Linkovi

Izdvojeno

Elvira Jukić-Mujkić, urednica Media.ba: Mediji u BiH u protekloj godini napravili su izuzetan posao

Elvira Jukić - Mujkić, urednica Media.ba.

"Mediji u Bosni i Hercegovini su tokom protekle godine, koju je obilježila pandemija korona virusa, napravili izuzetan posao. Informisali su javnost o važnim dešavanjima, radili su pod pritiskom i dobrim dijelom su ispunili zadaću", kaže za Glas Amerike Elvira Jukić - Mujkić, glavna i odgovorna urednica Media.ba.

Zaštita slobode izražavanja i slobode medija u vrijeme pandemije od velikog je značaja. Prema podacima Vijeća Europe, pandemija je u skoro svim europskim zemljama, imala ozbiljan utjecaj na ekonomije, porodice i svakodnevni život.

U takvim okolnostima smo se oslanjali na medije za informaciju više, kao i da bismo ocijenili odluke vlada i svjetske zajednice, smatra urednica Media.ba Jukić - Mujkić Period pandemije COVID-a 19 je bio izložen brojnim koruptivnim aferama, a neke su dobile sudski epilog.

"U protekloj godini se naglasila potreba za transparentnošću rada institucija i osoba koje su na vlasti. Mislim da je to razlika u odnosu na prethodne godine, kada je bilo vrlo problematičnih, sumnjivih i dokazanih koruptivnih i kriminalnih radnji. Prošle godine je to mnogo više bilo izloženo očima javnosti jer su ljudi bili 'prikovani' za ekrane. Imali su potrebu za informisanjem. Tražili su odgovore", kaže naša sagovornica.

U BiH bez posla ostalo oko 100 novinara u prošloj godini, kažu iz Mediacentra
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:33 0:00

Kako ističe, bilo je i propusta u radu medija, kao i objektivnih i razumljivih pritisaka i utjecaja na njihov rad, odnosno na nivo profesionalizma u medijima.

Bez obzira na to, prošla godina je bila odlična prilika da se pokaže koliko je važno ulagati u profesionalne medije i osnaživati novinare da kvalitetno izvještavaju o određenim pitanjima.

"Jedan od nedostataka, koji se svakako može popraviti, je osnaživanje i kapacitiranje novinara da izvještavaju o nauci, odnosno da postoje redakcije koje imaju specijalizirane novinare za različite oblasti. Nadam se da će medijska zajednica raditi na ovom pitanju. Zaista se pokazalo koliko je važno imati novinare koji razumiju zdravstvene teme", pojašnjava urednica Media.ba.

Vijeće Europe je, povodom 3. maja - Svjetskog dana slobode medija, saopćilo da je ona ključna u kriznim vremenima, izrazivši zabrinutost zbog napada na novinare i ograničavanja slobode medija u mnogim dijelovima Europe. Iako novinari u poštivanju i provođenju demokratije igraju vitalnu ulogu, kao i u otkrivanju istine i pozivanju vlasti na odgovornost, često su nedovoljno plaćeni za svoj rad.

"S jedne strane, novinari nisu dobro plaćeni. Većina redakcija nema dovoljno dobre uslove da bi zaposlila kvalitetne novinare ili motivisala one koji već tu rade da rade još bolji posao. S druge strane, iz različitih razloga, tokom ranijih godina, opadalo je povjerenje u u medije. Nažalost, došli smo do trenutka kada često sretnemo građane koji nepoštuju novinarsku profesiju", smatra Jukić - Mujkić.

Prema podacima Media.ba, u 2020. godini je oko 100 novinara u Bosni i Hercegovini ostalo bez posla ili je zbog različitih ekonomskih razloga prestalo obavljati novinarski posao, dok ih je oko 300 osjetilo finansijske posljedice. Novinari su dobili otkaze u prvim mjesecima pandemije.

Osim problema u vezi s pronalaskom posla, platforma za zaštitu novinarstva i sigurnost novinara u kojoj su okupljene partnerske organizacije Vijeća Europe, objavila je u godišnjem izvještaju da je zabilježen 201 ozbiljan slučaj prijetnje medijskim slobodama u 47 članica Vijeća Europe u 2020. godini, što je porast od gotovo 40 posto u odnosu na 2019.

U zajedničkom saopćenju glavne sekretarke Vijeća Europe Marije Pejčinović Burić i predstavnice njemačkog predsjedništva Odbora ministara Vijeće Europe Christine Lambrecht, podsjeća se da je pravo na slobodu izražavanja ugrađeno u članak 10 Europske konvencije o ljudskim pravima na koju se obavezalo svih 47 članica Vijeća Europe, uključujući 27 članica Europske unije. Sloboda izražavanja, sloboda medija i pluralizam dio su Povelje o temeljnim pravima EU-a, kao i Europske konvencije o ljudskim pravima.

"Novinarima je važnije nego ikada da mogu slobodno i sigurno izvještavati", ističe se u saopćenju i upozorava na porast broja napada i prijetnji novinarima koji izvještavaju s javnih demonstracija.

Platforma za zaštitu novinarstva i sigurnost novinara u kojoj su okupljene partnerske organizacije Vijeća Europe, objavila je u godišnjem izvještaju da je zabilježen 201 ozbiljan slučaj prijetnje medijskim slobodama u 47 članica Vijeća Europe u 2020. godini, što je porast od gotovo 40 posto u odnosu na 2019.

Rekordan broj upozorenja odnosio se na fizičke napade (52 slučaja) i uznemiravanje ili zastrašivanje (70 slučajeva).

"Kako Europa postepeno izranja iz pandemije, sve vlade moraju raditi na tome da naše zajedničko opredjeljenje za slobodu izražavanja bude još snažnije i otpornije na krizu u budućnosti", navodi se.

Reporteri bez granica - Bosna i Hercegovina
Reporteri bez granica - Bosna i Hercegovina

Izdanje Svjetskog indeksa slobode medija tokom 2020. godine, koje su ustanovili Reporteri bez granica (RSF) pokazuje da je došlo do velikog pada slobode medija od početka pandemije širom svijeta.

Bosna i Hercegovina je na 58. mjestu sa indeksom 28,34. Od zemalja u regionu, Hrvatska je napredovala za tri mjesta i nalazi se na 56. mjestu s indeksom 27,95. Srbija je na 93. mjestu s indeksom 32,03 i Crna Gora na 104. mjestu s indeksom 34,33.

See all News Updates of the Day

Predstavnički dom usvojio zakon o domaćem terorizmu 

Istražitelji na mjestu masovnog ubistva u supermarketu u Buffalu.

Predstavnički dom američkog Kongresa usvojio je zakon kojim se jačaju federalni resursi u borbi protiv domaćeg terorizma, poslije rasističkog masovnog ubistva u Buffalu, državi New York.

Za zakon je glasalo 222 člana Predstavničkog doma, a 203 su bila protiv - uglavnom republikanci. Jedini republikanac koji je glasao za je Adam Kinzinger.

Nije prvi put da demokrate u Predstavničkom domu usvajaju ovakav prijedlog zakona. Sličan je usvojen i 2020, ali nije prošao u Senatu.

Demokratama generalno nedostaje podrška da usvoje zakone kojima bi se strože regulisala prodaja i nošenje oružja, čime bi se, kako smataju, smanjilo i oružano nasilje.

Oni koji podržavaju zakon smatraju da se njime pokrivaju "rupe" u dijeljenju obavještajnih podataka između Sekretarijata za pravosuđe i unutrašnje poslove i FBI-a, i da će boljim umrežavanjem biti olakšano i praćenje potencijalnih domaćih terorista.

Prema sadašnjim zakonima, federalne agencije mogu da prate one za koje sumnjaju da su teroristi, ali moraju da otvore posebne kancelarije za to, i da formiraju radne grupe. Ovim zakonom će biti obezbjeđeno oko 105 miliona dolara za narednih pet godina, a novac je namijenjen uglavnom za zapošljavanje potrebnog osoblja.

Demokrate u Senatu obećavaju da će o ovom zakonu glasati sljedeće nedjelje. Ali, šanse za usvajanje su neizvjesne jer demokrate imaju 50 od 100 mjesta u Senatu, i ne glasaju uvijek svi senatori za.

Republikanci su protiv ovog zakona jer smatraju da daje previše ovlaštenja Sekretarijatu za pravosuđe da može da sprovodi nadzor nad pojedincima. Također smatraju da se zakonom ne tretiraju ljevičarske ekstremističke grupe.

Zakonom je predviđeno da nadležne agencije svakih šest mjeseci podnose izvještaj i procene o domaćem terorizmu i prijetnjama koje šalju neonacističke i rasističke grupe.

"Ovaj zakon ignoriše terorističke prijetnje koje dolaze od radikalne ljevice i pretpostvlja da su odgovorni jedino bijelci i pripadnici desnice", rekao je republikanac Darrel Issa.

Demokrate i republikanci se ne slažu ni oko toga kako treba definisati slučajeve domaćeg terorizma u SAD, i kako treba krivično goniti odgovorne.

Djeca u sirijskom kampu al-Hol izložena ideologiji Islamske države

Djeca u sirijskom kampu al-Hol izložena ideologiji Islamske države
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:35 0:00

U sjeveroistočnoj Siriji, u logoru Al-Hol, gdje su zatočene hiljade članova porodica pripadnika takozvane Islamske Države, djeca su izložena ekstremističkoj ideologiji koju šire radikalizirane žene. Za Glas Amerike, logor je posjetila Zana Omar. Evo njenog izvještaja.

Bjeloruski dobrovoljci, protivnici Lukašenka, prolaze obuku kako bi se borili za Ukrajinu

Bjeloruski dobrovoljci, protivnici Lukašenka, prolaze obuku kako bi se borili za Ukrajinu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:51 0:00

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, Bjelorusija je polazna točka za ruske snage. Sada je na hiljade stanovnika Bjelorusije, koji su u 2020. godini ustali protiv lidera Aleksandra Lukašenka, odlučilo da se bori za Ukrajinu formirajući jedinice na poljskoj teritoriji.

Amerika relaksira ekonomske sankcije Venecueli

Venecuelanski predsjednik Nikolas Maduro

Vlada Sjedinjenih Američkih Država povlači potez relaksiranja nekoliko ekonomskih sankcija Venecueli kao gest kojim se ohrabruje nastavljanje pregovora između opozicije koju podržavaju SAD i vlade predsjednika Nikolasa Madura, izvještava AP.

Ograničeno smanjenje sankcija će omogućiti korporaciji Chevron da pregovara sa državnom naftnom kompanijom PDVSA, ali to neće značiti da se može raditi na bušotinama ili izvozu venecuelanske nafte, rekla su dva viša zvaničnika State Departmenta za Associated Press, kasnije u ponedeljak 16. maja. Zvaničnici su govorili pod uslovom da ostanu anonimni jer još nema zvanične objave.

Chevron sa sjedištem u Kaliforniji posljednja je velika američka naftna kompanija koja posluje u Venecueli, gdje je prvi put investirala 1920-ih.

Četiri zajednička ulaganja s PDVSA-om proizvodila su oko 200.000 barela dnevno u 2019., ali američka vlada joj je 2020. naredila da obustavi proizvodnju i od tada joj je dopušteno da obavlja samo osnovne radove na naftnim bušotinama kako bi sačuvala svoju imovinu i nivo zaposlenosti u Venecueli.

Osim toga, Carlos Erik Malpica-Flores, bivši visokorangirani menadžer PDVSA-e i nećak prve dame Venecuele, biće uklonjen s popisa sankcioniranih pojedinaca, rekli su.

Ovi potezi dolaze nakon Madurovog gesta dobre volje poslije sastanka u martu s predstavnicima administracije predsjednika Joea Bidena i nedavnog sastanka u Centralnoj Americi između američkih zvaničnika i glavne opozicione koalicije Unitarne platforme kako bi se razgovaralo o daljem razvoju.

"To su stvari o kojima je Unitarna platforma pregovarala i došla je sa zahtjevom da to učinimo kako bi se oni mogli vratiti za pregovarački sto", rekao je jedan od zvaničnika.

Venecuela je među državama sa najvećim svjetskim rezervama nafte, ali političke turbulencije i ekonomski pad natjerali su više od šest miliona ljudi na migraciju posljednjih godina.

Otprilike tri četvrtine onih koji su ostali žive s manje od 1,90 dolara dnevno, što se smatra međunarodnim standardom za ekstremno siromaštvo, a mnogi nemaju pristup čistoj, tekućoj vodi i struji.

SAD i druge zemlje povukle su priznanje Madura nakon što su ga optužile da je lažirao ponovni izbor za predsjednika 2018. Prepoznali su Juana Guaidoa, koji je bio šef kongresa u kojem je tada dominirala opozicija koji je vođa Unitarne platforme.

U posljednjih pet godina, SAD su koristile kažnjavanje finansijskim i ličnim sankcijama, kaznene optužnice i podršku tajnim grupama u neuspješnoj kampanji za uklanjanje Madura i vraćanje onoga što se shvata kao ukradena demokratija Venecuele.

Međutim, u martu su američki zvaničnici otputovali u glavni grad Venecuele, Karakas, kako bi se sastali s Madurom nakon što je ruska invazija na Ukrajinu preokrenula svjetski poredak i prisilila Washington da preispita svoje prioritete nacionalne sigurnosti.

Nakon sastanka, Maduro je oslobodio dvojicu američkih zatvorenika i obećao da će nastaviti pregovore sa svojim protivnicima.

Visoki američki zvaničnici rekli su da će vlada kalibrirati sankcije na temelju konkretnih ishoda pregovora i da će ih ponovno uvesti u slučaju nazadovanja u procesu dijaloga.

Biden: Bijeli supermacizam neće imati posljednju riječ

Biden: Bijeli supermacizam neće imati posljednju riječ
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:36 0:00

Predsjednik Joe Biden je pozvao sve Amerikance da odbace otrovnu ideologiju koja promovoria superiornost bijelaca.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG