Stručnjaci su upozorili da bi umjetna inteligencija mogla pojačati širenje lažnih vijesti koje bi mogle poremetiti izbore u EU i mnogim drugim zemljama ove godine. Ali ulozi su posebno visoki u Evropi, koja se suočava s naporima ruske propagande dok se rat Moskve s Ukrajinom odugovlači.
ŠTA SE DEŠAVA?
Oko 360 miliona ljudi u 27 zemalja - od Portugala do Finske, Irske do Kipra - izabrat će 720 poslanika Evropskog parlamenta na izborima koji se održavaju od četvrtka do nedjelje. U mjesecima koji su prethodili glasanju, stručnjaci su primijetili porast količine i kvaliteta lažnih vijesti i dezinformacija protiv EU koje se plasiraju u zemljama članicama.
Veliki strah je da će obmana glasača biti lakša nego ikad, zahvaljujući novim AI alatima koji olakšavaju stvaranje obmanjujućih ili lažnih sadržaja. Neke od zlonamjernih aktivnosti su domaće, neke međunarodne. Najviše se okrivljuje Rusija, a ponekad i Kina, iako je teško utvrditi čvrste dokaze koji direktno pripisuju takve napade.
„Kampanja ruske države da preplavi informacioni prostor EU obmanjujućim sadržajem prijetnja je načinu na koji smo navikli da vodimo naše demokratske debate, posebno u vrijeme izbora“, upozorio je u ponedeljak Josep Borrell, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku.
Rekao je da ruski napori za "manipulaciju informacijama" koriste prednost sve veće upotrebe prodora na društvene mreže "i jeftinih operacija potpomognutih umjetnom inteligencijom". Botovi se koriste za pokretanje klevetničkih kampanja protiv evropskih političkih lidera koji su kritični prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, rekao je on.
DA LI SE TO RANIJE VEĆ DEŠAVALO?
Bilo je dosta primjera dezinformacija vezanih za izbore.
Dva dana prije nacionalnih izbora u Španiji u julu prošle godine, registrovana je lažna web stranica koja je odraz one koju vode vlasti u glavnom gradu Madridu. Objavila je članak u kojem se lažno upozorava na mogući napad na biračka mjesta od strane raspuštene baskijske militantne separatističke grupe ETA.
U Poljskoj, dva dana prije oktobarskih parlamentarnih izbora, policija je stigla na biračko mjesto kao odgovor na lažnu prijetnju bombom. Nalozi na društvenim mrežama povezani s onim što vlasti nazivaju "infosferom" ruskog uplitanja tvrdili su da je eksplodirala naprava.
Samo nekoliko dana prije parlamentarnih izbora u Slovačkoj u novembru, audio snimci generirani umjetnom inteligencijom predstavljali su kandidata koji raspravlja o planovima za namještanje izbora, ostavljajući provjerivače činjenica da se bore da ih razotkriju kao lažne dok se šire društvenim medijima.
Samo prošle sedmice, poljska nacionalna novinska agencija objavila je lažni izvještaj u kojem se navodi da je premijer Donald Tusk mobilizirao 200.000 ljudi počevši od 1. jula, u očiglednom prodoru za koji su vlasti okrivile Rusiju. Poljska novinska agencija je nekoliko minuta kasnije "ubila" ili uklonila izvještaj i izdala saopštenje u kojem se navodi da to nije izvor.
To je "zaista zabrinjavajuće i malo drugačije od drugih pokušaja stvaranja dezinformacija iz alternativnih izvora", rekao je Alexandre Alaphilippe, izvršni direktor EU DisinfoLaba, neprofitne grupe koja istražuje dezinformacije. “To posebno postavlja pitanje cyber-sigurnosti produkcije vijesti, koje treba smatrati kritičnom infrastrukturom.”
ŠTA JE CILJ DEZINFORMACIJA?
Stručnjaci i vlasti kažu da ruske dezinformacije imaju za cilj narušavanje demokratije, odvraćanjem birača širom EU da odu do glasačkih kutija.
“Naša demokratija se ne može uzeti zdravo za gotovo, a Kremlj će nastaviti da koristi dezinformacije, zlonamjerno miješanje, korupciju i sve druge prljave trikove iz autoritarne knjige kako bi podijelio Evropu”, upozorila je potpredsjednica Evropske komisije Vera Jourova u parlamentu u aprilu.
Tusk je u međuvremenu nazvao rusku akcijom "strategijom destabilizacije uoči evropskih izbora".
Na širem nivou, cilj "kampanja dezinformacija često nije da se poremete izbori", rekla je Sophie Murphy Byrne, viši menadžer za vladine poslove u kompaniji Logical, obavještajnoj kompaniji s umjetnom inteligencijom. “To je obično stalna aktivnost koja je osmišljena da privuče zavjereničko razmišljanje i naruši povjerenje u društvu”, rekla je ona na internet brifingu prošle sedmice.
Narativi su također izmišljeni kako bi podstaknuli javno nezadovoljstvo evropskim političkim elitama, pokušali da podijele zajednice oko pitanja poput porodičnih vrijednosti, roda ili seksualnosti, posijali sumnje u klimatske promjene i umanjili podršku Zapada Ukrajini, kažu stručnjaci i analitičari EU.
ŠTA SE PROMIJENILO?
Prije pet godina, kada su održani posljednji izbori za Evropsku uniju, većinu dezinformacija na internetu mukotrpno su izbacivale "farme trolova" koje su zapošljavale ljude koji rade u smjenama i pišući manipulativne postove na ponekad nespretnom engleskom ili prenamjenjujući stare video snimke. Lakše je bilo uočiti lažne.
Sada, stručnjaci su alarmirali zbog porasta generativne AI za koju kažu da prijeti da pojača širenje izbornih dezinformacija širom svijeta. Zlonamjerni akteri mogu koristiti istu tehnologiju koja podupire platforme jednostavne za korištenje, kao što je OpenAI ChatGPT, kako bi kreirali lažne slike, videozapise i audio zapise autentičnog izgleda. Svako ko ima pametni telefon i lukav um potencijalno može kreirati lažan, ali uvjerljiv sadržaj koji ima za cilj zavaravanje birača.
“Ono što se sada mijenja je razmjer koji možete postići kao propagandni akter”, rekao je Salvatore Romano, šef istraživanja u AI Forensics, neprofitnoj istraživačkoj grupi. Generativni AI sistemi sada se mogu koristiti za automatsko ispumpavanje realističnih slika i video zapisa i njihovo prosleđivanje korisnicima društvenih medija, rekao je.
AI Forensics je nedavno otkrio mrežu proruskih stranica za koje kaže da su iskoristile Metin neuspjeh da moderira političko oglašavanje u Evropskoj uniji.
Izmišljeni sadržaj se sada "ne razlikuje" od prave stvari, a stručnjacima za posmatranje dezinformacija potrebno je mnogo više vremena da ih razotkriju, rekao je Romano.
ŠTA VLASTI RADE PO TOME?
EU koristi novi zakon, Zakon o digitalnim uslugama, da uzvrati. Sveobuhvatni zakon zahtijeva da platforme obuzdaju rizik od širenja dezinformacija i može se koristiti za pozivanje na odgovornost pod prijetnjom velikih kazni.
Blok koristi zakon kako bi od Microsofta tražio informacije o rizicima koje predstavlja njegov Bing Copilot AI chat bot, uključujući zabrinutost zbog „automatske manipulacije uslugama koje mogu obmanuti glasače“.
DSA je također korištena za istragu Meta Platforma vlasnika Facebooka i Instagrama jer ne čini dovoljno da zaštiti korisnike od kampanja dezinformacija.
EU je donijela široki zakon o umjetnoj inteligenciji, koji uključuje zahtjev za etiketiranje dubinskih lažnjaka, ali neće stići na vrijeme za glasanje i stupit će na snagu u naredne dvije godine.
KAKO ODGOVARAJU KOMPANIJE DRUŠTVENIH MEDIJA?
Većina tehnoloških kompanija rekla je da poduzimaju mjere da zaštite "izborni integritet" Europske unije.
Meta Platforms - vlasnik Facebooka, Instagrama i WhatsAppa - rekao je da će uspostaviti centar za izborne operacije kako bi identificirao potencijalne prijetnje na internetu. Također ima hiljade recenzenata sadržaja koji rade na 24 službena jezika EU-a i pooštrava politike u vezi sa sadržajem generiranim umjetnom inteligencijom, uključujući označavanje i „smanjenje dometa“ sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom koji krši njene standarde.
Nick Clegg, Metin predsjednik za globalne poslove, rekao je da nema znakova da se generativni AI alati koriste na sistemskoj osnovi za ometanje izbora.
TikTok je rekao da će postaviti čvorišta za provjeru činjenica u aplikaciji platforme za dijeljenje videa. Vlasnik YouTube-a Google rekao je da radi sa grupama za provjeru činjenica i da će koristiti umjetnu inteligenciju za "borbu protiv zloupotrebe u velikim razmjerima".
Elon Musk je krenuo suprotnim putem sa svojom platformom za društvene mreže X, ranije poznatom kao Twitter. “Oh, mislite na tim za 'izborni integritet' koji je potkopavao izborni integritet? Da, otišli su”, rekao je u objavi u septembru.
