Predsjednik SAD Donald Trump preti da će "snažno regulisati ili zatvoriti platforme društvenih medija", pošto je društvena mreža Tviter označila par njegovih objava kao potencijalno natačne.

U tvitu u srijedu rano ujutro, Trump je poručio da republikanci imaju osećaj "da platforme društvenih medija potpuno utišavaju konzervativne glasove" i naveo da su društvene mreže to isto pokušale tokom izbora 2016. gdine, ali da nisu uspjele.

"Ne možemo da dozvolimo da se sofisticijranija verzija toga ponovo dogodi", naglasio je Tramp.

Dan ranije, predsjednik je optužio Tviter da se miješa u ovogodišnje izbore i da "potpuno suzbija” slobodu govora.

"Tviter se sada miješa u predsjedničke izbore 2020. Oni tvrde da je moja izjava o glasanju poštom, koja će voditi u veliku korupciju i prevaru - netačna, na temelju provjere informacija koju je sproveo lažljivi CNN-a i Amazonov Vašington post", napisao je Trump i dodao:​

"Tviter u potpunosti guši slobodu izražavanja i ja kao predsjednik neću dozvoliti da se to dešava".

Društvena mreža Tviter prvi put je pozvala korisnike da provjere činjenice iznijete u tvitu predsjednika SAD Donalda Trumpa, upozoravajući da njegove tvrdnje o glasanju poštom "sadrže potencijalno pogrešne informacije o procesu glasanja".

Agencija Reuters javlja, pozivajući se na zvaničnike iz Bijele kuće, kako će američki čelnik potpisati u četvrtak izvršnu naredbu koja se tiče društvenih mreža.

Dodaje se kako zvaničnici nisu ponudili više detalja i da je nejasno kako Trump može ispuniti svoju prijetnju da će ugasiti privatne kompanije, među kojima je i Twitter Inc.

Agencija ističe da je Unija za američke građanske slobode navela kako Prvi amandman američkog Ustava ograničava mjere koje Trump može poduzeti.

Koronavirus je odnio više od 100 hiljada života u Sjedinjenim Državama, pokazuju podaci Univerziteta Džons Hopkins.

Za oko tri mjeseca, više Amerikanca je umrlo od COVIDa 19 nego tokom Korejskog i Vijetnamskog rata i sukoba u Iraku od 2003. do 2011. godine zajedno, prenosi agencija Reuters.

Od nove respiratorne bolesti takođe je umrlo više ljudi nego za vrijeme epidemije AIDS od 1981. do 1989. godine. Koronavirus je daleko smrtonosniji od sezonskog gripa posljednjih više decenija. Grip je posljednji put odnio toliko života u sezoni 1957-1958, kada je preminulo 116 hiljada.

U Americi je zaraženo više od 1,7 miliona ljudi, a broj potvrđenih slučajeva je protekle nedjelje rastao u pojedinim državama na jugu, pokazuje Reutersova analiza. Sve američke države su počele da se otvaraju, a od petka će restrikcije početi da se ublažavaju i u Vašingtonu.

Eksperti vjeruju da je broj žrtava u SAD značajno veći i da su mnogi umrli od COVID 19, a da nikada nisu bili testirani.

Predsjednik Donald Trump je u početku umanjivao značaj koronavirusa, za koji je govorio da nije gori od običnog gripa. Takođe je predviđao da zemlja neće dostići cifru od 100 hiljada žrtava. Međutim, glavni ekspert za zarazne bolesti i član tima Bijele kuće za Kovid 19 Entoni Fauči je već u martu upozoravao da bi koronavirus mogao da odnese više od 100 hiljada života u Americi.

“Mislim da će biti značajno manje od tog broja", rekao je Trump 10. aprila.

Deset dana kasnije je rekao:

"Biće od 50 do 60 hiljada ljudi".

Deset dana poslije toga je poručio:

"Vjerovatno se krećemo ka 60 do 70 hiljada", podseća agencija AP.

Pojedini smatraju da je broj žrtava naglo porastao zato što je predsjednik Trump sporo reagovao na krizu. Međutim, Trump je iznio tvrdnju da je smrtnost mogla da bude 20 puta veća bez njegovih poteza. Takođe je pozvao države da otvore svoje ekonomije nakon više mjeseci restriktivnih mjera.

Virus je naročito teško pogodio grad New York i okolna predgrađa, gdje je umrlo više od 20 hiljada ljudi. Na vrhuncu epidemije, u New Yorku su dnevno umirale stotine ljudi, a bolnice i ekipe hitne pomoći su bile preopterećene.

Na globalnom nivou, od koronavirusa je oboljelo više od 5,6 miliona ljudi, a najmanje 350.000 je umrlo. Južna Amerika je sada žarište pandemije, a Brazil je drugi u svijetu po broju potvrđenih slučajeva. U Evropi je ukupno oko 170 hiljada žrtava,

Manje od 17 minuta od planiranog početka lansiranja, odlučeno je da vremenske prilike nisu dobre da veterani NASA, astronauti Dag Harli i Bob Benken povedu raketu Spejseksa Falkon 9 (SpaceX Falcon 9) i kapsulu Dragon na Međunarodnu svemirsku stanicu.

Astronauti su se pozdravili sa porodicama, mahali i smijali se, slali poljupce svojoj djeci, sve je bilo spremno. Međutim, dva i po sata prije planiranog polijetanja, stigla je procjena da su vremenski uslovi samo 40 odsto povoljni za polijetanje.

SpaceX treba da ima relativno mirne talase i vjetar uz obale SAD i Kanade i preko Atlantskog okeana do Irske, u slučaju da astronauti moraju da napuste letjelicu.

Sljedeći pokušaj lansiranja biće u subotu u 15.22 po lokalnom vremenu. Zvaničnici SpaceX i NASA naveli su ranije da će im na prvom mjestu biti bezbjednost posade u lansiranju astronauta u svemir prvi put nakon skoro jedne decenije.

Dan pred lansiranje, administrator NASA Džim Brajdenstin rekao je u Svemirskom centru Kenedi da su i ta agencija i SpaceX vrlo svjesne da svako u centru za lansiranje ima pravo da zaustavi misiju ukoliko smatra da postoje razlozi za zabrinutost.

Na ovaj pokušaj lansiranja stigli su i predsjednik Amerike Donald Trump i potpredsednik Majk Pens. Poslednji put je sa Floride lansiran spejs šatl NASA sa astronautima u julu 2011. Pilot te misije bio je Harli.

NASA je unajmila SpaceX i Boing 2014. da prevezu astronaute na svemirsku stanicu. Pravljenje SpaceX i Boing Starliner kapsula trajalo je duže nego što se očekivalo, a Amerika je plaćala Rusiji za lansiranje ljudske posade u međuvremenu.

SaceX je na putu da postane prva privatna kompanija koja će poslati astronaute u svemir, što su do sada postigle samo tri države: Rusija, SAD i Kina.

Broj smrtnih slučajeva izazvanih pandemijom koronavirusa prevazišao je 350 hiljada na globalnom nivou.

Istovremeno, Južna Koreja je prijavila najveći broj novih slučajeva u posljednjih 49 dana. Vlasti se fokusiraju na testiranje radnika velike kompanije za prodaju preko interneta - Koupang, pošto su desetine slučajeva povezane sa lokacijom u blizini Seula, koja pripada toj firmi.

Južnokorejski Centri za kontrolu i prevenciju bolesti saopštili su da su svi novi slučajevi, sa izuzetkom svega 40, zabilježeni u okolini Seula. Ta zemlja je bila jedno od prvih mjesta na kojima je zaraza uzela maha, a sada je jedva među 50 na vrhu liste po broju potvrđenih slučajeva, prema statistici koju prikuplja baltimorski Univerzitet Džons Hopkins.

Brazil je u međuvremenu postao veliki problem, i sada zaostaje samo za SAD po broju inficiranih. U utorak, najveća južnioamerička zemlja prijavila je najviše smrtnih slučajeva od svih zemalja svijeta - 1.039. Bio je to peti uzastopni dan da je Brazil bio na vrhu te mračne liste.

Indija je u srijedu prijavila svoj rekord - 6.000 novih slučajeva, čime je ukupan broj u drugoj najmnogoljudnijoj zemlji svijeta prevazišao 150 hiljada.

Meksiko

Meksiko je takođe saopštio da je došlo do zabrinjavajuće eskalacije u epidemiji koronavirusa - rekordna 501 smrt i 3.455 novih potvrđenih slučajeva zaraze.

Kao i mnoge druge vlade širom svijeta, Meksiko razmatra dve opcije - nastavak naredbe da se ostane kod kuće i upražnjava društveno distanciranje ili obnavljanje ekonomskih aktivnosti.

Predsjednik Andres Manuel Lopes Obrador rekao je novinarima da su njegovi savetnici razgovarali o mogućim koracima za ponovno otvaranje zemlje i da bi do kraja nedjelje mogli da objave plan o povratku djece u škole. Takođe je izjavio da planira da obiđe različite meksičke savezne države i razgovara sa lokalnim zvaničnicima o ublažavanju restrikcija.

SAD

U susjednim SAD, guverneri saveznih država nastavljaju da povlače naredbe o zatvaranju, a među njima je Stiv Sisolak u Nevadi, koji je objavio da će se kockarnice u Las Vegasu otvoriti 4. juna, deset nedjelja pošto je ta ključna industrija prestala da radi.

“Pozivamo posjetioce iz svih krajeva zemlje, da dođu, da se lijepo provedu, ništa drugačije nego što je bio slučaj prije, ali bićemo oprezni", rekao je Sisolak.

Novi Zeland i Australija

Novi Zeland prijavio je veliki uspjeh u oporavku od koronavirusa. Zvanično, od srijede, u toj zemlji u bolnicama više nema pacijenata koji boluju od virusa COVID 19.

Zdravstveni zvaničnici kažu da je na Novom Zelandu trenutno samo 21 aktivan slučaj, pošto je zemlja uvela vrlo striktno zatvaranje na pet nedjelja, prije nego što je počela postepeno da ublažava mjere, krajem aprila.

Novi Zeland i Australija trenutno rade na zajedničkom planu da promijene svoje zabrane putovanja, kako bi dozvolili kretanje ljudi između dvije zemlje, a premijerka Novog Zelanda Džasinda Ardern rekla je da bi nacrt mogao da bude spreman početkom juna.

Embed share

Virusi i mutacije

Embed share

The code has been copied to your clipboard.

---

width px height px

---

The URL has been copied to your clipboard

No media source currently available

0:00 0:01:02 0:00