Linkovi

Elon Musk: Neuralink ugradio prvi čip u ljudski mozak


Neuralink Elona Muska prikazuje majmuna sa moždanim čipom koji igra video igricu mislima.
Neuralink Elona Muska prikazuje majmuna sa moždanim čipom koji igra video igricu mislima.

Kompanija Neuralink je napravila prvu implantaciju čipa u mozak čovjeka i pacijent se uspješno oporavlja, objavio je osnivač kompanije, milijarder Elon Musk.

„Početni rezultati pokazuju obećavajuće detekcije aktivnosti neurona", rekao je Musk u objavi na društvenoj medijskoj platformi X u ponedjeljak.

U nizu sljedećih tvitova, Musk je rekao da je prvi proizvod kompanije Neuralink nazvan Telepatija.

„On omogućava kontrolu vašeg telefona ili računara, i putem njih gotovo bilo kojeg uređaja, samo razmišljanjem", napisao je. „Prvi korisnici će biti oni koji su izgubili funkciju svojih udova. Zamislite da Stephen Hawking može komunicirati brže od brzog daktilografa ili aukcionara. To je cilj."

Dobijeno odobrenje za eksperimente na ljudima

Prošle godine, Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila je kompaniji da provede svoje prvo ispitivanje kako bi testirala svoj implantat na ljudima, ključni korak u ambicijama ovog startapa da pomogne pacijentima u prevazilaženju paralize i niza neuroloških stanja.

U septembru je Neuralink saopštio da je dobio odobrenje za regrutaciju za ljudsko ispitivanje. Studija koristi robota za hirurško postavljanje implantata koji predstavljaju sučelje mozak-kompjuter (Brain-computer interface, BCI) u regiju mozga koja kontroliše namjeru kretanja. Početni cilj kompanije je omogućiti ljudima da kontrolišu računarski kursor ili tastaturu samo pomoću svojih misli.

Sučelje se sastoji od „ultrafinih niti implantata pomažu u prenosu signala u mozgovima sudionika“, saošteno je iz Neuralinka.

Kritike grupa za zaštitu životinja

Musk ima dugu historiju smjelih obećanja, ali je manje dosljedan u isunjavanju obećanih ciljeve. Godine 2016. pogrešno je predvidio da će za dvije godine biti moguće da Tesla autonomno vozi od New Yorka do Los Angelesa. Te godine je rekao da će njegova raketa kompanije SpaceX letjeti na Mars 2018. a to još uvijek nije ostvareno.

U aprilu 2017. godine, Neuralink je objavio da ima cilj razvijati uređaje za liječenje ozbiljnih bolesti mozga u kratkoročnom periodu, s krajnjim ciljem povećanja sposobnosti ljudskog organizma. Testiraju svoje uređaje putem hirurškog implantiranja u mozgove živih majmuna, svinja i drugih životinja. Metode Neuralinka su kritikovane od strane grupa poput PETA-e.

Kompanija iza sebe ima nekoliko pokušaja razvoja implantata na životinjama, a neki pokušaji su praćeni skandalima. Kompanija je optužena za nepotrebno mučenje eksperimentalnih životinja. Od 2018. godine, kompanija je testirala na i ubila barem 1.500 životinja - preko 280 ovaca, svinja i majmuna, kao i miševa i pacova.

Od 2017. do 2020. godine, eksperimenti Neuralinka na majmunima su provedeni u partnerstvu s UC Davis. Na kraju njihovog partnerstva, UC Davis je prenio sedam majmuna Neuralinku. Godine 2022., Ljekarski odbor za odgovornu medicinu (PCRM) tvrdi da su Neuralink i UC Davis zlostavljali nekoliko majmuna, izlažući ih psihičkom stresu, ekstremnom patnjom i hroničnim infekcijama zbog operacija.

Eksperimenti koje su proveli Neuralink i UC Davis obuhvatili su najmanje 23 majmuna, a PCRM vjeruje da je 15 od tih majmuna umrlo ili je eutanazirano kao rezultat eksperimenata.

U aprilu 2021. godine, Neuralink je demonstrirao majmuna koji igra igru „Pong" koristeći Neuralink implantat.

Kako piše Reuters, kompanija je bila vrednovana na oko 5 milijardi dolara prošlog juna, ali četiri zakonodavca su krajem novembra zatražila od Američke komisije za hartije od vrijednosti (SEC) da istraži da li je Musk zavarao investitore o sigurnosti njegove tehnologije nakon što su veterinarski zapisi pokazali probleme s implantatima na majmunima, uključujući paralizu, napade i oticanje mozga.

  • 16x9 Image

    Jelena Kalinić

    Biolog, dopisnik Glasa Amerike za nauku, i dobitnica EurekaAlert (AAAS) Felowship 2020. za naučne novinare. Vodi blog Quantum of Science od 2015.

XS
SM
MD
LG