Evropska unija (EU) namjerava da se sve više osloni na provjere, online platforme i stratešku komunikaciju, kako bi se izborila sa kampanjom dezinofrmacija koja je naročito uzela maha u toku pandemije.
EU je zato pozvala i zemlje Zapadnog Balkana da se pridruže strategiji protiv širenja lažnih vijesti.
“Dezinformacije mogu biti jednako opasne kako u EU tako i u drugim državama. Predlažemo da se fokusiramo i na Zapadni Balkan. Vjerujemo da bi Zapadni Balkan trebao da nam se pridruži u stvaranju sistema koji digitalni svijet čini pouzdanijim i manje zastrašujućim i zavaravajućim za ljude”, izjavila je potpredsjednica Evropske komisije (EK) Vera Jurova.
Ko je meta lažnih informacija?
U zajedničkoj informaciji koju je objavila EK se podvlači da operacije dezinformacija i stranog uticaja oko COVID-19 nisu usredsređene samo na EU ili pojedine države članice jer su, kako se kaže, ciljane i treće zemlje.
S obzirom na rizike i prijetnje koje predstavljaju kampanje za dezinformaciju, EU je počela da šalje pravovremene, dosljedne, koherentne i vidljive poruke publici širom svijeta, posebno u neposrednom susjedstvu EU, kao što je Zapadni Balkan.
“Na primjer, kako bi se suprotstavili narativima o nedostatku pomoći EU trećim zemljama, razmještene su komunikacijske kampanje u nekoliko zemalja, uključujući i evropsko susjedstvo”, stoji u dokumentu EU.
U zajedničkom saopštenju EK se podvlači da je kriza COVID-19 takođe uveliko pogoršala slične izazove širom svijeta, uključujući i nezavisne medije kao zaštitnike demokratije i ljudskih prava.
EU će pratiti kretanja u skladu sa Akcionim planom za ljudska prava i demokratiju u periodu 2020-2024, a u dokumentu se ističe da će Brisel obratiti posebnu pažnju na situaciju u istočnom i južnom susjedstvu i na Zapadnom Balkanu.
“Sve ovo postavlja pitanja oko sposobnosti medija i civilnog društva da u potpunosti igraju ulogu u suprotstavljanju dezinformacijama. EU mora da pojača i političku i praktičnu podršku nezavisnim medijima i novinarima u EU i širom svijeta, kao i da pomaže organizacijama civilnog društva u njihovim naporima da prate i izvještavaju o ograničenjima slobode izražavanja i građanskog prostora”, poručuje se u dokumentu.
COVID-19 kao ‘testni slučaj’
“Korona virus je praćen masovnom infodemijom - lažnim i pogrešnim informacijama. Neke od ovih informacija imaju za cilj da štete EU i državama članicama. Pokušava se time potkopavanje naše demokratije i kredibiliteta EU. Dezinformacija u vremenu korona virusa može ubiti”, poručio je visoki predstavnik EU i potpredsjednik EK Žozep Borelj (Josep Borrell).
On je naglasio da će Brisel ojačati djelovanje, pojačavanjem konkretne saradnje na području strateške komunikacije i javne diplomatije.
Dokument EK identifikuje Rusiju i Kinu kao glavne aktere koji šire lažne vijesti. U saopštenju se ističe da je EU reagovala na prijetnju koju su u krizi COVID-19 predstavljale dezinformacije, pogrešne informacije i operacije stranog uticaja.
“Međutim, obim potencijalnog uticaja na zdravlje građana i stabilnost naših društava, kao i praznine koje je on otkrio, zahtijevaju stalne napore na ubrzavanju ovog rada”, upozorava se u dokumentu.
U njemu se podvlači da je kriza COVID-19, postala probni slučaj koji pokazuje kako se EU i njena demokratska društva suočavaju sa ovim izazovom.
Novi talas lažnih vijesti na vidiku
Evropska komesarka za vrijednosti i transparentnost, Vera Jurova je upozorila da tek dolazi talas lažnih vijesti koje će sada ciljati temu vakcine protiv COVID19.
“Laganje nije nešto novo, ali ono što me plaši je kako mi tako lako vjerujemo”, upozorila je Jurova.
Ona je naglasila da EK ne namjerava da formira “ministrastvo istine” već da želi da se građanima nudi provjerena informacija i stvori sigurniji digitalni prostor.
Posebni fokus na online platforme
U dokumentu EK se naglašava da u toku pandemije online platforme nisu uspjele da osnaže provjeru činjenica, istraživače ili organizacije civilnog društva, koje imaju ključnu ulogu u borbi protiv lažnih vijesti.
“Stoga su potrebni dodatni napori i razmjena informacija na platformama društvenih medija, kao i veća transparentnost i veća odgovornost. Ovo ukazuje na potrebu za sprovođenjem i jačanjem politika koje su se platforme obavezale da sprovode u skladu sa Kodeksom prakse”, stoji u strategiji EU.
EU zahtijva od platformi da pružaju podatke o implementaciji svojih politika kako bi obavestile korisnike kada su u interakciji sa dezinformacijama.
Od istih se takođe zahtijeva da prijavljuju sve slučajeve manipulacije u društvenim medijima i zloupotrebe operacija ili koordinisano neovlašteno ponašanje otkriveno na njihovim servisima.
Potpisnici Kodeksa treba da dostave podatke, kad god je moguće, o politikama koje se preduzimaju za ograničavanje plasmana u oglašavanju vezanom za dezinformacije o COVID-19 na njihovim sopstvenim uslugama.
Platforme i operateri reklamnih mreža takođe bi trebalo da daju takve podatke o pravilima za ograničavanje plasmana oglašavanja na veb lokacijama trećih strana koje koriste dezinformacije oko COVID-19, kako bi privukli prihode od reklama.
