Tokom zadnjih pedesetak godina, globalno je zatopljenje dovelo do nekih ekstremnih klimatskih nepogoda – valova vrućine, temperaturnih ekstrema, a u mnogim područjima teških kiša. To je zaključak najnovijeg izvještaja Međuvladinog panela o klimatskim promjenama kojim se zemlje diljem svijeta upozoravaju da poduzmu korake i budu spremne na još učestalije klimatske promjene.
Ekstremno je vrijeme zahvatilo dobar dio svijeta tokom prošle, 2011. godine. Počelo je, na Novu godinu, u mjestu Cincinnati, u saveznoj državi Arkansas. “Zvučalo je kao da nailazi teretni vlak. Mogli ste osjetiti kako vjetar trese i drma, više kao zemljotres,” sjeća se jedan od mještana.
Nekih 1,600 tornada kovitlalo je, prošle godine, uzduž i poprijeko Sjedinjenih Država. I drugi su dijelovi svijeta bili na udaru sličnih nepogoda. Tajland je primio 80% više padavina nego što ih prosječno prima, a glavni je grad Bangkok bio pogođen teškim poplavama. Godinu ranije, Rusija je proživjela svoje najvrućije ljeto u pet stotina godina.
Predsjedatelj Međuvladinog panela o klimatskim promjenama Rajendra Pachauri kaže: “Postaje očito da su valovi vrućina sve učestaliji i da sve duže traju. Također, pojave jakih padavina su u porastu.”
Izvještaj panela snažno ukazuje na činjenicu da će se, s porastom temperature, taj trend nastaviti. “Ustvari, pri izradi projekcija za budućnost vidljivo je da će valovi vrućina, do kojih sada dolazi jednom u 20 godina, do kraja stoljeća pogađati svake dvije godine,” kaže Pachauri.
Uz klimatske se promjene ne vezuje niti jedan specifični vremenski događaj, ali stručnjaci su mišljenja da temperaturu atmosfere podižu ugljični dioksid i oslobađanje drugih plinova prilikom izgaranja fosilnih goriva. Takvi će uvjeti, upozorava Rajendra Pachauri, izazvati još jače suše, još jače padavine i još snažnije oluje: “Moramo, u biti, stabilizirati koncentraciju stakleničkih plinova.”
Ekstremene su vremenske nepogode vrlo skupe, u prosjeku 80 milijardi dolara godišnje. Siromašnije zemlje, kako se navodi u izvještaju Međuvladinog panela o klimatskim promjenama, plaćaju i više – i u novcu i u ljudskim životima, jer manje su spremne i kadre odgovoriti na nepogode.
Izvještaj navodi rezultate tisuća znanstvenih ispitivanja. Dovoljno se zna, kažu sastavljači izvještaja, za donošenje dobrih odluka o tome kako se prilagoditi i kako smanjiti opasnosti od vremenskih katastrofa.
