Linkovi

EU čeka „recesija istorijskih proporcija”


Recesija historijskih proporcija, tako je Evropska komisija označila pad od 7,7 odsto koje će ove godine imati ekonomije zone eura.

Pad je posljedica pandemije korona virusa koja je pogodila Evropu u prvoj polovini 2020. godine.

“Evropa se suočava sa neviđenim ekonomskim šokom, najvećim od Velike depresije”, rekao je evropski komesar za privredu i bivši italijanski premijer Paolo Gentiloni.

Oporavak neizvjestan

Evropska komisija saopštila je i da euro zonu sljedeće godine očekuje skok od 6,3 odsto, ali je upozorila da je oporavak prilično neizvjestan i da se neće osjetiti podjedanko u svim dijelovima eurozone.

Predviđanja EK su da će Italija biti pogođena recesijom od 9,5 odsto u 2020. godini, dok će sljedeće godine zabilježiti oporavak od 6,5 odsto.

Grčka recesija biće još veća, pa će tako ta zemlja zabilježiti pad od 9,7 procenata, čime će biti poništeni svi napori učinjeni nakon dužničke krize u kojoj se ta zemlja našla 2011.

Predviđeni oporavak za Grčku u 2021. iznosiće samo 7,9 odsto.

Brži oporavak za bogatije

Mnogo brži oporavak očekuje najsnažniju evropsku ekonomiju, Njemačku, gdje je predivđen pad od 6,5 procenata u 2020. i skok od 5.9 procenata sljedeće godine.

Velike ekonomske posljedice će osjetiti i najpogođenija zemlja EU, kada je korona virus u pitanju, Italija, gdje će deficit porasti za 11,1 odsto godišnjeg BDP-a.

U slučaju Francuske i Španije, deficit će porasti za oko deset procenata.

Dozvoljeni deficit, koje je EU postavila u Mastrihtskom ugovoru, za članice zajedničke valute iznosi 3 odsto.

Pitanje jednakosti i solidarnosti među članicama evro zone je posljednjih nedjelja u centru pažnje.

Bogatije zemlje, poput Njemačke i Holandije, imaju dovoljno sopstvenih resursa kojima bi mogle da pomognu ekonomski oporavak.

Međutim, one ne žele da previše novca ulože u finansiranje zaduženijih zemalja, poput Italije i Španije, koje su i teško pogođene pandemijom korona virusa.

Oštre podjele između “bogatijeg” sjevera i “siomašnijeg” juga u EU datiraju iz vremena svjetske ekonomske krize, koja je dovela i do krize evra.

Tada bogatije države nisu bile spremne da finansiraju dugove siromašnijih.

Grčkoj, koja je tada bila najpogođenija krizom, prećeno je čak izbacivanjem iz zone eura ukoliko ne prihvati plan oštrih mjera štednje.

XS
SM
MD
LG