Predložena Uredba uključuje, između ostalog, mjere zaštite od političkog miješanja u uređivačke odluke i od nadzora. Fokus se stavlja na nezavisnost i stabilno finansiranje javnih medija, kao i na transparentnost medijskog vlasništva i raspodjele državnog oglašavanja.
Takođe utvrđuje mjere za zaštitu nezavisnosti urednika i otkrivanje sukoba interesa. Konačno, Zakon će se baviti pitanjem medijske koncentracije i stvoriti novi nezavisni Evropski odbor za medijske usluge, koji će se sastojati od nacionalnih medijskih vlasti.
Komisija je pored toga usvojila komplementarnu preporuku za podsticanje internih mjera zaštite uređivačke nezavisnosti.
Skup pravila koje je usvojila EK obuhvata zaštitu uređivačke nezavisnosti, zabranu upotrebe špijunskog sofwera (spyware) protiv medija, adekvatno finansiranje javnih servisa kako bi se obezbijedila uređivačka nezavisnost, obavezu država članica da procijene uticaj koncentracije medijskog tržišta na medijski pluralizam i uređivačku nezavisnost kao i zaštita medijskog sadržaja na online platformama.
Prema usvojenom evropskom aktu o slobodi medija, od država članica EU će se zahtijevati da poštuju efektivnu uređivačku slobodu pružalaca medijskih usluga i poboljšaju zaštitu novinarskih izvora.
Pored toga, pružaoci medijskih usluga će morati da obezbijede transparentnost vlasništva javnim objavljivanjem takvih informacija i da preduzmu mjere u cilju garantovanja nezavisnosti pojedinačnih uređivačkih odluka.
Usvojene su "snažne" mjere zaštite od upotrebe špijunskog softvera protiv medija, novinara i njihovih porodica. Što se javnih servisa tiče, uredba predviđa da direktor i upravni odbor javnog servisa budu imenovani na transparentan, otvoren i nediskriminatorski način.
Usvojenim aktom, utvrdiće se novi uslovi za dodjelu državnog oglašavanja medijima, kako bi ono bilo transparentno i nediskriminatorno.
Ovaj akt, će prema najavi, takođe poboljšati transparentnost i objektivnost sistema mjerenja publike, koji utiču na prihode od oglašavanja u medijima, posebno putem interneta.
Evropski akt o slobodi medija uključuje mjere zaštite od neopravdanog uklanjanja medijskog sadržaja proizvedenog u skladu sa profesionalnim standardima.
Kako se navodi u saopštenju EK, u slučajevima koji ne uključuju sistemske rizike kao što su dezinformacije, veoma velike online platforme koje namjeravaju da uklone određene legalne medijske sadržaje za koje se smatra da su u suprotnosti sa politikom platforme moraće da obavijeste pružaoce medijskih usluga o razlozima, prije nego što takvo uklanjanje stupi na snagu.
Akt o slobodi medija u EU je predstavila evropska komesarka za vrednosti i transparentnost, Vera Jourova koja je upozorila da godinama postoje različiti oblici pritisaka na medije.
"Krajnje je vrijeme da se djeluje. Moramo uspostaviti jasne principe: nijedan novinar ne treba da bude špijuniran zbog posla; nijedan javni medij se ne smije pretvoriti u propagandni kanal. To je ono što mi danas predlažemo prvi put ikada: zajedničke garancije za zaštitu slobode medija i pluralizma u EU", izjavila je Jourova.
Thierry (Tijeri) Breton, komesar za unutrašnje tržište, je naglasio da medijske kompanije igraju vitalnu ulogu, ali su suočene sa padom prihoda, prijetnjama slobodi i pluralizmu medija, pojavom veoma velikih online platformi i mnoštvom različitih nacionalnih pravila.
"Evropski zakon o slobodi medija pruža zajedničke garancije na nivou EU kako bi se garantovao pluralitet glasova i da naši mediji mogu da rade bez ikakvog miješanja, bilo da su privatni ili javni. Novi evropski nadzornik će promovisati efikasnu primjenu ovih novih pravila o slobodi medija i ekranizirati medijsku koncentraciju kako ne bi ometali pluralizam", izjavio je Breton.
Akt o slobodi medija usvojen u trenutku ozbiljnog ugrožavanja sloboda u EU
Evropska komisija takođe predlaže osnivanje novog nezavisnog Evropskog odbora za medijske usluge koji će se sastojati od nacionalnih medijskih vlasti.
Odbor će promovisati efikasnu i dosljednu primjenu okvira medijskog prava EU, posebno pomažući Komisiji u pripremi smjernica o medijskim regulatornim pitanjima.
Takođe će moći da daje mišljenja o nacionalnim mjerama i odlukama koje utiču na medijska tržišta i koncentraciju medijskog tržišta.
Akt o slobodi medija u EU dolazi u trenutku kada i među državama članicama evropskog bloka ima slučajeva pokušaja kontrole medija. Među državama koje se smatraju problematicnim su prije svega Poljska i Mađarska.
Evropski parlament je u četvrtak, 15. septembra, proglasio da se Mađarska više ne može smatrati demokratijom, što je prvi out u istoriji EU da se priznaje da jedna država članica ne dijeli zajedničke demokratske vrijednosti. Evropski zastupnici su prilikom glasnja zaključili da je Mađarska postala "izborna autokratija".
Međutim i ostale države članice EU se suočavaju sa sličnim problemima gdje se pogoršalo stanje sa slobodom medija.
Prema izvještaju Reportera bez granica koji je izdat u mau ove godine, indetifikovan je porast društvenih i političkih tenzija koje podstiču i novi mediji, te društvene mreže u Francuskoj, kao i potiskivanje nezavisnih medija "neliberalnim demokratijama" kao što je Poljska gdje su, kako se navodi, vlasti konsolidovale kontrolu nad javnim emitovanjem i strategiju "ponovne polonizacije" medija u privatnom vlasništvu.
Prema istom izvještaju, Slovenija i Mađarska su pojačale "drakonske zakone" protiv novinara.
Akt posredno utiče i na Zapadni Balkan
Dva evropska komesara koji su predstavili usvojeni Akt o slobodi medija u EU su upozorili da bez obzira što se uredba odnosi na 27 država članica, i zemlje koje su u procesu pristupanja, uključujući one iz regije Zapadnog Balkana, će biti obavezane da se blagovremeno prilagode mjerama i zakonima.
"Jasno smo stavili do zanja da uključivanjem situacije u medijina po vladavini prava, mi smatramo da ocjenjujemo situaciju u medijima kao suštinski element za procjenu demokratije. Sloboda medija igra ulogu u procesu pristupanja koji je pod radarom u pregovorima o članstvu. Evropski akt o slobodi medija je signal za zemlje u pristupanju da EU ide ka jačoj zaštiti medija i o tome će se raspravljati i vjerovatno zahtijevati kroz (pristupne) pregovore", poručila je evropska komesarka za vrijednosti i trasparentost, Vera Jourova.
Thierry Breton, komesar za unutrašnje tržište je poručio da EU ima instrumente da obezbijedi da se i države kandidati pridrže pravilima EU.
"Zemlje u pristupanju su obavezane da ispoštuju pravila i pravnu stečevinu EU prilikom procesa članstva. Kada postate članice EU, morate da se pridržavate pravila i ova su pravila koje zemlje kandidati moraju ispuniti", rekao je evropski komesar za unutrašnje tržište.
