Dramatično glasanje grčkog parlamenta o mjerama štednje prevazišlo je svojom važnošću nacionalne okvire. Zvanični Brisel i Evropa isčekivali su rezulatat glasanja, izuzetno bitnog ne samo za budućnost grčkog budžeta i države, već i eura, euro-zone i šireg međunarodnog finansijskog tržišta. Zbog toga je sa olakšanjem dočekana vijest iz Atine da su mjere štednje tamošnje vlade dobile parlamentarnu podršku.
Grčka je načinila važan korak naprijed na putu neophodne fiskalne konsolidacije i reformi koje bi trebale vratiti zamah razvoju, poručili su u zajedničkoj poruci predsjednik Evropske komisije Manuel Barroso i predsjednik Evropskog vijeća Herman Van Rompuy na vijest da je grčki parlament podržao mjere štednje vlade socijalističkog premijera Papandreoua. Riječ je i o koraku dalje od mračnog scenarija bankrota grčke države, ukazuju evropski zvaničnici, uvejerni da je današnje glasanje bilo glasanje i o nacionalnoj odgovornosti.
Kako sutra taj isti parlament čeka i glasanje o zakonskim izmjenama koje će otvoriti prostor usvojenim mjerama štednje, tako se danas iz Brisela poručuje će i sutra oči cijele Evrope biti uprte prema Atini. Drugo pozitivno glasanje će otvoriti put transferu naredne rate finansijske pomoći, što će, takođe, otvoriti prostor pripremi drugog po redu finansijskog paketa za Grčku. Ministry finansija euro-zone već 3. jula mogli bi da potpišu odluku o isplati te rate finansijske pomoći Grčkoj od 12 milijardi eura. Transfer novca se mora desiti gotovo momentalno, jer ukoliko Atina 15. Jula ne bude imala novca da isplati prispjela potraživanja, država će bankrotirati…
Današnje glasanje grčkog parlamenta će pomoći vraćanju povjerenja u finansijski kredibilitet Grčke, kao što će budžet i budžetsku potrošnju staviti u granice održivog, rekao je u prvoj reakciji na vijesti iz Atine predsjednik Evropskog parlamenta Jerzy Buzek i istakao:
“Sada je na nama, Evropljanima da podržimo nastojanja grčke vlade i svih Grka kako bi izašli na kraj sa prekomjerno naraslim javnim dugom… Svi smo mi u EU na istom brodu... i na ovom nemirnom finansijskom moru skrivanje ispod palube nas neće zaštiti od oluje. Moramo djelovati zajedno boreći se protiv dužničke krize.”
Svima je jasno da mjere štednje, koje će kao dodatne poreze, osjetiti oni koji nisu krivi za krizu - penzioneri, korisnici socijalne pomoći, obični ljudi sa primanjima jedva dovoljnim za život - , nisu jednako poštene prema svima, ali su neophodne. Država je trošila više nego što je imala i sada, ne samo da se mora vratiti u okvire podnošljivog, već prije toga mora isplatiti narasle dugove. Zbog toga, evropski vrh ukazuje da mjere nemaju alternative, da ne postoji plan B za spas Grčke.
O tome je predsjednik Evropske komisije Manuel Barroso jasno rekao:
“Oni koji ukazuju na mogući plan B, koji bi bio nešto kao lakša alternativa, oni jednostavno, nisu realni… Ne postoji plan B da se izbjegne bankrot. Jedini plan je taj koji je podržala Evropske komisija, Evropska centralna banka i Međunarodni monetarni fond. Taj plan ima punu podršku i svih članica euro-zone.”
