo da se radi o pojedincima ili organizacijama, koje rade u ime stranog upravitelja kako bi utjecale na donošenje odluka vlade.

"FARA zahtijeva od takvih pojedinaca i organizacija da se registruju pri Ministarstvu pravosuđa i prijave svoj odnos, aktivnosti i finansijsku naknadu. Te se registracije objavljuju, omogućujući javnosti da bude informisana o aktivnostima stranih agenata lobista u Sjedinjenim Državama", ističu iz Ambasade.

"FARA ne zabranjuje niti ograničava aktivnosti stranih agenata, ne ograničava slobodu govora ili udruživanja i ne odnosi se na nezavisne medije ili na veliku većinu organizacija civilnog društva", naglasili su iz Ambasade.

Ističu da ovaj zakon osigurava transparentnost u užem području vladinog lobiranja i ne reguliše građansko društvo.

Što nije slučaj sa zakonom usvojenim u Narodnoj skupštini Republike Srpske, tvrde iz Ambasade SAD-a.

"Nasuprot tome, 'Zakon o posebnom registru i transparentnosti rada neprofitnih organizacija' koji je Narodna skupština RS-a odobrila u prvom čitanju 29. septembra, oblikovan je po uzoru na represivno rusko zakonodavstvo koje je Kremlj koristio za suzbijanje neslaganja, uništavanje civilnog društva i iskorjenjivanje slobodnih medija", upozorili su iz Ambasade SAD-a.

Formulacije i definicije iz zakona nazvali su "nejasnima i dvosmislenim", što će vlastima u RS-u dati slobodu da sve neprofitne organizacije koje primaju sredstva iz izvora izvan Bosne i Hercegovine označe kao "strane agente" i zabrane im određene aktivnosti.

"Ovaj antidemokratski zakon ima jasnu namjeru ograničiti prostor za djelovanje civilnog društva i suzbiti kritike Dodikove vladajuće koalicije, narušavajući prava stanovnika RS-a i približavajući RS još jedan korak bliže autoritarizmu", dodaje se u saopštenju.

Uprkos upozorenjima, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 28. septembra Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, u javnosti poznatijem kao zakon o "stranim agentima".

Ovaj nacrt zakona je naišao na niz kritika javnosti, nevladinog sektora i međunarodnih organizacija.

Nacrt zakona predviđa, između ostalog, posebnu prismotru za nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva, zabranu političkih aktivnosti, potrebu za dodatnom registracijom i slanjem finansijskih izvještaja.

Osim toga, entitetski ministar pravde će sudu moći da predloži zabranu njihovog rada.

Bijela kuća: Beograd da prestane sa gomilanjem vojske na granici sa Kosovom

Džon Kirbi, savjetnik za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće na konferenciji za novinare (Foto: AP/Susan Walsh)

Sjedinjene Američke Države nagledaju pomjeranje srpske vojske ka granici sa Kosovom, pozivaju Beograd da prestane sa tom operacijom, kao i da aktivno učestvuje u istrazi o napadu kod Banjske, rekao je novinarima u Bijeloj kući Džon Kirbi, portparol Vijeća za nacionalnu sigurnost.

"Pratimo velika pomjeranja srpske vojske uz granicu sa Kosovom koja obuhvata i do sada neviđeno postavljanje napredne artiljerije, tenkova i mehanizovanih pješadijskih jedinica. Smatramo da je ovo veoma destabilizujući razvoj događaja", rekao je Kirbi na konferenciji za medije.

Kirbi je međutim istakao da nema detaljnije obavještajne informacije o tome šta je cilj gomilanja trupa na granici.

"To pratimo, vidimo, i o tome govorimo danas da bi stavili do znanja koliko smo zbog toga zabrinuti. Međutim, ne mogu u ovom trenutku da govorim o stvarnoj namjeri. Ali je to jedan od razloga što smo željeli ovo jasno da pomenemo danas, da javnim komentarima potkrijepimo razgovore iza zatvorenih vrata, da pozovemo Srbiju kroz diplomatske kanale da povuče te trupe, jer su njihov sam obim, veličina i prisustvo destabilizujući sami po sebi i zabrinjavaju ljude, uključujući i nas".

Redakcija Glasa Amerike obratila se Ministarstvu odbrane Srbije za komentar na tvrdnje Bijele kuće.

Blinken: Počinioci napada na Kosovu, koji su u Srbiji, moraju da snose odgovornost

State Department saopštio je u petak da je državni sekretar Antony Blinken razgovarao sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem "o značaju preduzimanja hitnih mjera na deeskalaciji napetosti sa Kosovom poslije nasilja 24. septembra i smrti narednika Policije Kosova". "Sekretar je podvukao da počinioci napada, koji su sada u Srbiji, moraju da snose odgovornost. Sekretar je izrazio podršku akcijama KFOR-a i EULEX-a u odgovoru na ovaj događaj i ukazao da incidenti - poput onih blizu manastira Banjska - predstavljaju neprihvatljiv izazov za KFOR i međunarodnu zajednicu, i pozdravio povećano prisustvo KFOR-a i odluku Sjevernoatlantskog savjeta da odobri dodatne snage. Sekretar je ponovio da Srbija mora da uz hitnu deeskalaciju u potpunosti implementira svoje obaveze iz dogovora o normalizaciji, u okviru dijaloga uz posredovanje EU", navodi se u saopštenju portparola State Departmenta Metjua Milera.

Kosovske vlasti su prethodno označile potpredsjednika Srpske liste Milana Radoičića kao organizatora napada, tvrdeći da je imao podršku Beograda, što su i on i srpske vlasti demantovali.

Kirbi je potvrdio da je državni sekretar Antony Blinken pozvao predsjednika Srbije Aleksandra Vučića "da izrazi našu zabrinutost zbog ovih incidenata i da istakne nužnost hitne deeskalacije i povratku dijalogu".

"Svi koji su umiješani u napad moraju da budu izvedeni pred lice pravde. Znamo da Kosovska policija istražuje slučaj. Očekujemo da to bude temeljna, sveobuhvatna i transparentna istraga i pozivamo i srpske vlasti da pomognu u njoj", kazao je Kirbi.

Komentarišući moguću umiješanost Srbije u napad na Kosovu, Kirbi je odgovorio da je u toku aktivna istraga.

“Očigledno želimo da vlasti Srbije učestvuju u toj istrazi. I druga stvar o kojoj sam govorio jeste da obim napada, broj vozila i vrste municije i oružja svakako ukazuju na prilično visok nivo sofisticiranosti, resursa i obuke. Sam obim je zabrinjavajući. Ne izgleda kao da se okupilo samo nekoliko momaka koji su neplanirano odlučili da ovo urade”.

Kirbi je potvrdio ono što je najavljeno iz sjedišta NATO ranije u petak da će "u svjetlu najnovijih događaja KFOR pojačati prisustvo na sjeveru Kosova i u dijelovima pored granice u namjeri da osigura stanovništvo i da ispunjava svoj mandat obezbjeđivanja sigurnosti".

Naveo je i da je Savjetnik za nacionalnu sigurnost Džejk Saliven je razgovarao sa premijerom Kurtijem i ovim događajima i važnosti dijaloga. Pored naših diplomatskih napora, Sjedinjene Države rade zajedno sa saveznicima u NATO kako bi se odgovorilo na pokušaje da se destabilizuje Kosovo i ugrozi bezbjednost građana.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG