Linkovi

Top priča BiH

Elvira Jukić-Mujkić, urednica Media.ba: Mediji u BiH u protekloj godini napravili su izuzetan posao

Elvira Jukić - Mujkić, urednica Media.ba.

"Mediji u Bosni i Hercegovini su tokom protekle godine, koju je obilježila pandemija korona virusa, napravili izuzetan posao. Informisali su javnost o važnim dešavanjima, radili su pod pritiskom i dobrim dijelom su ispunili zadaću", kaže za Glas Amerike Elvira Jukić - Mujkić, glavna i odgovorna urednica Media.ba.

Zaštita slobode izražavanja i slobode medija u vrijeme pandemije od velikog je značaja. Prema podacima Vijeća Europe, pandemija je u skoro svim europskim zemljama, imala ozbiljan utjecaj na ekonomije, porodice i svakodnevni život.

U takvim okolnostima smo se oslanjali na medije za informaciju više, kao i da bismo ocijenili odluke vlada i svjetske zajednice, smatra urednica Media.ba Jukić - Mujkić Period pandemije COVID-a 19 je bio izložen brojnim koruptivnim aferama, a neke su dobile sudski epilog.

"U protekloj godini se naglasila potreba za transparentnošću rada institucija i osoba koje su na vlasti. Mislim da je to razlika u odnosu na prethodne godine, kada je bilo vrlo problematičnih, sumnjivih i dokazanih koruptivnih i kriminalnih radnji. Prošle godine je to mnogo više bilo izloženo očima javnosti jer su ljudi bili 'prikovani' za ekrane. Imali su potrebu za informisanjem. Tražili su odgovore", kaže naša sagovornica.

U BiH bez posla ostalo oko 100 novinara u prošloj godini, kažu iz Mediacentra
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:33 0:00

Kako ističe, bilo je i propusta u radu medija, kao i objektivnih i razumljivih pritisaka i utjecaja na njihov rad, odnosno na nivo profesionalizma u medijima.

Bez obzira na to, prošla godina je bila odlična prilika da se pokaže koliko je važno ulagati u profesionalne medije i osnaživati novinare da kvalitetno izvještavaju o određenim pitanjima.

"Jedan od nedostataka, koji se svakako može popraviti, je osnaživanje i kapacitiranje novinara da izvještavaju o nauci, odnosno da postoje redakcije koje imaju specijalizirane novinare za različite oblasti. Nadam se da će medijska zajednica raditi na ovom pitanju. Zaista se pokazalo koliko je važno imati novinare koji razumiju zdravstvene teme", pojašnjava urednica Media.ba.

Vijeće Europe je, povodom 3. maja - Svjetskog dana slobode medija, saopćilo da je ona ključna u kriznim vremenima, izrazivši zabrinutost zbog napada na novinare i ograničavanja slobode medija u mnogim dijelovima Europe. Iako novinari u poštivanju i provođenju demokratije igraju vitalnu ulogu, kao i u otkrivanju istine i pozivanju vlasti na odgovornost, često su nedovoljno plaćeni za svoj rad.

"S jedne strane, novinari nisu dobro plaćeni. Većina redakcija nema dovoljno dobre uslove da bi zaposlila kvalitetne novinare ili motivisala one koji već tu rade da rade još bolji posao. S druge strane, iz različitih razloga, tokom ranijih godina, opadalo je povjerenje u u medije. Nažalost, došli smo do trenutka kada često sretnemo građane koji nepoštuju novinarsku profesiju", smatra Jukić - Mujkić.

Prema podacima Media.ba, u 2020. godini je oko 100 novinara u Bosni i Hercegovini ostalo bez posla ili je zbog različitih ekonomskih razloga prestalo obavljati novinarski posao, dok ih je oko 300 osjetilo finansijske posljedice. Novinari su dobili otkaze u prvim mjesecima pandemije.

Osim problema u vezi s pronalaskom posla, platforma za zaštitu novinarstva i sigurnost novinara u kojoj su okupljene partnerske organizacije Vijeća Europe, objavila je u godišnjem izvještaju da je zabilježen 201 ozbiljan slučaj prijetnje medijskim slobodama u 47 članica Vijeća Europe u 2020. godini, što je porast od gotovo 40 posto u odnosu na 2019.

U zajedničkom saopćenju glavne sekretarke Vijeća Europe Marije Pejčinović Burić i predstavnice njemačkog predsjedništva Odbora ministara Vijeće Europe Christine Lambrecht, podsjeća se da je pravo na slobodu izražavanja ugrađeno u članak 10 Europske konvencije o ljudskim pravima na koju se obavezalo svih 47 članica Vijeća Europe, uključujući 27 članica Europske unije. Sloboda izražavanja, sloboda medija i pluralizam dio su Povelje o temeljnim pravima EU-a, kao i Europske konvencije o ljudskim pravima.

"Novinarima je važnije nego ikada da mogu slobodno i sigurno izvještavati", ističe se u saopćenju i upozorava na porast broja napada i prijetnji novinarima koji izvještavaju s javnih demonstracija.

Platforma za zaštitu novinarstva i sigurnost novinara u kojoj su okupljene partnerske organizacije Vijeća Europe, objavila je u godišnjem izvještaju da je zabilježen 201 ozbiljan slučaj prijetnje medijskim slobodama u 47 članica Vijeća Europe u 2020. godini, što je porast od gotovo 40 posto u odnosu na 2019.

Rekordan broj upozorenja odnosio se na fizičke napade (52 slučaja) i uznemiravanje ili zastrašivanje (70 slučajeva).

"Kako Europa postepeno izranja iz pandemije, sve vlade moraju raditi na tome da naše zajedničko opredjeljenje za slobodu izražavanja bude još snažnije i otpornije na krizu u budućnosti", navodi se.

Reporteri bez granica - Bosna i Hercegovina
Reporteri bez granica - Bosna i Hercegovina

Izdanje Svjetskog indeksa slobode medija tokom 2020. godine, koje su ustanovili Reporteri bez granica (RSF) pokazuje da je došlo do velikog pada slobode medija od početka pandemije širom svijeta.

Bosna i Hercegovina je na 58. mjestu sa indeksom 28,34. Od zemalja u regionu, Hrvatska je napredovala za tri mjesta i nalazi se na 56. mjestu s indeksom 27,95. Srbija je na 93. mjestu s indeksom 32,03 i Crna Gora na 104. mjestu s indeksom 34,33.

See all News Updates of the Day

Ambasada SAD: Prijetnje raspadom BiH su neprihvatljive

Ambasada SAD u Sarajevu

Postupci ili prijetnje vezane za raspad Bosne i Hercegovine (BiH) su neprihvatljivi i u suprotnosti su sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH, koji entitetima ne daju pravo na otcjepljenje, rečeno je agenciji Fena iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH, prenosi Radio Slobodna Evropa.

"Politički, vjerski, i lideri u zajednicama, kao i mediji koji izvještavaju o njima imaju odgovornost da se fokusiraju na konstruktivan dijalog umjesto na retoriku podjela.

Republika Srpska je integralni dio Bosne i Hercegovine i izolacija nije u interesu njenih građana. Svi lideri se trebaju okrenuti ključnim zadacima demokratskog rukovođenja i reformama koje vode ka izgradnji bolje budućnosti za sve u Bosni i Hercegovini", rečeno je Feni na molbu za komentar najave člana Predsjedništva BiH iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Milorada Dodika da će ovaj entitet krenuti u proces disolucije i spriječiti rad institucija BiH (Tužilaštvo BiH, Državna agencija za istrage i zaštitu SIPA), nakon što je visoki predstavnik Valentin Inzko proglasio zakonske izmjene kojima se zabranjuje negiranje genocida.

Ambasada SAD: Genocid u Srebrenici nije tema za raspravu, nego istorijska činjenica

Ambasada SAD u Sarajevu

Nakon odluke Visokog predstavnika o zabrani negiranja genocida i ratnih zločina, oglasila se američka ambasada u BiH.

"Negiranje genocida i glorificiranje ratnih zločinaca neprihvatljivi su i podrivaju uzajamno povjerenje neophodno za napredak BiH na putu ka EU. Čin odlazećeg visokog predstavnika pokazuje koliku važnost on pridaje ovom pitanju koje je bitno za stabilnost BiH i naglašava kontinuirani imperativ da svi u BiH treba da daju svoj doprinos pomirenju. Zakon o dopuni Krivičnog zakona BiH početna je tačka za konkretniji razgovor i korake koje treba da poduzmu lokalni akteri u vezi sa praktičnom provedbom.

Moramo naglasiti da genocid u Srebrenici nije tema za raspravu, nego istorijska činjenica. Jednako tako je važno naglasiti da ovi strašni zločini nisu odraz niti osuda cijelog jednog naroda. Glorifikacija ratnih zločinaca od bilo koje strane ili neuvažavanje patnji bilo koje zajednice u BiH degradira sjećanje na žrtve i podriva pomirenje. Vrijeme je za istinsko okretanje ka budućnosti koja će biti zasnovana na miru i međusobnom povjerenju.

Podržavamo sve one u BiH čiji su napori usmjereni ka jačanju temelja mira i prosperitetnije budućnosti, kao i mandat visokog predstavnika u praćenju provedbe civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma i podršci istoj.", navedeno je u reakciji Ambasade SAD.

Vijeće sigurnosti UN odbacilo rezoluciju Rusije i Kine, OHR ostaje u BiH

U.N. Security Council chamber

Sa dva glasa za, 13 uzdržanih i nijednim glasom protiv, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) odbacilo je rezoluciju kojom se traži zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini (BiH), koja je prijedlog Rusije i Kine.

Rusija i Kina su jedine glasale za taj prijedlog, dok su predstavnici ostalih 13 članica bili uzdržani.

U obraćanjima prije i nakon glasanja predstavnici Rusije i Kine su naveli da visoki predstavnik ima preveliku moć, navodeći kao primjer tzv. „bonska ovlaštenja“, dodajući da je to imalo smisla u poslijeratnom periodu, ali se sada treba umanjiti. Kao najveći problem su isticali to što Vijeće sigurnosti zvaničnim glasanjem nije odobrilo imenovanje Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika.

Kina i Rusija su ovu rezoluciju predložile manje od mjesec dana nakon što je u Vijeću sigurnosti održana rasprava o imenovanju Schmidta, čemu je Rusija tada izrazila protivljenje, dok je većina ostalih članica podržala njegovo imenovanje. Vijeće tom prilikom nije glasalo o ovom pitanju.

Zamjenik američke ambasadorice u Vijeću sigurnosti, Richard Mills, tada je rekao da su imenovanje Schmidta potvrdile sve članice Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC) izuzev Rusije i da je to, kako je naveo, završena stvar.

Mills je u prilikom današnjeg izjašnjavanja ponovio da SAD podržavaju imenovanje Schmidta, te da ne mogu podržati prijedlog koji podriva Daytonski mirovni sporazum.

Također je ponovio raniji stav kako nije neophodno da Vijeće sigurnosti zvanično odobri imenovanje novog visokog predstavnika, kao i da uslovi za zatvaranje OHR-a još nisu ispunjeni.

Slične stavove danas su iznijeli i predstavnici drugih članica Vijeća sigurnosti, poput Irske, Estonije i Velike Britanije.

PIC je za ukidanje OHR-a još 2008. godine postavio tzv. „5+2 uslova“, među kojima su: raspodjela imovine između države i drugih nivoa vlasti, rješenje za vojnu imovinu, fiskalna održivost BiH, kao i snažnija vladavina prava. Međutim, mnogi od tih ciljeva još nisu ispunjeni i na njima se malo radi.

Ambasadori članica PIC-a su 27. maja ove godine imenovali Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika u BiH. Na tu poziciju kandidirala ga je Njemačka i zamijenit će Valentina Inzka koji je poziciju visokog predstavnika obavljao od 2009. godine. Schmidt bi na funkciju trebao stupiti 1. avgusta ove godine.

Komentarišuću nacrt ruske i kineske rezolucije o zatvaranju OHR-a, iz Ambasade SAD u BiH su za Radio Slobodna Evropa prošle sedmice naveli kako se odluka o tome ne temelji na vremenskim rokovima, nego na ispunjenju definisanih kriterija: „Radujemo se nastavku partnerstva sa Uredom visokog predstavnika (OHR) u podršci provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma i okončanju međunarodne supervizije ispunjenjem kriterija 5+2.

Početkom ove sedmice iz Evropske unije su za Radio Slobodna Evropa također saopštili da očekuju da OHR nastavi raditi na ispunjavanju 5+2 uslova, te da se raduju saradnji sa Christianom Schmidtom.

U BiH do sada stiglo skoro 1,6 miliona vakcina protiv korona virusa

Pfizerove vakcine na aerodromu u Sarajevu, 4. maj 2021.

U Bosnu i Hercegovinu (BiH) je do sada stiglo 1.596.560 doza vakcina protiv korona virusa, a do kraja avgusta očekuje se da bi na raspolaganju moglo biti oko dva miliona vakcina, saopštio je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija.

Tegeltija je naveo da vakcine pristižu putem međunarodnog COVAX programa, mehanizma Evropske unije EU4Health, donacija i direktne nabavke, te da su stvoreni uslovi za masovniju vakcinaciju građana.

Pozvao je nadležne vlasti u BiH da ubrzaju proces vakcinacije stanovništva, „koji ne prati dinamiku pristizanja vakcina u BiH, zbog čega građani i dalje odlaze na vakcinaciju u susjedne zemlje“, navodi se u saopštenju.

Istovremeno je apelovao na građane BiH, kojih prema posljednjem popisu ima oko 3,5 miliona, da se odazovu pozivu nadležnih institucija za vakcinaciju.

Do sada je u bosanskohercegovačkom entitetu Federaciji BiH vakcinisano 189.069 osoba, a 120.128 osoba primilo je obje doze vakcine, navodi se u izvještaju Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.

Lehne: Balkan vode etno-nacionalisti koji nisu posvećeni napretku

Lehne: Balkan vode etno-nacionalisti koji nisu posvećeni napretku
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:10 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG