Ministri finansija zemalja, članica Evropske unije, postigli su, po mnogim ocjenama, prelomni sporazum čijim će provođenjem biti mnogo teže u evropskim bankama skrivati novac i time izbjegavati plaćanje poreza. Nova zakonska rješenja, čije su usvajanje godinama blokirale evropske zemlje sa reputacijom raja za skrivanje novca od poreznika, usvojena su prošlog tjedna nakon što su i posljednje dvije države, Luksemburg i Austrija, pod pritiskom drugih dale saglasnost. To ipak ne znači da za utajivače poreza više nema mjesta na kojima mogu skrivati dio bogatstva na koji bi morali platiti porez.
U zemljama, poput Luksemburga, gdje je tajnost uloga bila čvrsta bankarska norma, ulagači se više neće moći oslanjati na tu normu. Komesar Evropske unije za poresku politiku Algirdas Šemeta ističe:
"Revidirane norme obećavaju punu i trajnu poresku transparentnost. Bankarska tajnost je mrtva i automatska razmjena informacija biće provođena u najvećoj mogućoj mjeri."
Vlada Luksemburga se saglasila da od 2017. godine dijeli sve bankarske informacije sa ostalim članicam Evropske unije. Austrija je najavila takvu namjeru od 2018. godine.
Analitičar Jakob Kirkegaard o sporazumu evropskih ministara finansija kaže:
"To je zaista prelomni korak u globalnim nastojanjima da se iskorijeni praksa izbjegavanja plaćanja poreza. U okviru Evropske unije desetak godina traju intenzivna nastojanja više zemalja... Francuske, Italije, Njemačke... da se presiječe višedecenijska praksa postojanja anonimnih računa i bankarska zaštita tajnosti tih računa."
Zahvaljujući tajnosti koju su garantirale luksemburške banke ta mala država izrasla je u jedan od najvećih evropskih finansijskih centara. Depoziti u bankama sada su deset puta veći od godišnjeg bruto prihoda Luksemburga. Švajcarska, nekad jedno od najvećih i najsigurnijih utočišta utajivača poreza, odustala je od zaštite tajnosti računa prošle godine pod međunarodno pravno utemeljenim pritiscima Evropske unije i Sjedinjenih država.
Krupni utajivači poreza moći će i dalje skrivati novac na drugim kontinentima, u manje razvijenim zemljama u kojima su finansijske i bankarske norme labavije, ali uz manje pogodnosti i veći rizik, ističe Jacob Kirkegaard i dodaje:
"Novac može biti skrivan u Dubaiju, ali ne i Singapuru koji se takođe nedavno pridružio zemljama koje bore protiv praske izbjegavanja plaćanja poreza, te u nekim drugim zemljama, ali držati novac na tajnom i zaštićenom bankovnom računu postaje sve teže."
Mnogi ekonomisti i analitičari procjenjuju da se oko 7 hiljada milijardi dolara, što je oko 8 procenata svjetskog finansijskog bogatstva, drži skriveno na tajnim računima u zemljama koje slove kao raj za utajivače poreza. Ako bi na taj skriveni novac bio plaćan porez svijet bi svake godine bio bogatiji za najmanje za 200 milijardi dolara.
