Linkovi

Izdvojeno

Pet država EU traži jači evropski fokus prema BiH

European Union flags fly outside the European Commission headquarters in Brussels, Belgium, February 19, 2020.

Hrvatska će na današnjem (22. mart) sastanku Savjeta spoljnih poslova zatražiti od Evropske unije (EU) veći fokus prema Bosni i Hercegovini (BiH).

Kako se saznaje, Hrvatska će predati takozvani non-paper putem kojeg će se od ostalih zemalja zatražiti da se podrže reforme u BiH kako bi zemlja što prije dobila status kandidata za punopravno članstvo u EU.

Non-paper su osim Hrvatske potpisale Slovenija, Grčka, Mađarska i Bugarska.

"Mi želimo vidjeti Bosnu i Hercegovinu kako značajno napreduje prema političkoj stabilnosti, funkcionalnoj tržišnoj ekonomiji i dobrobiti svojih građana. Stabilnost, prosperitet i funkcionalnost BiH kao jedinstvene, ujedinjene i suverene države, je od ključne važnosti ne samo za najbliže susjede već i za širi region, EU i Evropu u cjelini", navodi se u ovom dokumentu u koji Radio Slobodna Svropa (RSE) ima uvid.

"Prelomljeno političko okruženje, kao i atmosfera nepovjerenja između političkih predstavnika u BiH, često uzrokuju funkcionalnu zastoj u institucijama i zaostajanje u implementaciji ključnih reformi", stoji u ovom dokumentu te se zaključuje da država može ojačati svoju stabilnost i napredovati jedino snažnim usidravanjem građanskih i političkih prava tri konstitutivna naroda i svih ostalih građana u BiH na evropske vrijednosti i standarde EU.

U ovom non-paperu, pet država članica EU predlažu intenzivni politički dijalog između EU i BiH, podršku radu specijalnog predstavnika EU u zemlji, kao i Kancelariji visokog predstavnika, kao i reformu Izbornog zakona u skladu s evropskim standardima kako bi se ubuduće izbjegle manipulacije tokom izbornog procesa.

Takođe se traži da se pomogne BiH u naporima za upravljanje migracijama i borbi protiv ilegalne migracije i kriminalnih grupa koje su aktivne u tom pogledu.

Problem migracija se smatra izazovom u cijelom regionu, a u tom sklopu "Bosna i Hercegovina je ključna u regionu u ovom izazovu".

O ovom dokumentu bi trebali da raspravljaju ministri inostranih poslova zemalja članica EU.

See all News Updates of the Day

State Department: Presudom Stanišiću i Simatoviću zatvoreno poglavlje međunarodne pravde

ARHIVA - Logo State Departmenta i silueta državnog sekretara Antony Blinkena. (Foto: Reuters/Andrew Harnik)

Prošlonedeljna konačna presuda Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Hagu u slučaju Jovice Stanišića i Franka Simatovića bila je dugo čekana, i označava zavšetak posljednjeg slučaja koji je proistekao iz rada Haškog tribunala, čime se zatvara važno poglavlje međunarodne pravde za bivšu Jugoslaviju, saopšteno je u ponedeljak iz State Departmenta.

Suđenje Stanišiću i Simatović trajalo je dvije decenije i bilo najduži postupak vođen pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju. Pravosnažnim presudama Međunarodnog rezidualnog mehanizma, dvojica nekadašnjih čelnika resora Službe državne bezbjednosti Srbije osuđeni su na po 15 godina zatvora zbog ratnih zločina u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

"Zahvalni smo sudijama, pravnicima i drugom osoblju Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i njegovog nasljednika - Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, u Hagu, na decenijama rada i ogromnom doprinosu vladavini prava i borbi protiv nekažnjivosti", navodi se u saopštenju koje je potpisao portparol State Departmenta Metju Miler.

Sjedinjene Države takođe su odale priznanje "hrabrosti i istrajnosti žrtava, preživelih i njihovih najbližih, koji su nastavili borbu za zvanično priznanje tih zločina".

"Svjesni smo hrabrosti hiljada svjedoka koji su učestvovali u ovom i drugim suđenjima i bez kojih pravda ne bi bila zadovoljena. Presude za zvjerstva ističu individualnu odgovornost i ne odražavaju se na cijeli narod" , ističe se u saopštenju, u kome se dodaje da će SAD nastaviti da se zalažu za pravdu, međusobno povjerenje i pomirenje kao temelje mira i stabilnosti.

Presudama koje je izrekao mehanizam, Stanišiću je u kaznu zatvora uručunato sedam godina i četiri mjeseca koje je proveo u pritvoru, dok se Simatoviću računa osam godina i četiri mjeseca.

Oni ostaju u pritvoru mehanizma do prebacivanja u državu u kojoj će izdržavati kazne.

Stanišić i Simatović su, uz zločine u Bosanskom Šamcu, proglašeni krivim i za zločine u Bijeljini, Zvorniku, Doboju, Trnovu i Sanskom Mostu u Bosni i Hercegovini.

Transparency: Novi zakon u Sarajevu nastavak udara na slobodu izražavanja

Sarajevo

Transparency International BiH (TI BiH) kritikovao je namjeru vlasti sarajevskog kantona da u novom zakonu o javnom redu i miru internet definiraju kao "javno mjesto". To može uzrokovati ograničavanje prava na slobodu mišljenja i govora kao i policijske zloupotrebe, tvrde u TI BiH.

"Transparency International u BiH upozorava da novi Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira na području Kantona Sarajevo može dovesti do ozbiljnih kršenja ljudskih prava jer se pod krinkom borbe protiv lažnih vijesti otvara prostor za ograničenje slobode govora i cenzuru.

Ovim zakonom proširuje se definicija javnog mjesta na internet i društvene mreže i uvode kazne za iznošenje ili širenje lažnih vijesti kao i za “omalovažavanje državnih organa” što bi uslijed proizvoljnih tumačenja moglo dovesti do suzbijanja slobode govora i vršenja pritisaka na građane, medije i civilno društvo koji kritički govore o radu javnog sektora.", navodi TI BiH.

"TI BIH je uputio komentare na predloženi nacrt ovog zakona u kojima je jasno upozoreno da bi uvođenje visokih kazni za “širenje lažnih vijesti “ koje mogu ići do 15.000 za pravna lica i 2.100 KM za odgovorna lica, moglo dovesti do cenzure i autocenzure medija koji se izlažu riziku od pokretanja brojnih prekršajnih postupaka.

Pored toga postoji opasnost od proizvoljnog tumačenja ovih odredbi od strane policije koja će dobiti nadležnost da utvrđuje koje vijesti su lažne i “izazivaju paniku među građanima”.

Posebno je sporna odredba koja predviđa kazne za one koji širenjem lažnih vijesti “ometaju sprovođenje odluka i mjera nadležnih organa i institucija koji vrše javna ovlaštenja” jer u situaciji u kojoj policijski službenici utvrđuju istinitost određenih vijesti i informacija, svaki oblik javne kritike odluka nadležnih organa može potencijalno biti tumačen kao ometanje.

Ista opasnost postoji i kod primjene odredbe koja se odnosi na zabranu “omalovažavanja državnih organa” jer bi se pod tim moglo smatrati i iznošenje negativnog ili kritičkog stava o radu javnog sektora a svakako treba napomenuti da opasnost ne prijeti samo medijima nego svim građanima koji bilo koji oblik kritike iznose na društvenim mrežama. Novi zakon takođe predviđa i mogućnost izricanja zabrane javnog istupanja u trajanju od šest mjeseci čime se direktno ugrožavaju Ustavom zagarantovana ljudska prava na slobodu izražavanja koja su zaštićena i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama.

TI BiH smatra da je ovaj Zakon nastavak negativnih tendencija i pokušaja vlasti širom Bosne i Hercegovine da suzbije kritiku i ućutkaju građane, medije, opoziciju i nevladine organizacije koje ukazuju na korupciju i druge negativne društvene pojave. Posebno je simptomatično da se ovaj zakon donosi u trenutku kada vlasti u Republici Srpskoj pokušavaju ponovo kriminalizovati klevetu i koje su usvajanjem spornog zakona u formi nacrta već “testirale” reakcije međunarodne zajednice.

Treba podsjetiti i da preporuke Savjeta Evrope podstiču i pozivaju države da unaprjeđuju slobodu izražavanja na internetu, na način da donose zakone i praktične mjere koje bi spriječile svaki oblik državne i privatne cenzure. Evropska komisija je u aprilu 2018. predložila sveevropski pristup za borbu protiv dezinformacija na Internetu koji obuhvata nezavisnu evropsku mrežu za provjeravanje činjenica, poboljšanje medijske pismenosti i druge mjere borbe protiv zloupotreba online prostora koje idu u pravcu prevencije kroz edukaciju i druge oblike regulacije, a ne prema ograničavanju slobode izražavanja.

Zbog toga TI BiH pozvao Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo da ovaj zakon vrati na doradu kako bi se kroz konsultovanje svih zainteresovanih strana izradilo kvalitetnije zakonsko rješenje. ", navode iz Transparency Internationala BiH.

JPMorgan: Uprkos znacima dedolarizacije, USD i dalje glavna valuta

ilustracija

Postoje neki znakovi dedolarizacije koji se upravo pojavljuju, ali bi dolar trebao zadržati svoj "veliki otisak" u doglednoj budućnosti, rekli su valutni stratezi JPMorgana u saopćenju u ponedjeljak.

"Skupljajući različite mjere, ukupna potrošnja USD ostaje unutar svog istorijskog raspona s dolarom na vrhu paketa, ali korištenje je podijeljeno "ispod haube", napisali su stratezi Meera Chandan i Octavia Popescu iz banke Wall Street.

Udio dolara u obimu trgovane valute je "zazidan" na rekordno visokih 88%, dok se udio eura smanjio za 8 procentnih poena u posljednjoj deceniji na rekordno niskih 31%. Udio kineskog juana je u međuvremenu porastao na rekordnih 7%.

"Dedolarizacija je evidentna u deviznim rezervama gdje je udio (dolara) opao na rekord kako je udio u izvozu opao, ali se i dalje javlja u robi", kažu stratezi.

BiH: Kriminalizacija klevete značajno će ograničiti medijske slobode

BiH: Kriminalizacija klevete značajno će ograničiti medijske slobode
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:27 0:00

Ionako ograničene medijske slobode u BiH bi mogle biti pogoršane ukoliko se u RS usvoje najavljene izmjene zakonske regulative kojima se kriminalizuje kleveta. Upozorili su na ovo predstavnici međunarodnih organizacija na konferenciji o medijskim slobodama u Banjaluci.

Walker: Kosovski potezi su nepromišljeni

Walker: Kosovski potezi su nepromišljeni
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:17 0:00

Bivši američki diplomata i nekadašnji ambasador pri NATO Kurt Walker analizirao je napetosti i trenutne odnose Kosova i Srbije nakon posljednjih tenzija na sjeveru Kosova čija su kulminacija bili sukobi KFOR-a i demonstranata pred zgradom opštine Zvečan - kada je ukupno povrijeđeno više od 80 ljudi.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG