Linkovi

Aktuelno

Koliko utjecaja na glasače imaju bivši političari?

Koliko utjecaja na glasače imaju bivši političari?

Prva dama Michelle Obama, bivši republikanski potpredsjednički kandidat Sarah Palin i bivši predsjednik Bill Clinton su osobe koje su njihove stranke zamolile da vode kampanju za kandidate koji se bore za mjesto u novembarskim izborima sredinom predsjedničkog mandata.

Prva dama Michelle Obama, bivši republikanski potpredsjednički kandidat Sarah Palin i bivši predsjednik Bill Clinton su osobe koje su njihove stranke zamolile da vode kampanju za kandidate koji se bore za mjesto u novembarskim izborima sredinom predsjedničkog mandata. Zašto se baš oni sviđaju američkim glasačima, dok se stvarni lideri stranaka, kao što je i sam predsjednik Barack Obama, bore za popularnost?

Sa popularnošću za punih 20 procentualnih poena više od svog supruga, prva dama Michelle Obama se punom snagom pridružila kampanji kako bi pozvala glasače da izađu na izbore za koje demokrati smatraju da će biti veoma tijesni.

Michelle Obama u javnosti ima pozitivan imidž zbog svojih programa promoviranja tjelesnih vježbi i zdravlja kroz zdravu ishranu i uzgajanje povrća u vlastitom vrtu. Za razliku od svog supruga, ona nije umiješana u kontroverzu vezanu za zdravstvenu reformu i financijsku krizu.

Moja djeca su centar mog svijeta. I njihove nade za budućnost su u srcu svake stvari koju radim, kaže Michelle Obama.

Reporter lista Politico Andy Barr kaže da je to jednostavna, ali veoma politička poruka.

Ona je apsolutno politična, kao i sve što ona kaže, i sve što dolazi iz Bijele kuće. U ovim izborima, u pitanju su umjerene žene glasači. One su uveliko glasale za Baracka Obamu i to se pokazalo kao prednost, ali istraživanja pokazuju da one sada naginju prema republikancima, kaže gospodin Barr.

Bivši potpredsjednički kandidat Sarah Palin je okupila žene sa svojom takozvanom Mama Grizli kampanjom, braneći Amerikance od prekomjerno velikog obima vlade. Politički reporter Mike OBrien takvu kampanju opisuje na sljedeći način.

Ona poistovjećuje majke sa žestinom grizli medvjeda koji je spreman da napadne i odbrani, kaže gospodin OBrien.

Gospođa Palin je republikanki Christine ODonnell koja je pobjedila na preliminarnim izborima također dala nadimak “Mama Grizli”.

Ali neki su se distancirali od gospodje Palin u pripremama za opće izbore. Kada je ona prošle sedmice u Kaliforniji okupila glasače, republikanska kandidatkinja za Senat Carly Fiorina i republikanska kandidatkinja za guvernera Meg Whitman su ostali po strani, okrivljujući je za prijašnju opredjeljenost.

Jedna glasačica je to ovako opisala:

Carly Fiorina je jedna od „grizli mama“. Želim reći da one imaju ekstremna gledanja na prava žena u vezi trudnoće, koja su previše ekstremna za Kaliforniju.

Drugo prepoznatljivo lice u ovogodišnjoj kampanji je bivši demokratski predsjednik Bill Clinton.

Mi jedino tražimo još dvije godine. Njima ste dali osam godina da iskopaju rupu, dajte nama dvije da iz nje izadjemo, rekao je Bill Clinton.

Republikancu su pozivom na opoziv pokušali ukloniti Clintona iz ureda, koji je kasnije postao uglavnom poznat po organiziranju humanitarne pomoći kroz Clintonovu Globalnu Inicijativu, i uživa dosta veliku popularnost.

Demokrati zaista vole da ga vide. On ih asocira na pozitivne stvari. On, zaista, nije ničim ugrozio svoj ugled, kaže gospodin OBrien.

Ali, bivši republikanski predsjednik George Bush je ove godine uglavnom izvan izborne kampanje.

On je jedan od najomraženijih političara do danas i siguran sam da će se to promjeniti u odredjenom trenutku, kao što je bilo kod većine predsjednika, ali za sada ostaje izrazito nepopularan.

Analitičari kažu da je teško predvidjeti kakav će uticaj bivši političari imati na glasače. Ali oni skreću pažnju na izbore, koja je itekako potrebna. Bira se svih 435 zastupnika u Kongresu, kao i 37 od ukupno 100 senatora. Ukoliko Republikanci preuzmu većinu u Kongresu, predsjedniku Obami će biti teže da provede započete domaće reforme.

See all News Updates of the Day

Venecija poplavljena. Vlada se sprema za vanredno stanje

A woman carrying a child on her back wades in the flooded St. Mark's Square in Venice, Italy November 12, 2019. REUTERS

Italija se sprema da proglasi vanredno stanje u Veneciji nakon što je taj grad zahvatio visoki vodostaj od 1,87 m, u kome je poplavljena bazilika, a mnogi domovi su ostali bez struje.

Više od 80 odsto grada, koji je dio UNESCO-ve svjetske baštine, bilo je pod vodom kada je plima bila najjača. Italijanski premijer Giuseppe Conte opisao je poplavu kao "udar u srce naše zemlje". Rekao je da će vlada sada brzo postupati kako bi osigurala sredstva i resurse.

Luigi Brugnaro, gradonačelnik Venecije, za dramatičnu situaciju okrivio je klimatske promjene i pozvao na što brži završetak izgradnje zaštitnih barijera uz obalu, što je projekat čija se realizacija dugo odgađa.

Nazvane 'Mojsije', pokretne podmorske barijere namijenjene su da ograniče poplave u gradu, koje izaziva južni vjetar koji donosi plimu u Veneciju.

Brugnaro je naglasio da nivo poplava predstavlja "ranu koja će ostaviti neizbrisive tragove".

BiH u fokusu EU zbog tretmana migranata u kampu Vučjak

Members of Parliament vote on the copyright rules for the internet at the European Parliament in Strasbourg, France, 26 March 2019.

Evropska unija pozvala je na hitno zatvaranje kampa “Vučjak” u Bosni i Hercegovini i relokaciju migranata na lokacije sa adekvatnim smještajem.

U Evropskom parlamentu održana je rasprava o migrantskoj situaciji u BiH, gdje je finska ministarka inostranih poslova, Tytti Tuppurainen, u ime predsjedavajuće EU izrazila zabrnutost činjenicom što su postojeći prijemni kapaciteti u Bosni i Hercegovini “u velikoj mjeri nedovoljni”.

“Nažalost, uprkos spremnosti EU da pruži potrebnu finansijsku podršku, vlada nije dodjeljivala nove lokacije niti predložila lokacije za potrebne dodatne prijemne centre”, istakla je finska šefica diplomatije. Ona je upozorila da bez obzira što EU nastavlja da prati stanje na terenu i pokušava da pomaže, od ključne je važnosti da lokalne i nacionalne vlasti BiH obave svoj dio posla i kontrolišu situaciju.

Evropski komesar za unutrašnje poslove Dimitris Avramopulous je ocijenio da su uslovi u kampu “Vučjak” nepodnošljivi.

“Ne možemo prihvatiti neprestani transfer migranata i izbjeglica na potpuno neprimjerenu lokaciju ‘Vučjak’, gdje su oni izloženi ozbiljnom riziku zbog nedostatka vode, sanitacije, skloništa i zaštite”, upozorio je evropski komesar za unutrašnja pitanja i poručio da EU neće dodijeliti finansijsku pomoć za ovu lokaciju.

Istakavši kako je Evropska komisija odmah reagovala na hitne potrebe BiH, tako što je od prošle godine dodijelila preko 36 miliona eura, Avramopulous je poručio da je Brisel neprestano tražio od BiH da pronađe prelazne centre za prijem. Bez obzira na značajnu finansijsku pomoć, prema Avramopoulosu, i dalje nema odluke tamošnjih vlasti o pronalasku novih lokacija.

Evropski zastupnici su se prilikom debate pridružili pozivu ostalih EU institucija na što hitnije gašenje kampa “Vučjak” koji, prema njima, nema ni minimalne pristojne uslove.

Svi su skoro jednoglasno izrazili zabrinutost zbog slučajeva nasilnih vraćanja i zlostavljanja migranata na granici između Hrvatske i Bosne I Hercegovine. Evropski komesar Dimitrs Avramopulous je potvrdio da je institucija koju on predstavlja, u kontaktu sa zagrebačkim vlastima od kojih se traži da se ispitaju navodi o zlostavljanju migranata na spoljnim granicama Hrvatske i o tome obavijesti Evropsku komisiju. On je takođe potvrdio da je na zahtjev EK, osnovan mehanizam za nadgledanje koji ima za cilj da obezbijedi da hrvatski graničari djeluju u potpunom skladu sa evropskim zakonima, međunarodnim obavezama i poštuju osnovna prava.

Dimitris Avramopulous je najavio da će u cilju spriječavanja nove humanitarne krize zbog nadolazećeg zimskog perioda, situacija u BiH biti glavna tema rasprave na skupu koji će biti održan naredne nedjelje u Skoplju gdje će se sastati ministri unutrašnjih poslova EU sa njihovim kolegama sa Zapadnog Balkana.

Sinno: Tretman migranata ne treba pasti na pleća samo jednog kantona u BiH

Bosnia and Herzegovina -- Migrants in the Vucjak camp near Bihac, November 9, 2019.

Bosna i Hercegovina ima partnere u Evropskoj uniji koji su spremni da pomognu kako bi se efikasnije upravljalo pitanjima migracija, rečeno je tokom Regionalne konferencije o migracijama i azilu koju je organiziralo Vijeće Evrope.

Ključni akcenti jesu postupanje s migrantima i pitanje njihove slobode, ali i ljudskih prava.

Od 2015. godine naovamo Evropska unija uložila je oko 380 miliona eura na upravljanje migracijama u regiji, podsjetio je Khaldoun Sinno zamjenik šefa delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini. Čak i prije migrantske krize stavljan je akcenat na jačanje granične policije, kontrole granica, te zakonodavstva koji se tiče azila, a sada kada je kriza u jeku nemaju namjeru da se povuku, kazao je Sinno. Komentirajući pitanje zatvaranja migrantskih kampova u Unsko – sanskom kantonu ocijenio je kako to nije i ne smije biti problem samo za jedan kanton.

„Ovo nije problem koji treba da padne na pleća samo jednog kantona. Ovo ne opravdava i nije izgovor za skandalozni slučaj kampa Vučijak, za koji smo bili veoma jasni da ga treba zatvoriti. Mi smo i javno i u komunikaciji s vlastima Bosne i Hercegovine stavili do znanja da imamo finansije za obnovu alternativnih prihvatnih centara. Mi se nadamo da će uskoro biti donijeta odluka kako bismo uskoro mogli krenuti u implementaciju i pružiti alternativne centre da se pravednije podijeli taj teret“, ističe Sinno.

Kako bi se uspjelo u namjeri da se što bolje organizira prihvat migranata i nosi sa ovim pitanjima Sinno kaže:

„Dvije su osnovne stvari, čekamo na odgovor institucija Bosne i Hercegovine i drugo, mi kao EU nećemo vas napustiti i ostaviti zemlju da se sama nosi s ovim problemima. S druge strane moramo imati partnere u njenim institucijama s kojima možemo raditi“ poručio je Sinno.

Složio se s tim da je pitanje sigurnosti jedno od važnih pitanja koje podrazumijevaju ozbiljnu saradnju kako među zemljama regije, međunarodnim organizacijama, tako i unutar institucija svake od zemalja pojedinačno, kako bi se znako ko i s kakvim namjerama dolazi.

Facebook uklonio milione postova i milijarde lažnih naloga

Facebook je u srijedu objavio svoj Izvještaj o sprovođenju standarda u zajednici, dajući detalje o radu na regulisanju funkcionisanja glavne aplikacije te kompanije, Facebooka, kao i Instagrama, od sfere dejlovanja terorističkih grupa do dječije pornografije.

Kompanija je saopštila da je uklonila više od 3,2 milijarde lažnih naloga između aprila i septembra, u poređenju sa više od 1,5 milijardi tokom istog perioda prošle godine. Kompanija je takođe saopštila da je uklonila 11,4 miliona slučajeva govora mržnje, u poređenju sa 5,4 miliona u istom šestomjesečnom periodu 2018. godine.

Instagram

Po prvi put, Facebook je u izvještaj uključio i Instagram, drugu popularnu aplikaciju koju ta komapnija posjeduje. Saopšteno je da je načinjen napredak u identifikovanju dječije golotinje i seksualne eksploatacije i da je uklonjeno više od 1,2 miliona sadržaja između aprila i septembra.

Portparolka Instagrama, Stefani Otvej, rekla je za Glas Amerike da je instagram ranije imao drugačije načine za mjerenje sprovođenja svoje politike standarda.

"Doveli smo metodologiju u sklad sa Facebookovom i to usaglašavanje znači da smo u mogućnosti da danas podijelimo rezultate mjerenja po prvi put", rekla je Otvej.

FB je saopštio da je proaktivno obrisao do 98 odsto postova koje je prepoznao kao terorističku propagandu u posljednja dva kvartala. To uključuje i glavne organizacije poput Islamske države i Al kaide, kao i manje, regionalne terorističke grupe.

Servis poruka

Državni zvaničnici zabrinuti su da bi planovi Facebooka za obezbjeđivanje veće privatnosti korisnicima putem šifrovanja servisa te kompanije za razmjenu poruka, uključujući i Facebook Messanger i WhatsUp, mogli da opstuiraju napore u borbi protiv zlostavljanja djece.

Prošlog mjeseca direktor FBI-a Kristofer Vrej rekao je da će promjene pretvoriti te plartforme u "ostvarivanje snova za predatore i korisnike dječije pornografije".

Facebook saopštava da je zvanična politika po pitanju dječije pornografije uklanjanje sadržaja, "bez obzira na kontekst ili motivaciju osobe koja ga dijeli".

Postovi koji krše politiku brišu se prije nego što je značajan broj ljudi u mogućnosti da ih vidi. FB procjenjuje da na svakih 10.000 pregleda na Facebooku i Instagramu, samo četiri odlaze na sadržaj koji krši njihove standarde.

Proaktivnog detektovanja kršenja standarda bilo je manje u svim kategorijama na Instagramu, nego što je to slučaj sa glavnom Facebookovom aplikacijom.

Facebookove aplikacije koriste milijarde ljudi širom svijeta, najmanje jedanput dnevno.

Hongkong: Policija baca suzavac, demonstranti ih sa barikada gađaju strijelama

Protestors hold umbrellas as they wait for a possible volley of tear gas at the Hong Kong Polytechnic University campus in Hong Kong, Thursday, Nov. 14, 2019.

Učesnici antivladinih protesta u Honkongu, koji već četvrti dan parališu dijelove ovog grada. Odjeveni su u crno i studenti hongkonških unverziteta blokirali su glavne saobraćajnice, uključujući Kros-Harbor tunel koji povezuje ostrvo Hongkong sa područjem Kaulun, kao i i auto-put između Kauluna i ruralnih Novih teritorija.

Policija je rano jutros bacila suzavac, pokušavajući da primora demonstrante da deblokiraju tunel.

Hiljade studenata zabarikadiralo se u kampusima na nekoliko univerziteta, improvizujući svojevrsna utvrđenja, blokirajući ulaze i okupirajući okolne puteve.

Opremajući se za okršaj sa policijom, pripremili su zalihe hrane, ali i cigle, Molotovljeve koktele i drugo improvizovano oružje.

Policija navodi da su demonstranti u sukobima koristili i lukove i strijele.

Stanice metroa krcate su putnicima koji čekaju prevoz, nakon što su putevi blokirani, a pojedini prevoznici obustavili rad.

Demonstrante je razgnjevilo ono što tumače kao policijsku brutalnost i miješanje Pekinga u slobode zagarantovane principom "jedna zemlja, dva sistema", koji je uspostavljen kada se teritorija vratila pod kinesku vlast 1997. godine.

Kina negira miješanje i optužuje zapadne zemlje, uključujući Veliku Britaniju i Sjedinjene Američke Države, da "potpiruju vatru".

Policija je u srijedu saopštila da je nasilje u Hongkongu dostiglo "veoma opasan, čak smrtonosan nivo".

Vlasti su objavile da je tokom jučerašnjih sukoba povređeno šezdeset četvoro ljudi, a da su dva muškarca u kritičnom stanju. Nisu, međutim, precizirali o kakvim je povredama riječ.

U saopštenju policije navedeno je i da je jedan muškarac poginuo prilikom pada sa visine, ali nisu navodili detalje.

Liderka Hongkonga Keri Lam sastala se sa visokim gradskim zvaničnicima kasno sinoć, a mediji spekulišu da se pripremaju nove mjere za rešavanje krize.

Gradski biro za obrazovanje najavio je da će danas sve škole biti zatvorene iz bezbjednosnih razloga, što je mjera koja se primjenjuje samo tokom snažnih tajfuna ili prirodnih katastrofa.

Nekoliko univerziteta najavilo je da do kraja godine više neće biti predavanja, što znači da će ostatak semestra morati da se oslanjaju na onlajn učenje i druge metode ocjenjivanja.

Brojni veliki tržni centri takođe su najavili da će u četvrtak biti zatvoreni zbog ugrožene bezbjednosti.

Ker Lam je ocijenila da demonstranti koji su protekle nedjelje paralisali grad bili "sebični" i da su sada neprijatelji građana.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG